Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • w12 15/4 p. 22-26
  • Jeová hatene oinsá atu salva ninia povu

La iha video neʼebé bele loke.

Deskulpa, la bele loke vídeo.

  • Jeová hatene oinsá atu salva ninia povu
  • Livru Haklaken fó sai Maromak Jeová nia Ukun—2012
  • Subtítulu
  • Informasaun seluk neʼebé hanesan
  • SALVASAUN HUSI RAI-NABEEN
  • SALVASAUN IHA TASI MEAN
  • SALVASAUN KUANDU JERUSALÉM NAKSOBU
  • HETAN FORSA ATU HASORU FUTURU
  • Noé halo ró boot
    Aprende husi Istória iha Bíblia
  • Noé no rai-nabeen mak istória tebes ka lae?
    Pergunta kona-ba Bíblia
  • Nia “laʼo ho Maromak neʼebé loos”
    Banati-tuir Sira-nia Fiar
  • Pergunta husi lee-naʼin
    Livru Haklaken fó sai Maromak Jeová nia Reinu—2010
Haree barak liután
Livru Haklaken fó sai Maromak Jeová nia Ukun—2012
w12 15/4 p. 22-26

Jeová hatene oinsá atu salva ninia povu

“Naʼi [Jeová] hatene soi ema sira neʼebé hamtaʼuk Maromak husi babeur.”—2 PED 2:9.

TANBASÁ MAK ITA BELE FIAR KATAK JEOVÁ:

hatene kona-ba bainhira loos mak nia halo ninia hakarak sai loos?

sei uza ninia forsa atu salva ninia povu?

hatene ho loloos kona-ba buat neʼebé sei akontese durante terus boot?

1. Durante ‘terus boot’, mundu neʼe sei sai oinsá loos?

MAROMAK nia tempu atu halakon Satanás nia mundu aat neʼe sei komesa derrepente deʼit. (1 Tes 5:2, 3) Durante “Jeová nia loron boot”, mundu neʼe sei sai runguranga loos. (Sof 1:14-17) Mundu mós sei nakonu ho terus no susar barak tebes. Bíblia hatete: “Iha loron neʼe terus sei sai boot tebetebes: hori mundu hahú toʼo ohin seidauk mosu terus hanesan neʼe.”—Lee Mateus 24:21, 22.

2, 3. (a) Durante terus boot, Satanás sei halo saida ba Maromak nia povu? (b) Saida mak bele hametin ita-nia fiar ba Jeová nia kbiit atu salva ninia povu iha futuru?

2 Kuandu terus boot besik atu ramata, “Gog husi rai Magog”, katak Satanás ho ninia maluk sira, sei ataka Maromak nia povu. Iha tempu neʼebá, “forsa militár neʼebé boot” sei ataka Maromak nia povu “hanesan kalohan neʼebé taka rai”. (Eze 38:2, 14-16) Nuneʼe, sei la iha ema nia organizasaun ida neʼebé sei ajuda Jeová nia povu. Tan neʼe, sira-nia salvasaun depende deʼit ba Maromak. Iha situasaun hanesan neʼe Maromak nia povu sei halo saida?

3 Se Ita mak Jeová nia atan ida, Ita fiar duni katak Jeová bele no sei salva ninia povu durante terus boot ka lae? Apóstolu Pedro hatete: “Naʼi hatene soi ema sira neʼebé hamtaʼuk Maromak husi babeur, no fó todan ba ema neʼebé la fiar Maromak toʼo loron tesi-lia nian.” (2 Ped 2:9) Hodi hanoin kleʼan kona-ba oinsá mak Jeová salva ninia povu iha tempu uluk, ida-neʼe sei hametin liután ita-nia fiar ba Jeová nia kbiit atu salva ninia povu iha futuru. Mai ita haree kona-ba ezemplu tolu.

SALVASAUN HUSI RAI-NABEEN

4. Saida deʼit mak ema presiza halo antes Rai-Nabeen?

4 Primeiru, mai ita koʼalia kona-ba Rai-Nabeen iha Noé nia tempu. Antes Jeová halo Rai-Nabeen, ema presiza halo buat balu. Porezemplu, presiza halo arka, ka ró neʼebé hanesan kaixote boot, no presiza mós hatama animál sira ba arka neʼe. Livru Gênesis la hatete katak Jeová hein toʼo tempu neʼebé arka sai prontu no depois mak nia foin halo udan boot tun. Tuir loloos, Jeová marka ona loron atu halo Rai-Nabeen kleur antes nia haruka Noé atu halo arka. Oinsá mak ita bele hatene kona-ba neʼe?

5. Tuir Gênesis 6:3, Jeová fó sai kona-ba saida? Horibainhira mak nia fó sai liafuan neʼe?

5 Bíblia hatudu katak kuandu Jeová foti desizaun atu halakon mundu aat, nia fó sai ninia desizaun neʼe iha lalehan. Tuir Gênesis 6:3, nia hatete: “Haʼu-nia pasiénsia ba ema sei la hela ba nafatin tanba nia mak isin deʼit. Tan neʼe, ninia loron sira sei toʼo tinan atus ida ruanulu.” Jeová nia liafuan neʼe laʼós koʼalia kona-ba toʼo tinan hira mak ema bele moris, maibé koʼalia kona-ba bainhira loos mak nia sei halakon buat aat iha mundu.a Tanba Rai-Nabeen akontese iha tinan 2370 molok Kristu, ita bele hatene katak Maromak fó sai liafuan neʼe iha tinan 2490 molok Kristu. Iha tempu neʼebá, Noé tinan 480. (Gên 7:6) Liutiha maizumenus tinan 20 husi tempu neʼebá, iha tinan 2470 molok Kristu, Noé nia oan sira komesa moris. (Gên 5:32) Maski sei iha tinan 100 toʼo Rai-Nabeen, maibé Jeová seidauk fó-hatene ba Noé kona-ba serbisu espesiál neʼebé Noé presiza halo no oinsá mak ida-neʼe bele salva ema nia moris. Maromak hein toʼo tinan hira tan mak fó-hatene kona-ba neʼe?

6. Kuandu Jeová haruka Noé atu halo arka, sei iha tinan hira antes Rai-Nabeen?

6 Maromak Jeová hein ba tinan barak antes nia fó-hatene ba Noé kona-ba buat neʼebé Nia sei halo. Oinsá mak ita hatene ida-neʼe? Bíblia hatudu katak kuandu Maromak haruka Noé atu halo arka, Noé nia oan naʼin-tolu sai boot no kaben ona. Jeová hatete ba Noé: “Haʼu halo haʼu-nia aliansa ho ó; no ó tenke tama ba arka, ó no ó-nia oan-mane sira no ó-nia feen no ó-nia oan-mane sira-nia feen sira hamutuk ho ó.” (Gên 6:9-18) Ida-neʼe hatudu katak kuandu Jeová haruka Noé atu halo arka, sei iha tinan 40 ka 50 deʼit antes Rai-Nabeen.

7. (a) Oinsá mak Noé no ninia família hatudu sira-nia fiar? (b) Ikusmai Jeová fó-hatene saida ba Noé kona-ba Rai-Nabeen?

7 Durante tempu neʼebé Noé no ninia família halo arka, karik sira hanoin oinsá no bainhira loos mak Maromak sei halo Rai-Nabeen. Maski sira seidauk hatene kona-ba neʼe, maibé sira hatudu duni sira-nia fiar hodi kontinua serbisu atu halo arka. Bíblia hatete: “Noé halo tuir buat hotu neʼebé Maromak haruka nia atu halo. Nia halo nuneʼe duni.” (Gên 6:22) Ikusmai, Jeová fó-hatene ba Noé bainhira loos mak nia sei halo Rai-Nabeen, katak iha loron hitu tan nia sei komesa halo udan boot tun mai. Ida-neʼe fó tempu ba Noé no ninia família atu hatama animál sira iha arka laran. Nuneʼe, kuandu Jeová halo udan boot tun, buat hotu prontu ona. Ida-neʼe akontese “kuandu Noé tinan atus neen, iha fulan segundu, iha loron 17 iha fulan neʼe”.—Gên 7:1-5, 11.

8. Istória kona-ba Rai-Nabeen ajuda ita atu fiar saida kona-ba Jeová?

8 Istória kona-ba Rai-Nabeen hatudu ho klaru katak Jeová sempre hatene bainhira loos mak tempu neʼebé diʼak liu atu salva ninia povu no hatene dalan saida mak diʼak liu atu halo ida-neʼe. Nuʼudar mundu neʼe nia rohan besik ona, ita bele fiar katak Jeová nia hakarak hotu sei sai loos tuir “loron no oras” neʼebé nia marka ona.—Mt 24:36; lee Habacuque 2:3.b

SALVASAUN IHA TASI MEAN

9, 10. Oinsá mak Jeová uza ninia povu atu lohi tropa Egiptu sira?

9 Liuhusi istória kona-ba Rai-Nabeen, ita aprende katak Jeová hatene kona-ba bainhira loos mak nia halo ninia hakarak sai loos. Agora, mai ita haree ezemplu ida tan oinsá Jeová hatene salva ninia povu no halo ninia hakarak sai loos. Ezemplu neʼe ajuda ita atu hametin ita-nia fiar ba Jeová nia kbiit. Tanba Jeová iha forsa neʼebé makaʼas tebes, dala ruma nia uza ninia povu atu lohi ninia inimigu sira atu monu ba ninia lasu. Ida-neʼe mak buat neʼebé akontese ba ema Israel kuandu Jeová halo sira sai livre husi sira-nia situasaun nuʼudar atan iha rai-Egiptu.

10 Ema Israel neʼebé sai husi rai-Egiptu, sira maizumenus naʼin-3.000.000. Jeová haruka Moisés atu lori sira no laʼo iha dalan neʼebé halo Faraun hanoin katak sira laʼo dalan sala. (Lee Êxodo 14:2, 3.c) Tan neʼe, Faraun ho ninia tropa duni tuir sira atu kaer sira iha Tasi Mean. Situasaun hanesan neʼe haree katak ema Israel la bele halo buat ida hodi halai husi ema Egiptu sira. (Êx 14:5-10) Maibé tuir loloos, situasaun neʼe la perigu ida ba ema Israel. Tanbasá? Tanba Jeová atu salva sira.

11, 12. (a) Oinsá mak Jeová ajuda ema Israel sira? Ida-neʼe lori rezultadu saida? (b) Husi istória neʼe, ita bele aprende saida kona-ba Jeová?

11 “Koluna kalohan nian” neʼebé hatudu dalan ba ema Israel sira iha sira-nia oin, koluna neʼe muda fali ba sira-nia kotuk hodi hapara tropa Egiptu atu labele hakbesik ba ema Israel sira. Koluna neʼe mós fó nakukun ba tropa Egiptu, maibé fó naroman ba ema Israel maski iha kalan. (Lee Êxodo 14:19, 20.d) Tuirmai, Jeová fahe tasi hodi halo anin huu makaʼas husi loro-saʼe no “halo tasi okos sai fali rai maran”. Karik presiza tempu kleur atu fahe tasi tanba Bíblia hatete katak anin huu “durante kalan tomak” no “ikusmai, Israel nia oan sira laʼo iha tasi klaran iha rai neʼebé maran”. Maski ema Israel sira laʼo neineik liu fali tropa Egiptu sira neʼebé ho kuda-karreta, maibé tropa Egiptu la bele toman ema Israel tanba Jeová mak halo funu ba ninia povu. Bíblia hatete: “Nia halo tropa Egiptu sai runguranga. Nia hasai roda husi sira-nia kuda-karreta sira hodi halo susar ba sira atu lori kuda-karreta.”—Êx 14:21-25.

12 Kuandu ema Israel hotu hakat liu ona ba tasi sorin, Jeová hatete ba Moisés: “Lolo ó-nia liman ba tasi, atu bee fila fali hodi taka ema Egiptu sira, sira-nia kuda-karreta sira no sira-nia ema neʼebé saʼe kuda.” Depois, kuandu tropa sira koko atu halai husi bee neʼebé atu halo sira mout, sira la bele halo buat ida tanba “Jeová halakon ema Egiptu sira iha tasi”, no “husi sira, la iha ema ida mak moris”. (Êx 14:26-28) Nuneʼe, Jeová hatudu katak nia iha kbiit atu salva ninia povu husi susar naran deʼit.

SALVASAUN KUANDU JERUSALÉM NAKSOBU

13. Jesus hatete ba ninia dixípulu sira atu halo saida? Jesus nia liafuan neʼe karik halo ninia dixípulu sira hanoin kona-ba saida?

13 Ezemplu ida tan mak kona-ba buat neʼebé akontese iha apóstolu sira-nia tempu kuandu tropa Roma ataka Jerusalém. Istória neʼe hatudu oinsá Jeová hatene ho loloos kona-ba buat neʼebé sei akontese hodi kumpre ninia hakarak. Liuhusi Jesus, Jeová fó-hatene ba ema kristaun, neʼebé hela iha Jerusalém no Judeia, saida mak sira presiza halo antes Jerusalém naksobu iha tinan 70. Jesus hatete ba ninia dixípulu sira: “Wainhira imi haree buat aat boot neʼebé profeta Daniel dehan nanis mosu iha fatin santu, . . . iha oras neʼe ema sira neʼebé iha Judeia halai ba foho bá.” (Mt 24:15, 16) Oinsá mak Jesus nia dixípulu sira bele hatene katak liafuan neʼe sei sai loos?

14. Akontesimentu saida mak halo ema kristaun sira komprende Jesus nia liafuan?

14 Liutiha tinan balu, mosu akontesimentu ida neʼebé halo ema kristaun sira komprende Jesus nia liafuan neʼe. Iha tinan 66, Céstio Galo ho tropa Roma bá Jerusalém atu halo funu hasoru ema judeu sira neʼebé kontra governu Roma. Tanba ema judeu sira-neʼe halai subar iha templu laran, soldadu Roma sira komesa sobu moru templu nian. Ema kristaun sira neʼebé matan-moris hatene katak ida-neʼe mak buat neʼebé Jesus fó sai nanis ona. Kuandu sira haree tropa Roma lori sira-nia bandeira maromak falsu nian tama hodi toʼo besik moru templu nian iha Jerusalém, sira komprende ho klaru katak soldadu sira-neʼe ho bandeira mak “buat aat boot” no hatene mós katak “fatin santu” mak kona-ba templu Jerusalém. Tan neʼe, ema kristaun sira hatene katak agora mak tempu ba sira atu “halai ba foho”. Maibé, tanba soldadu Roma sira haleʼu sidade Jerusalém, oinsá mak ema kristaun sira bele halai sai? Lakleur, buat ida akontese.

15, 16. (a) Jesus fó matadalan saida ba ema kristaun? Tanbasá mak importante ba sira atu halo tuir? (b) Ita presiza halo saida atu hetan salvasaun?

15 Derrepente deʼit, Céstio Galo ho tropa Roma husik sidade Jerusalém no fila fali ba sira-nia rai. Ema judeu sira neʼebé kontra governu Roma duni tuir sira. Tanba tropa Roma no ema judeu sira neʼebé kontra governu la iha ona iha Jerusalém, ida-neʼe fó oportunidade ba ema kristaun sira atu halai husi sidade neʼe. Sira hanoin-hetan kona-ba Jesus nia matadalan atu husik kedas Jerusalém no labele lori sira-nia sasán. (Lee Mateus 24:17, 18.) Sira presiza halo tuir Jesus nia matadalan neʼe ka lae? Sin, tanba loron balu liu tiha, ema judeu sira neʼebé duni tuir tropa Roma fila fali no komesa obriga ema iha Jerusalém no Judeia atu hola parte iha sira-nia atividade atu kontra governu Roma. Lakleur, situasaun iha sidade laran sai manas tebes tanba grupu judeu ida ho grupu ida seluk funu malu tanba hakarak domina sidade Jerusalém. Iha tinan 70, kuandu tropa Roma mai fali, ema iha Jerusalém laran la bele halai sai ona. (Lc 19:43) Sira neʼebé iha sidade laran la bele halo buat ida! Maibé, ema kristaun neʼebé halo tuir Jesus nia liafuan hodi halai ba foho, sira hetan salvasaun. Sira haree ho sira-nia matan rasik katak Jeová hatene duni salva ninia povu. Husi istória neʼe, ita bele aprende saida?

16 Durante terus boot, ema kristaun sira presiza halo tuir matadalan husi Maromak nia Liafuan no ninia organizasaun. Porezemplu, hanesan ema kristaun iha tempu uluk halo tuir Jesus nia liafuan kona-ba “halai ba foho”, durante terus boot ita mós sei hetan matadalan atu “halai”. “Halai” katak sá loos? Kona-ba ida-neʼe, ita seidauk hatene loos.e Maski nuneʼe, ita bele fiar katak iha tempu neʼebé loos Jeová sei hatudu ho klaru oinsá mak ita bele halo tuir matadalan neʼe. Iha tempu neʼebá, ita sei hetan salvasaun só deʼit se ita halo tuir matadalan husi Jeová nia organizasaun. Tan neʼe, ita presiza husu ba ita-nia an: ‘Agora daudauk, haʼu halo tuir duni ka lae matadalan sira neʼebé Jeová fó ba ninia povu? Haʼu mak ema neʼebé prontu kedas atu halo tuir ka lae? Ka haʼu mak ema neʼebé neineik-neineik atu halo tuir?’—Ebr 13:21.

HETAN FORSA ATU HASORU FUTURU

17. Saida mak ita aprende husi Habacuc nia liafuan kona-ba tempu neʼebé Gog sei ataka Maromak nia povu?

17 Agora, mai ita koʼalia fali kona-ba tempu neʼebé Gog sei ataka Maromak nia povu, hanesan temi ona iha parágrafu segundu. Profeta Habacuc mós fó-hatene nanis kona-ba tempu neʼe, hodi dehan: “Haʼu rona, no haʼu-nia kabun sai makili, no rona lian neʼe haʼu-nia ibun nakdedar; buat neʼebé dodok komesa tama iha haʼu-nia ruin; no haʼu laran-taridu, nuneʼe haʼu sei hein ho hakmatek ba loron terus nian bainhira Maromak sei ataka inimigu sira.” (Hab 3:16) Kuandu Habacuc rona katak inimigu sira mai atu ataka Maromak nia povu, ida-neʼe halo nia laran-susar, taʼuk, no sente katak nia la iha ona forsa. Maski nuneʼe, Habacuc prontu atu “hein ho hakmatek” ba Jeová nia loron boot. Nuneʼe mós bainhira Gog ka Satanás hamutuk ho ninia maluk sira mai atu ataka ita, karik ita mós sei sente taʼuk. Maibé hanesan Habacuc, ita bele fiar katak Jeová sei salva ninia povu.—Hab 3:18, 19.

18. (a) Tanbasá mak ita lalika taʼuk kuandu ita-nia inimigu sira mai atu ataka ita? (b) Iha lisaun tuirmai, ita sei koʼalia kona-ba saida?

18 Ezemplu tolu neʼebé ita foin koʼalia hatudu ho klaru katak Jeová hatene duni oinsá atu salva ninia povu. Nia sei kumpre ninia hakarak, no nia sei manán ninia inimigu sira. Atu ita bele haksolok kuandu Jeová manán, ita tenke laran-metin nafatin toʼo rohan. Maibé, oinsá mak Jeová ajuda ita agora daudauk atu laran-metin nafatin? Iha lisaun tuirmai, ita sei koʼalia kona-ba ida-neʼe.

[Nota–rodapé]

a Haree Livru Haklaken, 15 Dezembru 2010, pájina 30-31.

b Habacuque 2:3: “Tanba vizaun neʼe ba tempu neʼebé deside tiha ona, no neʼe halai toʼo rohan ho ansi, no neʼe sei la koʼalia bosok. Maski neʼe demora, hein nafatin nia bá; tanba nia sei sai loos duni. Nia sei la tarde.”

c Êxodo 14:2, 3: “2 Hatete ba Israel nia oan sira katak sira tenke fila ba kotuk no halo tenda iha Pi-Hairot besik Migdol no tasi . . . 3 Nuneʼe Faraun sei hatete duni kona-ba Israel nia oan sira: ‘Sira laʼo lemo no lakon dalan iha rai neʼe.’”

d Êxodo 14:19, 20: “19 Tuirmai, Maromak loos nia anju neʼebé iha ema Israel nia oin muda ninia fatin hodi bá fali sira-nia kotuk, no koluna kalohan nian muda ninia fatin iha sira-nia oin bá fali sira-nia kotuk. 20 Nuneʼe, koluna neʼe entre ema Egiptu no ema Israel. Iha sorin ida, kalohan ho nakukun. Maibé iha sorin seluk, kalohan neʼe fó naroman nafatin iha kalan. No iha kalan tomak, grupu ida la besik ba grupu ida seluk.”

e Haree livru Menara Pengawal, 1 Maiu 1999, pájina 19.

[Dezeñu iha pájina 24]

Ema Israel presiza taʼuk ba Faraun nia tropa ka lae?

    Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
    Log Out
    Log In
    • Tetun Dili
    • Fahe
    • Organiza tuir Ita-nia hakarak
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondisaun atu Uza
    • Informasaun Privadu
    • Setting kona-ba privasidade
    • JW.ORG
    • Log In
    Fahe