Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken
3-9 MAIU
RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | NÚMEROS 27-29
“Halo tuir Jeová nia hahalok la todan ba sorin”
Hafolin liután Jeová nia hahalok furak sira
14 Sira naʼin-lima hakbesik ba Moisés no husu: “Tanbasá mak ami-nia aman nia naran tenkesér lakon tan deʼit nia la iha oan-mane?” Moisés dehan ka lae, ‘Ukun-fuan neʼe metin ona no labele troka’? Lae. Duké hatete hanesan neʼe, nia “lori sira-nia kazu ba Jeová”. (Núm 27:2-5) Oinsá Jeová hatán? Nia hatete ba Moisés: “Zelofeade nia oan-feto sira koʼalia loos. Neʼe duni, ó tenke fó ba sira rai nuʼudar liman-rohan iha sira-nia aman nia maun-alin nia leet.” Maibé laʼós neʼe deʼit, Jeová mós fó lei ba povu Israel liuhusi Moisés, hodi dehan: “Kuandu mane ida mate maibé la iha oan-mane, imi tenke entrega ninia liman-rohan ba ninia oan-feto.” (Núm 27:6-8; Jos 17:1-6) Husi tempu neʼebá, feto Israel hotu neʼebé hasoru situasaun hanesan neʼe hetan protesaun husi lei neʼe.
Hafolin liután Jeová nia hahalok furak sira
15 Desizaun neʼe hatudu duni katak Jeová mak Maromak neʼebé la todan ba sorin. Oan-feto naʼin-lima neʼe la iha ema seluk atu ajuda sira, maibé Jeová hatudu respeitu ba sira, hanesan nia hatudu respeitu ba ema Israel sira seluk. (Sal 68:5) Bíblia iha mós istória barak neʼebé hatudu katak Jeová la todan ba sorin ba ninia atan hotu.—1Sa 16:1-13; Aps 10:30-35, 44-48.
Hafolin liután Jeová nia hahalok furak sira
16 Oinsá mak ita bele banati-tuir Jeová neʼebé la fihir ema? Hanoin-hetan katak la fihir ema envolve buat rua, hanoin no hahalok. Tan neʼe, ulukliu ita labele fihir ema iha ita-nia laran. Maski ita hotu hakarak hanoin katak ita la todan ba sorin, maibé dala ruma la fasil atu hatene ho loloos ita-nia laran. Oinsá mak ita bele hatene se ita loloos ema neʼebé la fihir ema? Kuandu Jesus hakarak hatene ema seluk nia hanoin kona-ba nia, nia husu ba ninia kolega diʼak sira: “Ema sira dehan Oan-Mane neʼe sé loos?” (Mt 16:13, 14) Karik ita mós bele hakbesik ba ita-nia kolega neʼebé ita tau fiar, hodi husu: ‘Ema haree haʼu nuʼudar ema neʼebé la todan ba sorin ka lae?’ Se ita-nia kolega hatete buat ruma neʼebé hatudu katak ita todan ba sorin kona-ba nasaun, rasa, ka situasaun ekonomia, ita bele halo saida? Se nuneʼe, halo orasaun ba Jeová, no husu ninia ajuda atu hadiʼa ita-nia hahalok hodi bele haleno liután ninia hahalok neʼebé la fihir ema.—Mt 7:7; Kol 3:10, 11.
Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia
it-2-E p. 528 par. 5
Sakrifísiu
Sakrifísiu hemu nian. Ema Izraél hasaʼe sakrifísiu hemu nian hamutuk ho sakrifísiu seluk, liuliu kuandu sira tama ona iha rai neʼebé Maromak promete. (Núm 15:2, 5, 8-10) Sakrifísiu neʼe husi tua no fakar iha altár nia leten. (Núm 28:7, 14; kompara ho Éx 30:9; Núm 15:10.) Apóstolu Paulo hakerek karta ba ema Kristaun iha Filipe: “Haʼu sai ona hanesan sakrifísiu hemu nian neʼebé fui iha imi-nia sakrifísiu nia leten, . . . maski nuneʼe haʼu kontente.” Iha eskritura neʼe Paulo uza ezemplu kona-ba sakrifísiu hemu nian atu hatudu katak nia prontu atu fó ninia an tomak ba ninia maluk Kristaun sira. (Flp 2:17) Lakleur antes nia mate, nia hakerek karta ba Timóteo: “Haʼu sai ona hanesan sakrifísiu hemu nian neʼebé fui daudaun iha altár leten, no tempu atu haʼu sai livre besik loos ona.”—2Ti 4:6.
TREINU KONA-BA HAKLAKEN
w07-E 4/1 p. 17-18
Sakrifísiu sira neʼebé halo Jeová kontente
Livru The Mighty Aztecs dehan katak: “Ema Aztek sira iha Amérika norte fiar katak moris nia hun mak mate. Sira iha toman hasaʼe ema barak tebes nuʼudar sakrifísiu.” Livru neʼe mós hatutan tan: “Nuʼudar impériu neʼe sai boot liután, buat neʼebé bele halo sira fiar an mak ema nia raan.” Referénsia seluk dehan katak tinan ida ema Aztek hasaʼe ema naʼin-20.000 nuʼudar sakrifísiu.
Ba tempu naruk ema iha rai oioin hasaʼe sakrifísiu oioin ba sira-nia maromak tanba sentimentu taʼuk no sentimentu fó sala ba sira-nia an. Klaru katak Bíblia mós koʼalia kona-ba sakrifísiu balu neʼebé Jeová husu. Maibé neʼe hamosu pergunta: Sakrifísiu hanesan saida mak Jeová simu? No ohin loron presiza ka lae hasaʼe sakrifísiu iha adorasaun neʼebé loos ba Maromak?
Sakrifísiu iha adorasaun neʼebé loos
Bainhira Jeová hili nasaun Izraél, nia fó matadalan neʼebé klaru ba povu Izraél kona-ba oinsá sira sei serbí nia, no inklui hasaʼe sakrifísiu ba nia. (Números, kapítulu 28 no 29) Buat neʼebé sira uza nuʼudar sakrifísiu mak husi sira-nia toʼos, animál hanesan karau-aman, bibi-malae, bibi-timur, manu-pombu, no manu-lakateu. (Lev 1:3, 5, 10, 14; 23:10-18; Núm 15:1-7; 28:7) Iha mós sakrifísiu sunu nian neʼebé sira tenke sunu tomak. (Éx 29:38-42) Iha mós sakrifísiu dame nian. Ema neʼebé fó sakrifísiu neʼe mós partisipa hodi han parte balu husi buat neʼebé nia hasaʼe ba Maromak.—Lev 19:5-8.
Sakrifísiu hotu neʼebé fó ba Maromak neʼebé tuir Moisés nia Ukun-Fuan mak parte husi ema Izraél nia adorasaun ba Maromak no hatudu sira rekoñese katak nia mak nuʼudar Ukun-Naʼin. Liuhusi sakrifísiu sira hanesan neʼe mak povu Izraél hatudu sira-nia agradese ba Jeová nia protesaun no bensaun sira, no mós sira hetan perdua ba sira-nia sala. Durante sira laran-metin hodi halo tuir buat neʼebé Jeová husu kona-ba adorasaun ba nia, sira sei hetan bensaun neʼebé barak.—Prv 3:9, 10.
Ba Jeová, buat neʼebé importante liu mak ema nia hahalok. Liuhusi ninia profeta Oseias, Jeová hatete: “Tanba haʼu haksolok ho domin neʼebé laran-metin, laʼós ho sakrifísiu, no haʼu haksolok ho koñesimentu kona-ba Maromak, laʼós ho sakrifísiu sunu nian neʼebé hasaʼe tomak.” (Os 6:6) Tan neʼe, kuandu nasaun neʼe fila kotuk ba adorasaun neʼebé loos no hatudu hahalok la diʼak hodi halakon ema neʼebé la sala nia moris, buat neʼebé sira hasaʼe nuʼudar sakrifísiu iha Jeová nia altár sei la iha folin. Tan neʼe mak liuhusi Isaias Jeová fó-hatene ba povu Izraél: “Haʼu hetan buat diʼak saida husi sakrifísiu barak neʼebé imi hasaʼe? Haʼu sai baruk ona ho bibi-malae aman no naʼan bokur husi animál sira neʼebé bokur, neʼebé imi hasaʼe nuʼudar sakrifísiu sunu nian, no haʼu la kontente ho raan husi karau-aman, bibi-malae oan no bibi-timur.”—Isa 1:11.
10-16 MAIU
RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | NÚMEROS 30-31
“Halo tuir Ita-nia promesa”
it-2-E p. 1162
Promesa
Ho hakarak rasik, maibé tenke kumpre. Promesa neʼebé ema ida halo mak ho hakarak rasik. Maibé, bainhira ema ida halo promesa, tuir Maromak nia ukun-fuan, nia tenke kumpre ida-neʼe. Liafuan Ebraiku iha Números 30:2 neʼebé tradús nuʼudar “nia labele kontra ninia liafuan neʼe”, iha signifikadu katak “kesi metin nia moris”. Neʼe hatudu katak ninia moris mak sai nuʼudar garantia ba buat neʼebé nia promete tiha ona. (Núm 30:2; haree mós Rom 1:31, 32.) Tanba neʼe envolve ninia moris rasik, ita bele komprende tanbasá eskritura sira husu atu kuidadu tebes antes halo promesa ruma, hodi tetu didiʼak buat neʼebé ita tenke halo. Ukun-Fuan hatete: “Se imi jura ona ba Jeová, . . . Jeová, imi-nia Maromak, sei husu duni imi kumpre ida-neʼe; se lae, neʼe katak imi halo ona sala. Maibé se imi la jura, imi sei la hetan sala.”—Deu 23:21, 22.
it-2-E p. 1162
Promesa
Promesa mak bainhira ema ida promete ba Maromak atu halo buat ruma, hasaʼe sakrifísiu ka fó buat ruma, atu serbí nia iha dalan espesiál ruma, ka kontrola an atu la halo buat ruma neʼebé ukun-fuan la bandu. Promesa mak liafuan neʼebé ema ida fó sai tanba ho hakarak rasik. Tanba promesa mak buat neʼebé sériu, promesa neʼe rasik iha folin hanesan ho juramentu, no dala ruma liafuan rua neʼe mosu iha tempu neʼebé hanesan iha Bíblia laran.—Núm 30:2; Mt 5:33.
w04-E 8/1 p. 27 par. 3
Pontu importante husi livru Números
30:6-8—Laʼen Kristaun ida bele kansela ninia feen nia promesa ka lae? Ohin loron, Jeová haree ba ninia atan ida-idak nia promesa. Porezemplu dedikasaun ba Jeová mak promesa entre ema ida ho Jeová. (Gal 6:5) Laʼen ida la iha direitu atu kansela promesa hanesan neʼe. Maibé, feen ida tenkesér kuidadu atu la halo promesa neʼebé kontra Maromak nia Liafuan ka ninia knaar neʼebé nia tenke halo ba nia laʼen.
Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia
it-2-E p. 28 par. 1
Jefte
Ema bele fó ema seluk atu halaʼo serbisu sagradu ba Jeová iha fatin santu. No neʼe mak direitu neʼebé inan-aman bele halo. Ezemplu kona-ba Samuel, neʼebé ninia inan Ana halo promesa antes Samuel moris katak Samuel sei serbí iha tenda santu. No Ana nia laʼen Elkana apoia promesa neʼe. Bainhira Samuel haketak ona susu, Ana fó Samuel atu serbí iha fatin santu. Iha tempu hanesan Ana mós lori ho animál nuʼudar sakrifísiu. (1Sa 1:11, 22-28; 2:11) Ezemplu seluk mak kona-ba Sansão neʼebé entrega atu halaʼo serbisu ba Jeová nuʼudar ema Nazireu ida.—Juí 13:2-5, 11-14; kompara ho aman ida nia direitu neʼebé nia iha ba ninia oan-feto hanesan temi iha Núm 30:3-5, 16.
17-23 MAIU
RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | NÚMEROS 32-33
“Duni sai ema hotu neʼebé hela iha rai neʼe”
w10-E 8/1 p. 23
Hakarak hatene?
Saida mak “fatin aas” neʼebé temi beibeik iha Eskritura Lian Ebraiku nian?
Kuandu ema Izraél besik ona atu tama ba rai neʼebé Maromak promete, Jeová haruka sira atu halakon ema Kanaan nia fatin adorasaun hotu. Maromak hatete: “Imi tenke . . . halakon sira-nia fatuk neʼebé bahat ona no sira-nia estátua hotu husi besi, no imi tenke harahun sira-nia fatin aas hotu neʼebé lulik.” (Núm 33:52) Karik ema Kanaan nia fatin adorasaun sira mak iha foho-oan sira-nia leten, ka palku neʼebé harii iha fatin oioin, porezemplu iha ai-hun okos ka sidade laran. (1Rs 14:23; 2Rs 17:29; Eze 6:3) Fatin adorasaun sira-neʼe karik kompletu ho altár, fatuk lulik, estátua, insensu fatin, no sasán seluk ba adorasaun nian.
w08-E 2/15 p. 27 par. 5-6
Aprende husi sala neʼebé povu Izraél sira halo
Ohin loron, ita hasoru susar barak neʼebé atu hanesan ho buat neʼebé povu Izraél sira hasoru iha tempu uluk. Ema iha tempu modernu ohin loron adora buat barak, hanesan osan, artista, jogadór, polítiku-naʼin, ulun-naʼin relijiaun ida, no karik família ida. Buat sira-neʼe bele sai importante liu fali iha ita-nia moris. Haburas relasaun belun ho ema neʼebé la hadomi Jeová bele estraga ita-nia espiritualidade.
Sala seksuál mak parte importante iha adorasaun ba Baal neʼebé dada sees ona ema Izraél barak iha tempu neʼebá. Ohin loron ema Kristaun barak mak monu ba lasu neʼebé hanesan. Porezemplu, se ema ida la kuidadu, fasil ba nia atu haree pornografia kuandu nia mesak, tanba nia bele asesu ida neʼe liuhusi internét deʼit no neʼe bele estraga ninia konxiénsia. Triste tebes se ema Kristaun ida monu ba lasu neʼe.
it-1-E p. 404 par. 2
Kanaan
“Josué kumpre ho didiʼak mandamentu hotu neʼebé Jeová fó sai ona ba Moisés” kona-ba halakon ema Kanaan sira. (Jos 11:15) Maibé povu Izraél la halo tuir ninia ezemplu diʼak no la halakon buat hotu iha sidade neʼe. Sira husik ema Kanaan moris hamutuk ho sira no neʼe lori influénsia aat ba povu Izraél, hanesan krime, hahalok la morál, no adora estátua. Ema barak tebes mak mate. Buat sira-neʼe sei la akontese se sira halo tuir matadalan atu halakon hotu ema Kanaan. (Núm 33:55, 56; Juí 2:1-3, 11-23; Sal 106:34-43) Jeová fó avizu nanis ba povu Izraél katak ninia tesi-lia sei la todan ba sorin no se povu Izraél habelun ho ema Kanaan, kaben ho sira, kahur sira-nia adorasaun ba Jeová, no halo tuir toman husi relijiaun falsu sira-neʼe, sira sei simu kastigu neʼebé hanesan ho ema Kanaan no ‘rai sei muta sai sira’.—Éx 23:32, 33; 34:12-17; Lev 18:26-30; Deu 7:2-5, 25, 26.
Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia
it-1-E p. 359 par. 2
Fronteira
Depois halo tiha dada sorteiu atu deside área ida ba suku ida, tuirmai sei deside kona-ba medida ba rai neʼe tuir boot ka kiʼik suku neʼe. “Imi tenke fahe rai neʼe hodi dada sorteiu atu sai nuʼudar liman-rohan ba imi-nia família sira. Ba grupu neʼebé boot imi tenke aumenta ninia liman-rohan, no ba grupu neʼebé kiʼik imi tenke hamenus ninia liman-rohan. Ema ida-idak sei simu liman-rohan hodi tuir rezultadu husi dada sorteiu. Imi sei simu imi-nia rai nuʼudar liman-rohan tuir imi-nia aman nia umakain.” (Núm 33:54) Área neʼebé deside ona liuhusi dada sorteiu sei vale nafatin, maibé bele iha mudansa kona-ba ninia fronteira. Tan neʼe, kuandu rai neʼebé suku Judá hetan mak boot liu, ninia rai balu hamenus tiha no fó fali ba suku Simeão.—Jos 19:9.
TREINU KONA-BA HAKLAKEN
w09-E 10/1 p. 30, kaixa
Ema Kristaun bele envolve iha funu ka lae?
FUNU NEʼEBÉ HETAN APOIU HUSI MAROMAK
Maromak hili nasaun Izraél tinan barak antes tempu Kristaun, no dala ruma nia haruka sira atu forma tropa no halo funu. Antes tama rai-Kanaan, rai neʼebé Maromak promete ba Abraão, Maromak hatete ba ema Izraél: “Jeová, imi-nia Maromak, sei entrega sira [nasaun hitu] ba imi, no imi sei manán sira. Imi tenke halakon tiha sira. Imi labele halo aliansa ho sira no labele hanoin sira.” (Deu 7:1, 2) Tan neʼe, Josué neʼebé dirije tropa Izraél halakon nasaun inimigu sira-neʼe hotu “tuir Jeová, Izraél nia Maromak nia mandamentu”.—Jos 10:40.
Iha funu sira-neʼe ema Izraél sira la hatudu laran-sadiʼa no kaan-teen atu halakon nasaun hotu no hadau nasaun sira hotu nia rai ka lae? Lae. Rai neʼebé nasaun inimigu sira hela bá mak nakonu ho adorasaun falsu, fakar ema nia raan, no hahalok neʼebé la morál. (Núm 33:52; Jer 7:31) Tanba Maromak mak santu, justisa, no hadomi ninia povu, tan neʼe nia tenke hamoos hotu buat aat sira husi rai sira-neʼe. Maski nuneʼe, Jeová haree didiʼak ba ema ida-idak nia laran, no ema neʼebé prontu husik sira-nia hahalok aat no adora fali Jeová bele kontinua moris. Neʼe mak buat neʼebé ema baibain neʼebé dirije funu ohin loron labele halo.
24-30 MAIU
RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | NÚMEROS 34-36
“Buka protesaun husi Jeová”
Ita buka daudaun protesaun husi Jeová ka lae?
4 Maibé oinsá ho ema Izraél neʼebé oho ema la ho neon? Maski asidente mak halo ema ida mate, maibé ema neʼe sala nafatin tanba oho ona ema neʼebé la halo sala. (Gén 9:5) Iha situasaun hanesan neʼe, Jeová dehan katak bele hatudu laran-sadiʼa ba ema neʼe. Nia bele halai husi vítima nia família no bá hela iha sidade protesaun nian. Maibé nia tenke hela iha sidade protesaun toʼo amlulik boot mate atu nia bele hetan protesaun.—Núm 35:15, 28.
Ita buka daudaun protesaun husi Jeová ka lae?
6 Se ema Izraél oho ema ida la ho neon, nia tenke halai ba sidade protesaun no “fó sai ninia kazu” ba katuas sira iha sidade nia portaun. Katuas sira tenke simu nia. (Jos 20:4) Liutiha tempu balu sira sei haruka fali ema neʼe ba katuas sira iha sidade neʼebé nia oho ema atu halaʼo tesi-lia. (Lee Números 35:24, 25.) Se katuas sira foti desizaun katak mate neʼe akontese tanba asidente deʼit, sira sei haruka fali ema neʼe ba sidade protesaun.
Ita buka daudaun protesaun husi Jeová ka lae?
13 Bainhira ema tama ba sidade protesaun, nia seguru ona, tanba Jeová hatete katak: “Sidade sira-neʼe sei sai nuʼudar fatin protesaun nian.” (Jos 20:2, 3) Jeová la husu atu halaʼo tesi-lia dala ida tan ba ema neʼe kona-ba kazu neʼebé hanesan. Vítima nia família mós la bele tama ba sidade neʼe atu oho ema neʼe. Bainhira nia iha ona sidade laran, nia hetan ona protesaun husi Jeová. Sidade protesaun laʼós hanesan komarka, tanba ema neʼe bele halo serbisu, fó ajuda ba ema seluk, no serbí Jeová ho hakmatek. Sin, ema neʼe bele moris ho kontente!
Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia
w91-E 2/15 p. 13 par. 13
Sakrifísiu ida neʼebé ba ema hotu
13 Jesus nia sakrifísiu la aplika ba Adão no Eva. Moisés nia Ukun-fuan mós temi kona-ba prinsípiu: “Imi labele simu folin atu sosa fali ema ohodór ida nia moris se nia merese atu mate, tanba ema neʼe tenke hetan kastigu-mate.” (Núm 35:31) Satanás la bosok Adão tan neʼe ita bele dehan Adão halo sala ho ninia hakarak rasik. (1Ti 2:14) Neʼe hanesan nia oho ninia jerasaun tuirmai tanba nia hatutan ninia sala ba sira no ikusmai mate. Klaru katak Adão tenke mate, tanba nuʼudar ema neʼebé perfeitu, nia ho hakarak rasik hili atu la halo tuir Maromak. Se Jeová aplika Jesus nia sakrifísiu ba Adão, neʼe kontráriu ho Jeová nia prinsípiu sira neʼebé loos no justisa. Maibé, hodi selu fali tusan husi Adão nia sala, Adão nia jerasaun sira bele livre husi sala no mate! (Rom 5:16) Ita bele dehan iha dalan neʼebé legál, rezultadu aat husi sala para kedas husi ninia hun tanba Jesus “koko mate ba ema hotu”, no simu konsekuénsia husi sala ba Adão nia bei-oan sira-nia diʼak.—Ebr 2:9; 2Ko 5:21; 1Pe 2:24.
31 MAIU–6 JUÑU
RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | DEUTERONÓMIO 1-2
“Maromak mak ida-neʼebé tesi-lia”
w96-E 3/15 p. 23 par. 1
Jeová hadomi lia-loos no justisa
Katuas sira iha kongregasaun hetan knaar atu tesi-lia ba kazu sira kona-ba sala neʼebé sériu. (1Ko 5:12, 13) Bainhira sira halo ida-neʼe, sira presiza hanoin-hetan katak Jeová hakarak atu hatudu laran-sadiʼa ba ema neʼebé arrepende an. Maibé se la arrepende an ba sala neʼebé sériu, labele mós hatudu laran-sadiʼa. Maibé katuas sira sei la hasai ema ida husi kongregasaun tan deʼit sentimentu odi ba ema neʼe. Sira hakarak ema neʼebé hasai husi kongregasaun atu arrepende an. (Kompara ho Eze 18:23.) Hodi rekoñese katak Jesus mak ulun, katuas sira hakarak halaʼo sira-nia knaar ho justisa, no neʼe inklui atu sai nuʼudar “subar-fatin husi anin”. (Isa 32:1, 2) Tan neʼe sira tenke hatudu hahalok neʼebé la todan ba sorin no la ulun-toos.—Deu 1:16, 17.
w02-E 8/1 p. 9 par. 4
Hakruʼuk ba sira neʼebé Maromak hili
4 Juís ida laʼós deʼit tenke hatene kona-ba lei. Tanba la perfeitu, Izraél nia katuas sira tenke kuidadu atu kontrola hahalok neʼebé la diʼak iha sira-nia laran hanesan, hanoin an deʼit, todan ba sorin, no kaan-teen neʼebé bele lori influénsia ba sira bainhira halaʼo sira-nia knaar atu tesi-lia. Moisés hatete ba sira: “Imi labele todan ba sorin kuandu imi tesi-lia. Imi tenke rona ba ema kiʼik hanesan imi rona ba ema-boot. Imi labele sai taʼuk ba ema, tanba imi tesi-lia hodi reprezenta Maromak.” Sin, Izraél nia juís sira tesi-lia hodi reprezenta Maromak. Neʼe mak priviléjiu neʼebé folin-boot tebes!—Deu 1:16, 17.
Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia
Ita bele tau fiar ba Jeová nia konsellu
9 Bainhira povu Israel komesa laʼo iha rai-fuik maran ba tinan 40, Jeová la hatete oinsá mak nia sei proteje, tau matan, no fó matadalan ba sira. Maibé, liuhusi dalan oioin, Jeová hatudu katak sira bele tau fiar ba nia no ninia konsellu sira. Hodi uza koluna kalohan nian iha loron no koluna ahi nian iha kalan, Jeová fó-hanoin ninia povu katak nia sempre kuidadu sira nuʼudar sira halo viajen neʼebé susar. (Éx 40:36-38; Deu 1:19) Jeová mós sempre fó buat neʼebé sira presiza. Bíblia hatete: “Sira la kuran buat ida. Sira-nia roupa la sai bosan, no sira-nia ain sei la moras.”—Ne 9:19-21.
TREINU KONA-BA HAKLAKEN
Keta sai ‘laran-nakali hasoru Jeová’
7 Ema seluk nia liafuan negativu mak bele book ita. (Lee Deuteronómio 1:28.) Hanoin toʼok kona-ba saida mak Jeová halo hodi hasai ema Israel husi rai-Egiptu. Nia fó malisan sanulu ba ema Egiptu no halakon Faraun ho ninia tropa sira iha Tasi Mean. (Éx 12:29-32, 51; 14:29-31; Sal 136:15) Ema Israel besik ona atu tama iha rai neʼebé Jeová promete nanis ona. Maibé iha tempu neʼe mak sira komesa muramura hasoru Jeová. Tanbasá mak sira lakon lalais sira-nia fiar? Neʼe tanba espiaun naʼin-sanulu mak lori fali informasaun neʼebé ladiʼak, no ida-neʼe halo ema Israel sai laran-tun no taʼuk. (Núm 14:1-4) Rezultadu mak Jeová la husik sira tama iha “rai diʼak” neʼe. (Deu 1:34, 35) Ita bele aprende saida? Se ita rona ema seluk nia liafuan negativu, ita-nia fiar bele sai fraku, no ida-neʼe bele book ita atu muramura kona-ba dalan neʼebé Jeová tau matan ba ita.
7-13 JUÑU
RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | DEUTERONÓMIO 3-4
“Jeová nia ukun-fuan sira mak matenek no justisa”
it-2-E p. 1140 par. 5
Kumpriensaun
Ema neʼebé badinas aprende no aplika Maromak nia Liafuan no Maromak nia ukun-fuan sira bele iha koñesimentu neʼebé kleʼan liu fali ninia mestre no bele komprende barak liu fali ema neʼebé idade boot liu. (Sal 119:99, 100, 130; kompara ho Lc 2:46, 47.) Neʼe tanba koñesimentu iha ligasaun ho lei no ukun-fuan sira neʼebé moos husi Maromak; tan neʼe, se povu Izraél ho laran-metin halo tuir ukun-fuan sira-neʼe, nasaun viziñu sira sei haree sira nuʼudar “povu neʼebé matenek no iha kbiit atu komprende”. (Deu 4:5-8; Sal 111:7, 8, 10; kompara ho 1Rs 2:3.) Ema neʼebé iha kbiit atu komprende rekoñese katak sira labele kontra Maromak nia Liafuan, sira hakarak halaʼo sira-nia moris tuir Maromak nia Liafuan, no husu Maromak nia ajuda atu bele halo ida-neʼe. (Sal 119:169) Sira husik atu Maromak nia Liafuan sai abut neʼebé metin iha sira-nia laran (Mt 13:19-23), hakerek ida-neʼe iha fuan-laran (Prv 3:3-6; 7:1-4), no odi tebes “dalan hotu neʼebé sala” (Sal 119:104). Bainhira Jesus iha rai, nia hatudu ninia kbiit atu komprende hodi aplika buat sira-neʼe, no mós Jesus prontu atu mate iha ai-riin tanba nia hatene neʼe atu kumpre profesia neʼebé hakerek nanis ona.—Mt 26:51-54.
w99-E 11/1 p. 20 par. 6-7
Bainhira laran-luak sai barak
Liurai-feto husi Sabá hakfodak tebes tanba buat neʼebé nia rona no haree, no ho haraik an nia hatete: “Ksolok ba Ita-nia atan sira neʼebé kontinua hamriik iha Ita-nia oin, tanba sira rona ba Ita-nia matenek!” (1Rs 10:4-8) Nia la dehan katak Salomão nia atan sira haksolok tanba rikusoin mak haleʼu sira. Maibé, sira haksolok tanba sira iha oportunidade atu rona beibeik ba Salomão nia matenek husi Maromak. Liurai-feto neʼe nia ezemplu mak diʼak tebes ba Jeová nia povu ohin loron, neʼebé hetan benefísiu barak husi Kriadór no Jesus Kristu nia matenek!
No haree toʼok saida tan mak liurai-feto neʼe koʼalia ba Salomão: “Fó hahiʼi ba Jeová, Ita-Boot nia Maromak.” (1Rs 10:9) Sin, nia haree katak Jeová mak fó ba Salomão matenek no mós rikusoin barak. Neʼe tuir buat neʼebé foufoun Jeová promete nanis ba povu Izraél. Maromak dehan: “Imi tenke halo tuir buat sira-neʼe ho didiʼak, tanba nasaun seluk neʼebé sei rona kona-ba ukun-fuan sira-neʼe hotu sei haree katak imi iha matenek no iha kbiit atu komprende, no sira sei dehan: ‘Nasaun boot neʼe mak povu neʼebé matenek no iha kbiit atu komprende.’”—Deu 4:5-7.
w07-E 8/1 p. 29 par. 13
Ita “riku ba Maromak” ka lae?
13 Jeová sempre haraik bensaun neʼebé diʼak liu ba ninia povu. (Tgo 1:17) Porezemplu, hela-fatin neʼebé Jeová fó ba nasaun Izraél mak “rai neʼebé iha susubeen no bani-been barak”. Maski nasaun Ejitu mós iha susubeen no bani-been barak, maibé iha diferensa importante ida. Moisés dehan ba ema Izraél, neʼe mak “rai neʼebé Jeová, imi-nia Maromak, tau matan ho didiʼak”. Neʼe katak sira sei moris ho kontente liu tanba Jeová mak sei tau matan ba sira. Durante povu Izraél laran-metin ba Jeová, sira sei simu bensaun neʼebé barak no goza moris neʼebé diʼak liu fali nasaun sira seluk neʼebé haleʼu sira. Sin, Jeová nia bensaun mak “halo ema riku”!—Núm 16:13; Deu 4:5-8; 11:8-15.
Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia
w04-E 9/15 p. 25 par. 3
Pontu importante husi livru Deuteronómio
4:15-20, 23, 24—Ukun-fuan kona-ba bandu atu la halo estátua, neʼe katak labele mós halo dezeñu ka arte ruma nuʼudar sasán atu enfeita ka lae? Lae. Neʼe koʼalia kona-ba bandu atu la halo estátua sira atu uza ba adorasaun, hodi ‘hakruʼuk ba sira no serbí sira’. Bíblia la bandu atu bahat estátua ka dezeñu neʼebé uza nuʼudar enfeita.—1Rs 7:18, 25.
14-20 JUÑU
RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | DEUTERONÓMIO 5-6
“Treinu Ita-nia oan atu hadomi Jeová”
w05-E 6/15 p. 20 par. 11
Inan-aman, tau matan ba Ita-nia família nia presiza
11 Kona-ba tópiku neʼe, karik eskritura neʼebé ita sempre uza beibeik mak Deuteronómio 6:5-7. Favór loke Ita-nia Bíblia no lee versíkulu sira-neʼe. Eskritura dehan katak inan-aman mak tenke hametin uluk sira-nia espiritualidade, haburas sira-nia domin ba Jeová no rai didiʼak Maromak nia Liafuan iha sira-nia laran. Sin, inan-aman presiza estuda didiʼak Maromak nia Liafuan, lee Bíblia loroloron no medita didiʼak hodi nuneʼe inan-aman bele komprende no hadomi Jeová nia dalan, prinsípiu no ukun-fuan sira. Rezultadu mak, inan-aman sei sente kontente no hadomi liután Jeová tanba lia-loos sai buras ona iha sira-nia laran. Inan-aman sei iha buat diʼak barak neʼebé bele fahe ba oan sira no rai didiʼak iha oan sira-nia laran.—Lc 6:45.
w07-E 5/15 p. 15-16
Oinsá bele ajuda oan hetan edukasaun neʼebé loos?
Ema bele hatene saida mak importante ba ita, laʼós deʼit liuhusi buat neʼebé ita koʼalia, maibé mós liuhusi buat neʼebé ita halo. (Rom 2:21, 22) Husi kiʼik kedas, oan sira aprende buat barak hodi haree tuir buat neʼebé inan-aman halo. Dala barak oan sira haree buat neʼebé importante liu ba sira-nia inan-aman mak sai nuʼudar buat neʼebé importante mós ba sira. Se inan-aman hadomi tebetebes Jeová, oan sira mós sei haree ida-neʼe. Porezemplu, se sira haree katak inan-aman gosta tebes lee Bíblia, sira sei rekoñese katak inan-aman tau uluk Maromak nia Ukun iha sira-nia moris. (Mt 6:33) Se inan-aman tuir beibeik reuniaun no hola parte iha serbisu haklaken, sira sei haree katak buat neʼebé importante liu ba inan-aman mak atu halaʼo serbisu sagradu ba Jeová.—Mt 28:19, 20; Ebr 10:24, 25.
w05-E 6/15 p. 21 par. 14
Inan-aman, tau matan ba Ita-nia família nia presiza
14 Hanesan temi iha Deuteronómio 6:7, inan-aman sira iha oportunidade barak atu koʼalia hamutuk ho oan kona-ba buat espirituál nian. Karik bainhira sai hamutuk, bainhira halo serbisu uma-laran nian hamutuk, ka bainhira tuur hamutuk, inan-aman bele buka oportunidade atu hanorin oan sira kona-ba buat espirituál nian. Klaru, inan-aman lalika hanorin oan sira hanesan fó diskursu neʼebé naruk. Maibé, koko atu iha komunikasaun neʼebé diʼak iha família laran, liuliu kona-ba buat espirituál nian. Porezemplu, livru Matan-moris bá! hakerek informasaun ho tópiku oioin. Bele uza informasaun sira husi livru neʼe atu hahú koʼalia kona-ba Jeová nia kriasaun sira, fatin sira neʼebé furak iha mundu neʼe, no buat furak oioin husi ita ema nia moris. Hodi hahú koʼalia kona-ba buat sira-neʼe bele book oan nia laran atu gosta lee ita-nia publikasaun sira neʼebé atan laran-metin no matenek prepara ona mai ita.—Mt 24:45-47.
Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia
Domin no justisa iha Izraél antigu
11 Lisaun: Jeová la haree deʼit ba ema husi liʼur maibé nia haree ita ema oinsá loos iha laran. (1Sa 16:7) Ita labele subar ita-nia hanoin, sentimentu no hahalok husi nia. Nia gosta haree buat diʼak husi ita. No nia hakarak ita atu buka-hatene no kontrola hanoin sala antes neʼe hamosu hahalok sala.—2Kr 16:9; Mt 5:27-30.
21-27 JUÑU
RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | DEUTERONÓMIO 7-8
“Imi labele halo aliansa kaben nian ho sira”
Tanbasá mak Maromak haruka nia atan sira atu kaben deʼit ho maluk fiar-naʼin?
Maromak Jeová hatene katak Satanás hakarak hafoʼer Ninia povu hodi halo sira adora fali maromak falsu. Tanba ida-neʼe Maromak fó avizu ba ninia povu katak ema neʼebé la adora nia ‘sei halo sira-nia oan-mane atu la tuir nia, no sira sei serbí maromak seluk’. Se nasaun Israel monu ba sala hodi adora maromak seluk, Maromak sei la simu tan sira no nia sei la proteje ona sira. Se nuneʼe, sira-nia inimigu bele halakon sira no Mesias sei la bele mosu husi nasaun neʼe. Klaru katak Satanás iha razaun duni atu tenta ema Israel sira atu kaben ho ema neʼebé laʼós fiar-naʼin.
Konsellu kaben deʼit “iha Naʼi” —Sei vale ka lae?
Maski nuneʼe, Jeová nafatin fó mandamentu mai ita atu kaben deʼit ho ema neʼebé iha Naʼi. Tanbasá? Tanba nia hatene saida mak diʼak liu ba ita no nia hakarak proteje ita. Nia lakohi haree ita halo desizaun neʼebé sala no ikusmai halo ita rasik mak la kontente no terus. Hanesan neʼe mak Neemias uza Salomão nia ezemplu neʼebé ladiʼak hodi koʼalia ba ema judeu sira, tanba iha tempu neʼebá, ema judeu barak mak kaben ho feto neʼebé la adora Maromak. Salomão “nia Maromak hadomi nia, . . . maibé ninia feen husi rai seluk halo nia monu ba sala”. (Ne 13:23-26) Tan neʼe mak Jeová hakarak ninia atan kaben deʼit iha Naʼi tanba nia hatene ida-neʼe mak diʼak ba ita. (Sal 19:7-10; Isa 48:17, 18) Ita agradese tebes ba Jeová tanba nia fó matadalan neʼebé diʼak tebes hodi ajuda ita. No bainhira ita simu Jeová nuʼudar ita-nia Ukun-Naʼin, ita mós rekoñese katak nia mak iha direitu atu manda ita.—Prv 1:5.
Kuidadu kona-ba ita-nia ransu iha loron ikus sira-neʼe
12 Ema kristaun sira neʼebé hakarak kaben presiza kuidadu tebes kona-ba ema neʼebé sira ransu. Maromak nia Liafuan fó avizu ba ita: “Keta kesi imi-nia an hamutuk ho ema neʼebé laʼós fiar-naʼin. Basá oinsá mak hahalok loos bele liga ho hahalok aat? Ka oinsá mak naroman bele liga ho nakukun?” (2Ko 6:14) Bíblia hatete atu kaben deʼit “iha Naʼi”. Neʼe dehan katak ema neʼebé dedika ona ninia moris ba Jeová, hetan ona batizmu, no moris tuir Jeová nia matadalan sira. (1Ko 7:39) Kaben ho ema hanesan neʼe sei ajuda ita atu laran-metin nafatin ba Jeová.
Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia
w04-E 2/1 p. 13 par. 4
Jeová tau matan ba ita-nia presiza loroloron nian
4 Ita-nia orasaun kona-ba ai-han loroloron nian fó-hanoin ita kona-ba ita-nia presiza ai-han espirituál nian loroloron. Maski Jesus hamlaha tebetebes tanba jejún ba tempu naruk, maibé nia kontra hasoru tentasaun husi Satanás atu halo fatuk sira sai paun. Jesus dehan: “Hakerek nanis ona: ‘Ema labele moris deʼit ho paun, maibé ho liafuan hotu neʼebé sai husi Jeová nia ibun.’” (Mt 4:4) Iha neʼe Jesus temi fali buat neʼebé Moisés dehan ba povu Izraél: “[Jeová] treinu imi hodi sai haraik an no husik imi sai hamlaha no fó maná ba imi atu han, neʼe mak ai-han neʼebé imi seidauk hatene no imi-nia beiʼala sira mós seidauk hatene; nia halo nuneʼe atu imi hatene katak ema labele moris deʼit ho paun, maibé moris ho liafuan hotu neʼebé sai husi Jeová nia ibun.” (Deu 8:3) Jeová fó maná ba povu Izraél laʼós deʼit atu sira bele han, maibé mós atu hanorin sira kona-ba buat espirituál nian. Porezemplu, Jeová haruka sira atu ‘halibur ai-han neʼebé natoon ba sira-nia an loroloron’. Se sira halibur barak demais iha loron neʼe, maná neʼebé resin sei sai dois no ular. (Éx 16:4, 20) Maibé, ida-neʼe sei la akontese iha loron neen kuandu sira tenke halibur maná dala rua barak liu fali loron sira seluk atu taka sira-nia presiza iha loron Sábadu. (Éx 16:5, 23, 24) Entaun, maná fó-hanoin sira katak sira tenke halo tuir no sira-nia moris laʼós deʼit depende ba ai-han isin nian maibé ba “liafuan hotu neʼebé sai husi Jeová nia ibun”.
TREINU KONA-BA HAKLAKEN
w06-E 1/1 p. 28 par. 14-15
Buka hahalok loos sei proteje Ita
14 Lakleur antes ema Izraél tama ba rai neʼebé Maromak promete, Jeová fó avizu atu sira labele haluha kona-ba nia. Nia hatete: “Kuidadu bá atu imi la haluha Jeová, imi-nia Maromak, hodi la halo tuir tan ninia mandamentu, ukun-fuan no lei sira neʼebé haʼu fó sai ba imi ohin. Bainhira imi han no sai bosu tiha no imi harii uma diʼak sira no hela ona iha laran, bainhira imi-nia karau no bibi sira sai barak no imi-nia osan-mutin no osan-mean aumenta, no imi hetan sasán barak, keta husik imi-nia laran sai foti an hodi halo imi haluha Jeová, imi-nia Maromak, ida neʼebé lori imi sai husi rai-Ejitu, husi uma atan nian.”—Deu 8:11-14.
15 Ohin loron ita mós bele haluha tiha Jeová ka lae? Sin bele se ita la tau uluk Jeová iha ita-nia moris. Maibé se ita tau uluk Jeová nia hakarak, ita sei haree adorasaun neʼebé loos mak importante liu iha ita-nia moris. Hanesan buat neʼebé apóstolu Paulo hatete, ita sei ‘uza didiʼak ita-nia tempu’ no halaʼo serbisu ba Jeová ho urjente. (Kol 4:5; 2Ti 4:2) Maibé, se ita tau uluk atividade halimar nian mak importante liu iha ita-nia moris duké tuir reuniaun no haklaken, ita bele deʼit haluha tiha Jeová ka la halo Jeová mak sai nuʼudar buat primeiru iha ita-nia moris. Paulo hatete katak iha loron ikus sira, ema sei “hadomi deʼit ksolok duké hadomi Maromak”. (2Ti 3:4) Ema Kristaun neʼebé laran-moos sempre haree didiʼak ba sira-nia an katak sira sei la monu ba hahalok hanesan neʼe.—2Ko 13:5.
28 JUÑU–4 JULLU
RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | DEUTERONÓMIO 9-10
“Saida mak Jeová, imi-nia Maromak, husu ba imi?”
w09-E 10/1 p. 10 par. 3-4
Saida mak Jeová hakarak husi ita?
Saida mak motiva ita atu halo tuir Maromak ho laran? Moisés temi buat ida, hodi dehan: “Hamtaʼuk Jeová, imi-nia Maromak.” (Versíkulu 12) Neʼe laʼós sentimentu taʼuk tanba konsekuénsia neʼebé la diʼak maibé sentimentu hamtaʼuk tanba respeitu Maromak no ninia matadalan sira. Se ita hafolin no hamtaʼuk Maromak, ita sei hakarak atu halo nia kontente.
Maibé, saida mak buat primeiru liu neʼebé tenke motiva ita atu halo tuir Maromak ho laran? Moisés hatete: “Hadomi nia [Jeová] no . . . serbí Jeová, imi-nia Maromak, ho imi-nia laran tomak no ho imi-nia moris tomak.” (Versíkulu 12) Domin ba Jeová laʼós deʼit ho sentimentu. Referénsia ida esplika katak: “Liafuan Ebraiku kona-ba sentimentu dala ruma bele signifika hahalok neʼebé ema hatudu tanba iha sentimentu.” Referénsia neʼe mós dehan, domin ba Maromak katak “halo buat ruma ho domin” ba nia. Neʼe katak se ita hadomi duni Maromak, ita sei halo buat naran deʼit hodi tuir dalan neʼebé ita hatene katak sei halo nia kontente.—Prv 27:11.
w09-E 10/1 p. 10 par. 6
Saida mak Jeová hakarak husi ita?
Se ita halo tuir ho laran, ita sei simu bensaun. Moisés hatete: “Halo tuir . . . ukun-fuan sira neʼebé haʼu fó sai ba imi ohin, tanba neʼe ba imi-nia diʼak.” (Versíkulu 13) Sin, Jeová nia mandamentu sira, buat hotu neʼebé nia hakarak husi ita mak ba ita-nia diʼak. Neʼe klaru, loos ka lae? Bíblia dehan katak: “Maromak mak domin.” (1Jo 4:8) Tan neʼe, nia fó deʼit mandamentu sira neʼebé lori kontente ba nafatin mai ita. (Isa 48:17) Hodi halo tuir buat neʼebé Jeová husu mai ita, neʼe sei hamenus ita-nia estrese agora no neʼe sei lori ita ba futuru neʼebé kapás iha Maromak nia Ukun okos.
cl-E p. 16 par. 2
Ita bele duni “hakbesik ba Maromak” ka lae?
2 Abraão mak mane ida neʼebé sente duni relasaun neʼebé besik ho Jeová. Jeová temi Abraão nuʼudar ‘ninia belun’. (Isa 41:8) Sin, Jeová konsidera Abraão hanesan belun ida neʼebé besik. Abraão bele sente relasaun neʼebé besik tebes ho Jeová tanba nia “tau fiar ba Jeová”. (Tgo 2:23) Ohin loron, Jeová buka oportunidade atu “hakbesik” ba sira neʼebé serbí nia tanba hadomi nia. (Deu 10:15) Ninia liafuan dehan: “Hakbesik ba Maromak, no nia sei hakbesik ba imi.” (Tgo 4:8) Liafuan sira-neʼe hanesan konvite no mós promesa mai ita.
Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia
it-1-E p. 103
Ema Anac
Ema Anac rasa boot tebes, no hela iha área foho Kanaan no mós área neʼebé besik tasi iha parte súl. Iha mós mane naʼin-tolu husi ema Anac neʼebé iha naran boot, Ahiman, Sesai, no Talmai neʼebé hela iha Hebron. (Núm 13:22) Iha Hebron mak ema Ebreu nia espiaun naʼin-12 dala primeiru hetan ema Anac, no sira naʼin-10 ikusmai hatoʼo relatóriu kona-ba buat neʼebé sira haree no halo povu sira sente taʼuk. Sira dehan katak mane sira-neʼe mak jerasaun husi ema Nefilím no se kompara ho mane Ebreu sira, mane Ebreu sira mak hanesan “gafañotu deʼit”. (Núm 13:28-33; Deu 1:28) Tanba ema Anac mak rasa boot, entaun ema uza sira atu halo komparasaun kuandu fó sai kona-ba mane isin-boot seluk husi ema Emim no Refaim. Karik tanba sira iha kbiit neʼebé boot tan neʼe mosu lia-dadolin neʼebé dehan: “Sé mak bele hamriik hasoru Anac nia oan-mane sira?”—Deu 2:10, 11, 20, 21; 9:1-3.