Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • mwbr21 Novembru p. 1-10
  • Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken

La iha video neʼebé bele loke.

Deskulpa, la bele loke vídeo.

  • Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken
  • Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken—2021
  • Subtítulu
  • 1-7 NOVEMBRU
  • 8-14 NOVEMBRU
  • 15-21 NOVEMBRU
  • 22-28 NOVEMBRU
  • 29 NOVEMBRU–5 DEZEMBRU
  • 6-12 DEZEMBRU
  • 13-19 DEZEMBRU
  • 20-26 DEZEMBRU
  • 27 DEZEMBRU–2 JANEIRU
Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken—2021
mwbr21 Novembru p. 1-10

Informasaun atu uza hamutuk livru Moris Kristaun no Haklaken

1-7 NOVEMBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | JOSUÉ 18-19

“Jeová fahe rai iha dalan neʼebé matenek”

it-1-E p. 359 par. 1

Fronteira

Dalan oinsá atu fahe rai sira ba suku ida-idak mak liuhusi dada sorteiu, no mós depende ba suku neʼe mak boot ka kiʼik. Karik rezultadu husi dada sorteiu mak laʼós atu determina ho espesífiku kona-ba suku ida-idak sei hela iha neʼebé, maibé atu determina área ida neʼebé, porezemplu parte norte ka súl, leste ka oeste, iha rai tetuk, ka iha área foho nian. Rezultadu husi dada sorteiu neʼe sei deside husi Jeová atu nuneʼe la hamosu laran-moras ka haksesuk malu entre suku sira. (Prv 16:33) Hodi halo nuneʼe, Maromak mós bele halo arranju atu suku ida-idak nia situasaun iha futuru sei tuir profesia neʼebé Jacob fó sai antes nia mate, no neʼe hakerek iha Génesis 49:1-33.

it-1-E p. 1200 par. 1

Liman-rohan

Rai nuʼudar liman-rohan. Izraél nia oan-mane sira simu liman-rohan husi Jeová neʼebé fó-hatene ba Moisés kona-ba fronteira ba rai neʼe. (Núm 34:1-12; Jos 1:4) Moisés fahe rai ba Gad nia oan-mane sira, Ruben nia oan-mane sira, no suku Manasés nia sorin balu. (Núm 32:33; Jos 14:3) Suku sira seluk hetan rai nuʼudar liman-rohan liuhusi dada sorteiu neʼebé Josué no Eleazar mak organiza. (Jos 14:1, 2) Hanesan Jacob nia profesia neʼebé temi iha Génesis 49:5, 7, suku Simeão no Levi la hetan rai nuʼudar liman-rohan. Simeão simu rai (hamutuk ho sidade sira) iha área Judá (Jos 19:1-9), no Levi hetan sidade 48 iha área Izraél tomak. Tanba Jeová hili ema Levi atu halaʼo knaar iha fatin santu, Jeová mak sai nuʼudar sira-nia liman-rohan. Sira hetan porsentu sanulu nuʼudar sira-nia liman-rohan ba knaar neʼebé sira halo. (Núm 18:20, 21; 35:6, 7) Família hotu hetan rai iha ida-idak nia suku nia área. Nuʼudar família ida aumenta no oan-mane sira hetan liman-rohan, rai neʼebé sira hetan sei sai kiʼik liu.

it-1-E p. 359 par. 2

Fronteira

Depois dada tiha sorteiu atu deside área ba suku ida, tuirmai presiza deside medida ba rai neʼe tuir suku neʼe nia boot ka kiʼik. “Imi tenke fahe rai neʼe hodi dada sorteiu atu sai nuʼudar liman-rohan ba imi-nia família sira. Ba grupu neʼebé boot imi tenke aumenta ninia liman-rohan, no ba grupu neʼebé kiʼik imi tenke hamenus ninia liman-rohan. Ema ida-idak sei simu liman-rohan hodi tuir rezultadu husi dada sorteiu. Imi sei simu imi-nia rai nuʼudar liman-rohan tuir imi-nia aman nia umakain.” (Núm 33:54) Área neʼebé deside ona liuhusi dada sorteiu sei vale nafatin, maibé bele iha mudansa kona-ba ninia baliza. Tan neʼe, kuandu rai neʼebé suku Judá hetan mak boot liu, ninia rai balu hamenus tiha no fó fali ba suku Simeão.—Jos 19:9.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

it-1-E p. 359 par. 5

Fronteira

Tuir istória kona-ba fahe rai iha Mota Jordaun nia parte oeste, suku Judá (Jos 15:1-63), José (Efraim) (Jos 16:1-10), no parte balu husi suku Manasés mak hetan uluk rai iha Mota Jordaun nia parte oeste (Jos 17:1-13) hodi temi sidade ida-idak no ninia baliza. Tuirmai, haree hanesan arranju kona-ba fahe rai neʼe para tanba povu Izraél muda sira-nia hela-fatin husi Gilgal bá fali Silo. (Jos 14:6; 18:1) Bíblia la fó sai ba tempu hira sira halo nuneʼe, maibé ikusmai Josué fó konsellu ba suku hitu seluk neʼebé seidauk simu liman-rohan tanba sira demora atu foti rai neʼebé Jeová fó ona ba sira. (Jos 18:2, 3) Iha razaun balu tanbasá suku hitu neʼe demora. Matenek-naʼin balu dehan katak sira halo nuneʼe karik tanba sira hadau buat barak durante manán hasoru nasaun oioin no sira mós sente katak la iha ameasa ida husi ema Kanaan, tan neʼe sira demora atu foti rai neʼebé Jeová fó ba sira. Karik sira mós demora tanba lakohi hasoru problema husi inimigu sira neʼebé forte iha neʼebá. (Jos 13:1-7) No mós, karik sira ladún iha koñesimentu kona-ba área husi rai neʼebé Maromak promete.

8-14 NOVEMBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | JOSUÉ 20-22

“Lisaun kona-ba komprende sala”

w06-E 4/15 p. 5 par. 3

Xave atu komunika ho Ita-nia pár

Kuandu ita koʼalia nakloke ba malu, neʼe ajuda ita atu hamenus problema kona-ba komprende sala malu. Iha istória kona-ba Izraél antigu, suku Ruben, suku Gad, no suku Manasés nia sorin balu hela iha parte leste husi Mota Jordaun. No sira harii “altár ida neʼebé boot no furak” besik Mota Jordaun. Neʼe halo suku seluk hanoin sala. Suku seluk hanoin katak sira-nia maun-alin sira iha Mota Jordaun nia sorin fila kotuk ona ba Jeová, tan neʼe suku sira husi parte oeste prepara an atu bá halo “funu hasoru sira”. Maibé antes atu bá, sira haruka uluk ema balu atu bá koʼalia ho suku sira iha parte leste. Buat neʼebé sira halo lori rezultadu diʼak tebes! Sira foin hatene katak altár neʼe laʼós atu hasaʼe sakrifísiu ba maromak falsu. Maibé, suku sira iha parte leste neʼe hanoin barak katak iha futuru suku sira seluk sei hatete ba sira: “Imi la iha parte ida kona-ba Jeová.” Sira harii altár neʼe atu fó sasin katak sira mós adora Jeová. (Jos 22:10-29) Sira fó naran ba altár neʼe Testemuña ka Sasin, karik atu sai nuʼudar sasin katak Jeová mak sira-nia Maromak neʼebé loos.—Jos 22:34, nota-rodapé.

w08-E 11/15 p. 18 par. 5

“Hakaʼas an halo buat neʼebé lori dame”

Ema Izraél balu karik sente katak iha ona faktu neʼebé natoon atu hatudu katak neʼe hahalok sala no diʼak atu ataka kedas hodi problema neʼe la sai boot. Maibé, duké ansi halo desizaun, suku sira husi Mota Jordaun nia parte oeste haruka mane balu atu bá hasoru suku tolu neʼe atu koʼalia kona-ba problema neʼe. Sira husu: “Tanbasá imi la hatudu laran-metin ba Izraél nia Maromak? Ohin imi fila kotuk ba Jeová.” Maibé tuir loloos, suku sira neʼebé harii altár laʼós fila kotuk ba Jeová. Saida mak sira halo bainhira suku seluk duun sira? Sira sai hirus kedas ka lakohi atu koʼalia ho ema sira-neʼe ka lae? Suku Ruben, Gad no Manasés nia sorin balu hatán ho kalma hodi esplika ho klaru katak sira halo nuneʼe tanba sira hakarak serbí Jeová. Tanba sira resposta nuneʼe, sira nafatin iha relasaun neʼebé diʼak ho Maromak no la hamosu funu ida. Koʼalia ho kalma bele rezolve problema no lori dame.—Jos 22:13-34.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

it-1-E p. 402 par. 3

Kanaan

Maski ema Kanaan barak mak moris hela no lakohi rende an depois nasaun Izraél manán tiha rai neʼe, maibé Bíblia dehan katak Jeová halo povu Izraél “moris hakmatek husi sira-nia inimigu hotu neʼebé haleʼu sira, hanesan nia jura ona ba sira-nia beiʼala”, no “Jeová nia promesa diʼak hotu neʼebé nia halo ba umakain Izraél sai loos duni, la iha ida mak la sai loos”. (Jos 21:43-45) Inimigu sira neʼebé haleʼu Izraél sai taʼuk no la fó ameasa tan. Maromak fó-hatene nanis ona katak nia sei duni sai ema Kanaan “neineik-neineik” atu nuneʼe animál fuik sira la sai barak iha fatin neʼebé fuik. (Éx 23:29, 30; Deu 7:22) Ema Kanaan iha ekipamentu funu nian neʼebé diʼak hanesan kuda-karreta funu nian ho roda neʼebé iha surik. Maski nuneʼe se ema Izraél la konsege manán rai balu, neʼe laʼós tanba Jeová la kumpre ninia promesa. (Jos 17:16-18; Juí 4:13) Istória hatudu katak nasaun Izraél lakon iha funu balu tanba sira la hatudu laran-metin.—Núm 14:44, 45; Jos 7:1-12.

15-21 NOVEMBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | JOSUÉ 23-24

“Josué nia lia-menon ikus ba nasaun Izraél”

it-1-E p. 75

Habelun ho nasaun seluk

Bainhira nasaun Izraél tama ba rai Kanaan neʼebé Maromak promete, sira hasoru situasaun foun ida. Maromak nuʼudar Ukun-Naʼin Boot Liu fó ona rai neʼe ba ema Izraél tuir ninia promesa ba Izraél nia beiʼala sira. Tan neʼe, ema Izraél tama ba rai neʼe laʼós nuʼudar ema estranjeiru, no Jeová bandu sira atu habelun ho ema husi nasaun seluk neʼebé hela iha rai neʼe. (Éx 23:31-33; 34:11-16) Sira presiza halo tuir deʼit ukun-fuan no lei neʼebé Jeová fó ba sira, laʼós lei husi nasaun sira neʼebé lakleur tan Jeová sei duni sai hotu. (Lev 18:3, 4; 20:22-24) Jeová fó avizu ba ema Izraél atu la kaben ho ema husi nasaun sira-neʼe. Tanba se sira halo nuneʼe, neʼe sei halo sira iha relasaun neʼebé besik laʼós deʼit ho sira-nia feen neʼebé la serbí Jeová, maibé mós sira-nia feen nia família, no kostume sira husi sira-nia relijiaun falsu, no neʼe sei halo ema Izraél monu ba lasu no fila kotuk ba Jeová.—Deu 7:2-4; Éx 34:16; Jos 23:12, 13.

w07-E 11/1 p. 26 par. 19-20

Jeová sempre kumpre ninia liafuan

19 Klaru katak husi buat neʼebé ita rasik haree, ita bele dehan: ‘Jeová, ita-nia Maromak, nia liafuan hotu neʼebé nia hatete ona sai loos duni. Ninia promesa diʼak hotu sai loos ba ita. Husi liafuan sira-neʼe hotu, la iha liafuan ida mak la sai loos.’ (Jos 23:14) Jeová salva, proteje, no tau matan ba ninia povu. Iha ka lae, promesa ruma neʼebé Jeová fó sai ona maibé la kumpre iha ninia tempu? La iha. Ita bele tau fiar ba Maromak nia Liafuan neʼebé sempre sai loos.

20 Oinsá kona-ba futuru? Jeová fó-hatene katak ita barak sei iha esperansa atu moris iha mundu neʼebé sei sai paraízu. No grupu kiʼik deʼit mak iha esperansa atu ukun hamutuk ho Kristu iha lalehan. Maski ita-nia esperansa mak atu bá lalehan ka moris iha rai, hanesan Josué, ita hotu iha razaun barak atu tau fiar ba esperansa neʼebé ita sei hetan. Tempu sei toʼo mai kuandu ita-nia esperansa sei sai loos. Iha tempu neʼebá, ita sei hanoin filafali promesa hotu neʼebé Jeová fó sai nanis ona, no ita mós sei dehan: “Liafuan hotu neʼebé nia hatete ona sai loos duni.”

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

w04-E 12/1 p. 12 par. 1

Pontu importante husi livru Josué

24:2—Abraão nia aman Tera adora estátua ka lae? Foufoun, Tera laʼós ema neʼebé adora Maromak Jeová. Karik nia adora maromak fulan naran Sin, neʼe mak maromak neʼebé ema barak iha sidade Ur adora. Tuir ema Judeu nia tradisaun, karik uluk Tera nia serbisu mak halo estátua sira ba maromak falsu. Maibé Tera mós tuir Abraão bá Haran kuandu Abraão husik hela sidade Ur hodi halo tuir Maromak nia hakarak.—Gén 11:31.

22-28 NOVEMBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | JUÍS 1-3

“Istória kona-ba hatudu aten-brani”

w04-E 3/15 p. 31 par. 3

Ehud halo tohar inimigu nia ai-leba

Ehud nia planu hetan susesu, laʼós tanba nia mak matenek ka inimigu mak beik. Maromak la depende ba ema atu kumpre ninia hakarak. Razaun importante tanbasá Ehud susesu mak tanba nia hetan apoiu husi Maromak no nia mós halo tuir Maromak nia hakarak atu salva Ninia povu. Maromak fó knaar importante ba Ehud, no ‘bainhira Jeová hili juís ida ba ninia povu, Jeová hamutuk ho juís neʼe’.—Juí 2:18; 3:15.

w04-E 3/15 p. 30 par. 1-3

Ehud halo tohar inimigu nia ai-leba

Buat primeiru neʼebé Ehud halo mak prepara ‘surik ida ba ninia an rasik’, neʼe mak surik neʼebé badak ho kroʼat rua hodi nuneʼe nia bele subar iha ninia roupa. Karik nia halo nuneʼe tanba taʼuk se ema revista. Baibain soldadu neʼebé uza liman loos tau surik iha sira-nia isin sorin karuk, hodi nuneʼe sira bele losu lalais atu ataka. Maibé tanba Ehud uza liman-karuk, nia subar ninia surik iha “ninia kelen sorin loos iha ninia roupa”, iha fatin neʼebé liurai nia guarda sira ladún revista. Tan neʼe, la iha ema ida mak hapara nia atu ‘lori impostu ba Liurai Eglon husi Moab’.—Juí 3:16, 17.

Ita labele hetan istória kompletu kona-ba akontesimentu iha Eglon nia palásiu. Bíblia dehan deʼit: “Bainhira Ehud entrega tiha impostu, nia fila hamutuk ho ema neʼebé lori impostu neʼe.” (Juí 3:18) Ehud entrega impostu no sai husi fatin neʼe hamutuk ho ema neʼebé lori impostu toʼo fatin neʼebé seguru, tuirmai Ehud haruka sira fila no nia rasik bá fali palásiu atu hasoru Eglon. Tanbasá? Nia lori mane sira-neʼe atu bele proteje nia tanba neʼe mak sira-nia toman, ka tanba presiza ajuda atu lori impostu neʼe? No, nia haruka sira bá tanba hakarak sira iha fatin seguru antes nia halaʼo ninia planu ka lae? Ita la hatene ho loloos ninia razaun, maibé ita bele haree duni katak Ehud brani atu fila fali ba hasoru Eglon mesak deʼit.

“[Ehud] toʼo iha estátua sira iha Gilgal, nia mesak fila fali no dehan: ‘Haʼu iha lia-menon segredu ida ba Ita-Boot, oh liurai.’” Bíblia la esplika oinsá mak nia bele hasoru fali Eglon. Tanbasá guarda sira la deskonfia Ehud? Guarda sira hanoin ema Izraél mesak deʼit sei la fó ameasa ba sira-nia liurai ka lae? Ka guarda sira hanoin tanba Ehud mai mesak deʼit, karik nia la laran-metin ba ninia maun-alin husi ninia nasaun? Maski ita la hatene resposta ba pergunta sira-neʼe, maibé ita hatene duni katak Ehud buka dalan atu hasoru liurai no hakarak koʼalia oin ba oin iha fatin neʼebé ema seluk la iha, no nia konsege duni.—Juí 3:19.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

w05-E 1/15 p. 24 par. 7

Pontu importante husi livru Juís

2:10-12. Ita presiza iha toman atu estuda Bíblia beibeik hodi nuneʼe ita ‘sei nunka haluha buat hotu neʼebé Jeová halo ona’. (Sal 103:2) Inan-aman sira presiza hanorin lia-loos husi Bíblia ba sira-nia oan atu bele book oan sira-nia laran.—Deu 6:6-9.

29 NOVEMBRU–5 DEZEMBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | JUÍS 4-5

“Jeová uza feto naʼin-rua atu salva ninia povu”

w15-E 8/1 p. 13 par. 1

“Haʼu mai nuʼudar inan ida iha Izraél”

Ema Izraél rona deʼit Sísera nia naran halo ona sira taʼuk no pániku. Ema Kanaan nia relijiaun no kultura mak hatudu hahalok brutál, sira hasaʼe sira-nia oan nuʼudar sakrifísiu no halo fatin adorasaun nian sai nuʼudar fatin prostituisaun. Situasaun sai oinsá kuandu ulun-naʼin ba tropa Kanaan no ninia soldadu sira mak ukun? Débora nia knananuk fó sai katak ema hotu labele laʼo bá-mai ho livre no la iha tan ema ida mak hela iha knua sira. (Juí 5:6, 7) Ita bele imajina oinsá povu sira subar an iha foho sira tanba taʼuk atu halo serbisu iha toʼos ka hela iha knua neʼebé la iha moru protesaun. Sira taʼuk mós atu halaʼo viajen tanba ema bele deʼit ataka sira, hadau sira-nia oan, no estraga feto sira.

w15-E 8/1 p. 13 par. 2

“Haʼu mai nuʼudar inan ida iha Izraél”

Taʼuk mak domina rai durante tinan 20 toʼo Jeová haree katak ninia nasaun neʼebé ulun-toos neʼe prontu atu troka sira-nia hahalok, ka hanesan iha Débora no Barac nia knananuk, “toʼo haʼu, Débora, mosu mai, toʼo haʼu mai nuʼudar inan ida iha Izraél”. Ita la hatene Lapidot nia feen Débora mak nuʼudar inan ida ka lae, maibé Débora fó sai liafuan neʼe nuʼudar ilustrasaun. Jeová fó knaar ba Débora atu proteje nasaun neʼe hanesan inan ida proteje oan. Jeová haruka Débora atu bolu Juís Barac no fó matadalan ba Barac atu kontra hasoru Sísera.—Juí 4:3, 6, 7; 5:7.

w15-E 8/1 p. 15 par. 2

“Haʼu mai nuʼudar inan ida iha Izraél”

Jael presiza hanoin lalais. Nia oferese ninia fatin ba Sísera atu deskansa. Sísera hatete ba Jael atu la fó-hatene ba ema se ema ruma buka nia. Jael taka hena ba Sísera neʼebé toba, no kuandu Sísera husu bee, Jael fó susubeen neʼebé midar. Lakleur deʼit, Sísera toba-dukur loos. No Jael foti sasán uma-laran nian neʼebé baibain feto sira uza, neʼe mak pregu tenda nian no martelu, no ho nonook nia hakbesik ba Sísera. Agora, nia presiza kumpre Jeová nia hakarak hodi fó-kastigu mate ba Sísera. Se nia sente taʼuk uitoan no la fiar an atu halo nuneʼe, neʼe sei hamosu susar boot. Jael hanoin kona-ba Maromak nia povu ka lae tanba tinan barak ona sira hetan susar boot husi Sísera? Ka nia hanoin deʼit kona-ba knaar importante atu defende Jeová nia povu? Bíblia la konta kona-ba neʼe. Maibé ita hatene duni katak Jael kumpre ninia knaar no ikusmai Sísera mate.—Juí 4:18-21; 5:24-27.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

w05-E 1/15 p. 25 par. 5

Pontu importante husi livru Juís

5:20—Oinsá mak fitun sira halo funu husi lalehan hodi apoia Barac? Bíblia la dehan katak neʼe refere ba anju sira-nia ajuda, fitun sira monu no Sísera nia matenek-naʼin sira siʼik katak susar ruma sei kona sira, ka karik matenek-naʼin astrolojia sira siʼik susesu ba Sísera maibé neʼe la sai loos. Maski nuneʼe, ita bele fiar katak Maromak mak envolve an iha akontesimentu neʼe.

TREINU KONA-BA HAKLAKEN

w06-E 3/1 p. 28-29

Pergunta husi lee-naʼin

Bainhira apóstolu Paulo hatete katak feto tenke “kontinua nonook iha kongregasaun laran”, neʼe katak sá?

Paulo hakerek ba kongregasaun Kristaun iha Korinto: “Hanesan iha ema santu sira-nia kongregasaun hotu, feto sira tenke kontinua nonook iha kongregasaun laran, tanba la iha lisensa ba sira atu koʼalia.” (1Ko 14:33, 34) Atu bele komprende liafuan neʼe ho loloos, diʼak atu haree kontestu husi Paulo nia konsellu neʼe.

Iha 1 Korinto kapítulu 14, Paulo esplika kona-ba buat oioin neʼebé liga ho reuniaun Kristaun nian. Nia temi buat neʼebé sei koʼalia hamutuk iha reuniaun neʼe no esplika oinsá mak reuniaun neʼe sei halaʼo. (1Ko 14:1-6, 26-34) Nia mós tau énfaze katak objetivu husi reuniaun Kristaun mak atu “hametin kongregasaun”.—1Ko 14:4, 5, 12, 26.

Paulo nia liafuan “nonook” mosu dala tolu iha 1 Korinto kapítulu 14. No kuandu Paulo temi liafuan neʼe, nia koʼalia ba grupu ida-idak iha kongregasaun, maibé ho razaun neʼebé hanesan, neʼe mak atu “halo buat hotu iha dalan neʼebé loloos no tuir arranju”.—1Ko 14:40.

Primeiru, Paulo hatete: “Kona-ba koʼalia iha língua seluk, diʼak liu atu ema naʼin-rua ka tolu deʼit mak koʼalia ida-neʼe no sira tenke troka malu, tuirmai ema seluk tenke tradús. Maibé se la iha ema atu tradús, ema neʼe tenke nonook deʼit iha kongregasaun laran no koʼalia deʼit ba ninia an no ba Maromak.” (1Ko 14:27, 28) Neʼe la dehan katak ema neʼe labele koʼalia buat ida durante reuniaun, maibé neʼe katak iha tempu balu nia presiza nonook deʼit. Tanba objetivu husi reuniaun mak atu anima malu, neʼe sei la akontese se ema ida koʼalia língua neʼebé ema seluk la komprende.

Segundu, Paulo hatete: “Diʼak atu profeta naʼin-rua ka tolu mak koʼalia, no sira seluk buka-hatene liafuan sira-neʼe katak sá. Maibé se ema ida simu liafuan husi Maromak bainhira nia tuur hela iha neʼebá, diʼak ba ema neʼebé koʼalia uluk atu nonook deʼit.” Neʼe la dehan katak profeta neʼebé primeiru tenke nonook deʼit durante reuniaun tomak, maibé neʼe katak iha tempu balu nia presiza nonook deʼit. Tuirmai, ema neʼebé simu liafuan husi Maromak liuhusi milagre bele koʼalia ba kongregasaun, no bele kumpre objetivu husi reuniaun, neʼe mak atu ‘ema hotu bele hetan aten-brani’.—1Ko 14:26, 29-31.

Terseiru, Paulo koʼalia deʼit ba feto Kristaun sira: “Feto sira tenke kontinua nonook iha kongregasaun laran, tanba la iha lisensa ba sira atu koʼalia. Maibé sira tenke hakruʼuk hanesan Ukun-Fuan mós hatete ona.” (1Ko 14:34) Tanbasá mak Paulo fó matadalan neʼe ba irmán sira? Atu nuneʼe kongregasaun la sai runguranga. Nia hatete: “Se sira hakarak atu aprende buat ruma, sira tenke husu sira-nia laʼen iha uma, tanba se feto ida koʼalia iha kongregasaun laran, neʼe la hatudu respeitu.”—1Ko 14:35.

Karik iha tempu neʼebá irmán balu iha toman atu protesta buat neʼebé fó sai iha kongregasaun. Paulo nia konsellu neʼe ajuda irmán sira atu la monu ba hahalok foti an, no simu sira-nia pozisaun iha Jeová nia arranju ulun nian, liuliu sira-nia pozisaun ho sira-nia laʼen nia pozisaun. (1Ko 11:3) No mós, hodi nonook deʼit, irmán sira hatudu katak sira la hanoin atu sai mestra iha kongregasaun. Bainhira Paulo hakerek ba Timóteo, Paulo hatudu katak la diʼak atu husik feto mak halaʼo knaar nuʼudar mestra iha kongregasaun laran, hodi hatete: “Haʼu la fó lisensa ba feto ida atu hanorin, ka domina mane sira, maibé nia tenke nonook deʼit.”—1Ti 2:12.

Neʼe katak irmán sira labele koʼalia buat ida durante reuniaun ka lae? Lae. Iha Paulo nia tempu, dala ruma feto Kristaun sira mós simu espíritu santu atu halo orasaun ka fó sai profesia iha kongregasaun. Iha tempu hanesan neʼe, sira rekoñese sira-nia pozisaun hodi taka sira-nia ulun ho buat ruma. (1Ko 11:5) No mós, iha Paulo nia tempu no ohin loron, irmaun no irmán hotu hetan knaar atu fó sai kona-ba sira-nia esperansa iha ema hotu nia oin. (Ebr 10:23-25) Irmán sira laʼós deʼit bele fahe esperansa ba ema seluk iha serbisu haklaken, maibé sira mós bele anima ema seluk durante reuniaun liuhusi sira-nia komentáriu neʼebé prepara nanis ho didiʼak no sira mós hetan knaar atu hatoʼo parte ka drama kiʼik.

Tan neʼe, feto Kristaun “kontinua nonook” hodi la koko atu halaʼo mane nia knaar no hanorin iha kongregasaun. Feto Kristaun sira sei la uza pergunta atu protesta ka hatún irmaun sira neʼebé iha knaar atu hanorin iha kongregasaun. Hodi halo sira-nia knaar ho didiʼak iha kongregasaun, irmán Kristaun sira ajuda atu kongregasaun bele iha dame no “halo buat hotu atu hametin malu” iha kongregasaun laran.—1Ko 14:26, 33.

6-12 DEZEMBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | JUÍS 6-7

“Laʼo bá ho kbiit neʼebé ó iha”

w02-E 2/15 p. 6-7

Maromak nia prinsípiu bele ajuda Ita

Gideão mak ema neʼebé iha atitude diʼak no iha hanoin neʼebé loos kona-ba ninia an rasik. Nia mak juís ida iha ema Ebreu nia leet iha tempu uluk. Nia la buka pozisaun nuʼudar ulun-naʼin atu dirije povu Izraél. Maibé, kuandu nia hetan knaar atu sai nuʼudar ulun-naʼin, nia hatete katak nia la merese atu sai ulun, hodi dehan: “Haʼu-nia umakain mak kiʼik liu iha Manasés, no haʼu mak ema neʼebé la importante liu iha haʼu-nia aman nia umakain.”—Juí 6:12-16.

w05-E 7/15 p. 16 par. 3

“Jeová no Gideão nia surik!”

Ema Midian hasoru situasaun neʼebé halo sira taʼuk tebes. Derrepente deʼit, sira rona mane naʼin-300 halo sira-nia buli rahun, huu dikur no hakilar. Ema Midian sai bilán hodi rona ema nia lian hakilar neʼebé dehan “Jeová no Gideão nia surik!”, no sira rasik mós hasaʼe sira-nia lian hakilar. Situasaun iha tempu neʼebá sai runguranga, no susar ba sira atu hatene ida-neʼebé mak inimigu no maluk. Mane naʼin-300 neʼe nafatin hamriik iha sira-nia fatin nuʼudar Maromak halo inimigu sira foti sira-nia surik no oho fali sira-nia maluk rasik. Fatin neʼe la iha dalan ba ema atu halai sai, no inimigu sira hotu mate no la iha tan ema Midian neʼebé bele fó ameasa ba Jeová nia povu. Situasaun neʼebé halo ema barak mate neʼe mós remata.—Juí 7:19-25; 8:10-12, 28.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

w05-E 1/15 p. 26 par. 6

Pontu importante husi livru Juís

6:25-27. Gideão uza matenek atu la halo ema neʼebé kontra nia sai hirus. Bainhira haklaken kona-ba liafuan diʼak, ita presiza kuidadu atu la koʼalia iha dalan neʼebé halo ema hirus.

13-19 DEZEMBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | JUÍS 8-9

“Diʼak liu atu haraik an duké foti an”

w00-E 8/15 p. 25 par. 3

Oinsá mak Ita rezolve problema?

Gideão husu ajuda ba suku Efraim bainhira nia halo funu hasoru ema Midian ba tempu kleur ona. Maibé depois funu hotu tiha, Efraim halo protesta ba Gideão tanba Gideão la bolu sira atu hola parte iha funu neʼe husi hahú kedas. Bíblia dehan katak, “sira diskute malu makaʼas ho nia”. Maibé Gideão hatán hodi dehan: “Haʼu halo buat kiʼik deʼit se kompara ho imi, loos ka lae? Uvas-fuan restu husi Efraim mak diʼak liu fali uvas-fuan hotu neʼebé koʼa husi Abi-Ezer, loos ka lae? Tuir loloos, Maromak entrega ema Midian nia ulun-naʼin naʼin-rua, Oreb no Zeeb, ba imi-nia liman, entaun buat neʼebé haʼu halo labele kompara ho imi, loos ka lae?” (Juí 8:1-3) Liuhusi ninia liafuan neʼebé kalma no hatoʼo ho didiʼak, Gideão sees husi situasaun neʼebé bele hamosu funu entre suku sira. Karik ema husi suku Efraim mak iha problema kona-ba sira-nia hahalok ulun-toos no foti an. Maski nuneʼe, Gideão nafatin buka dame ho sira. Ita mós bele halo hanesan neʼe ka lae?

w17.01 p. 20 par. 15

Tanbasá importante nafatin atu haraik an

15 Jideaun hatudu ezemplu neʼebé diʼak tebes kona-ba haraik-an. Bainhira Jeová fó knaar ba nia atu salva ema Izraél husi ema Midian, Jideaun hatete: “Haʼu-nia umakain mak kiʼik liu iha Manase, no haʼu mak ema neʼebé la importante liu iha haʼu-nia aman nia umakain.” (Juí 6:15) Maski nuneʼe, Jideaun tau fiar ba Jeová hodi simu deʼit knaar neʼe. Tuirmai nia buka-hatene saida mak Jeová hakarak nia atu halo no nia halo orasaun husu Jeová fó matadalan ba nia. (Juí 6:36-40) Jideaun mak ema neʼebé forte no aten-brani, maibé nia mós matenek no kuidadu an. (Juí 6:11, 27) Ikusmai povu hakarak foti nia atu sai sira-nia ukun-naʼin, maibé nia la simu. Bainhira nia halaʼo tiha knaar neʼebé Jeová hakarak nia atu halo, nia kontente hodi fila fali ba uma.—Juí 8:22, 23, 29.

w08-E 2/15 p. 9 par. 9

Laʼo iha Jeová nia dalan sira

9 Atu bele sai Maromak nia belun, ita presiza “haraik an”. (1Pe 3:8; Sal 138:6) Livru Juís kapítulu 9 fó sai kona-ba importante atu haraik an. Gideão nia oan-mane naran Jotão hatete: “Loron ida, ai-hun sira bá atu foti liurai ida hodi ukun sira.” Jotão temi ai-oliveira, ai-figeira no uvas-hun. Ai-hun sira-neʼe refere ba ema diʼak neʼebé la buka atu sai ukun-naʼin ba sira-nia maluk povu Izraél. Maibé, ai-tarak neʼebé uza deʼit atu sunu refere ba Abimelec neʼebé halo nia an hanesan liurai hodi foti an, oho ema no domina ema seluk. Maski nia ‘ukun iha Izraél ba tinan tolu’, nia mate sedu deʼit. (Juí 9:8-15, 22, 50-54) Tan neʼe, importante tebes atu hatudu “haraik an”.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

it-1-E p. 753 par. 1

Efod, I

Maski Gideão iha hanoin neʼebé diʼak atu halo selebrasaun tanba Jeová halo ema Izraél manán no atu hatudu respeitu ba Maromak, maibé Efod “sai nuʼudar lasu ba Gideão no ninia umakain” tanba ikusmai ema Izraél fila kotuk ba Jeová no adora fali Efod neʼe. (Juí 8:27) Maski nuneʼe, Bíblia la hatete katak Gideão mós adora ida-neʼe, no apóstolu Paulo temi Gideão nuʼudar ida husi Jeová nia ‘testemuña barak neʼebé hanesan kalohan’.—Ebr 11:32; 12:1.

20-26 DEZEMBRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | JUÍS 10-12

“Jefte tau fokus ba Jeová”

w16.04 p. 7 par. 9

Maromak simu ema neʼebé laran-metin

9 Karik ezemplu husi José bainhira nia hatudu laran-sadiʼa ba ninia maun-alin neʼebé odi nia mós ajuda Jefté hodi haburas hahalok diʼak sira. (Gén 37:4; 45:4, 5) Karik hanoin kleʼan kona-ba ezemplu sira-neʼe ajuda Jefté atu hatudu hahalok neʼebé halo Jeová kontente. Maski Jefté nia maun-alin sira-nia hahalok hakanek tebes ninia laran, maibé ba Jefté, atu serbí no defende Jeová nia naran ho Jeová nia povu mak importante liu fali ninia sentimentu. (Juí 11:9) Ninia hakarak mak atu hatudu laran-metin ba Jeová, tan neʼe Jeová fó bensaun ba nia no ba ema Izraél sira seluk.—Ebr 11:32, 33.

it-2-E p. 27 par. 2

Jefte

Jefte mak ema neʼebé lalais atu halo buat ruma, la demora atu halaʼo ninia knaar nuʼudar ulun-naʼin ho sériu. Nia haruka lia-menon ba liurai Amon, no hatudu katak Amon mak hadau povu Izraél nia rai. Liurai neʼe hatán dehan povu Izraél mak hadau ema Amon nia rai. (Juí 11:12, 13) Jefte hatudu katak nia laʼós luta-naʼin neʼebé forte no gosta violénsia, maibé nia mak ema neʼebé estuda didiʼak istória no liuliu kona-ba oinsá Maromak dirije povu Izraél. Nia la konkorda ho ema Amon nia hanoin, hodi hatudu katak (1) Ema Izraél nunka mete ho ema Amon, Moab, ka Edom nia moris (Juí 11:14-18; Deu 2:9, 19, 37; 2Kr 20:10, 11); (2) Bainhira povu Izraél foti rai neʼe, laʼós ema Amon mak hela iha neʼebá maibé ema Amoreu husi Kanaan mak hela no Maromak halakon sira-nia liurai Sihon no entrega ona rai neʼe ba ema Izraél; (3) Ema Amon nunka halo problema kona-ba rai neʼe durante povu Izraél hela ba tinan 300. Tan neʼe, sira la iha razaun neʼebé loos atu halo problema kona-ba rai neʼe.—Juí 11:19-27.

it-2-E p. 27 par. 3

Jefte

Jefte temi hun ba problema neʼe kuandu nia hatudu katak problema neʼe liga ho adorasaun. Nia hatete katak Maromak Jeová mak entrega ona rai neʼe ba ema Izraél no tan razaun neʼe sira sei la fó rai maski parte kiʼik deʼit ba ema neʼebé adora maromak falsu. Nia temi Kemos nuʼudar ema Amon nia maromak. Ema balu hanoin katak neʼe la loos. Maibé, maski ema Amon nia maromak mak Milkom, no Kemos mak ema Moab nia maromak, nasaun rua neʼe sei iha relasaun família no sira adora maromak falsu oioin. Salomão mós halo buat neʼebé la loos kuandu nia husik ninia feen husi nasaun seluk lori adorasaun ba maromak Kemos tama ba nasaun Izraél. (Juí 11:24; 1Rs 11:1, 7, 8, 33; 2Rs 23:13) Liután neʼe, matenek-naʼin balu dehan katak “Kemos” bele signifika “Ida neʼebé manán, halakon”. (Haree Gesenius’s Hebrew and Chaldee Lexicon, tradusaun husi S. Tregelles, 1901, p. 401.) Karik Jefte temi maromak Kemos tanba ema Amon fó hahiʼi ba maromak neʼe nuʼudar maromak neʼebé ajuda sira ‘manán’ ka ‘halakon’ nasaun seluk no fó rai neʼe ba ema Amon.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

it-2-E p. 26

Jefte

Jefte mak oan-mane legál. Maski Jefte nia inan mak “feto-aat ida”, neʼe la dehan katak Jefte moris nuʼudar oan neʼebé aman la iha. Jefte nia inan mak feto-aat antes sai Gilead nia feen, hanesan neʼe mós ho Raab mak feto-aat antes kaben ho Salmon. (Juí 11:1; Jos 2:1; Mt 1:5) Ita bele fiar katak Jefte mak oan neʼebé legál duni, tanba ninia maun sira, katak Gilead nia oan sira husi ninia feen primeiru, mak duni sai Jefte tanba lakohi fahe liman-rohan husi Gilead. (Juí 11:2) Liután neʼe, Jefte mós sai nuʼudar ulun-naʼin ba ema Gilead (karik entre sira, Jefte nia maun sira neʼebé inan la hanesan mak iha naran-boot liu). (Juí 11:11) Jefte mós hasaʼe sakrifísiu ba Maromak iha tenda santu. (Juí 11:30, 31) Jefte labele halo buat sira-neʼe se nia mak oan neʼebé la legál, tanba Ukun-Fuan hatete: “Oan-mane neʼebé moris mai husi feto neʼebé halo sala seksuál labele sai parte ba Jeová nia kongregasaun.”—Deu 23:2.

27 DEZEMBRU–2 JANEIRU

RIKUSOIN HUSI BÍBLIA | JUÍS 13-14

“Buat neʼebé inan-aman bele aprende husi Manoá no ninia feen”

w13 15/8 p. 16 par. 1

Inan-aman, hanorin ita-nia oan husi kiʼik kedas

Iha tempu Israel antigu, iha mane ida husi suku Dan, neʼebé hela iha sidade Zorá, naran Manoá. Manoá nia feen la iha oan, maibé loron ida, Jeová nia anju fó-hatene nia katak nia sei iha oan-mane ida. (Juí 13:2, 3) Maski lia-menon neʼe halo Manoá ho ninia feen sai kontente tebes, maibé sira mós hanoin barak. Tan neʼe, Manoá halo orasaun: “Favór ida, haruka Maromak loos nia ema . . . atu mai fali ba ami no hanorin ami kona-ba buat neʼebé ami tenke halo ba oan neʼebé atu moris.” (Juí 13:8) Manoá ho ninia feen hanorin Maromak nia ukun-fuan ba sira-nia oan Sansão, no ida-neʼe lori rezultadu diʼak. Ikusmai Jeová nia espíritu mak book Sansão atu halo buat barak nuʼudar ema Israel nia juis ida.—Juí 13:25; 14:5, 6; 15:14, 15.

w05-E 3/15 p. 25-26

Sansão manán tanba Jeová nia ajuda!

Nuʼudar Sansão sai boot, “Jeová kontinua haraik bensaun ba nia”. (Juí 13:24) Loron ida, Sansão koʼalia ba ninia inan-aman: “Iha Timna, haʼu haree feto Filístia ida, no haʼu hakarak imi hili nia atu sai haʼu-nia feen.” (Juí 14:2) Neʼe halo ninia inan-aman hakfodak tebes. Duké halo povu Izraél sai livre husi ema Filístia neʼebé fó-terus ba sira, Sansão hakarak halo relasaun metin ho ema Filístia hodi kaben ho feto husi nasaun neʼe. Kaben ho feto neʼebé adora maromak falsu mak kontra Maromak nia Ukun-Fuan. (Éx 34:11-16) Tan neʼe Sansão nia inan-aman hatete: “Tanbasá ó la buka feto ida husi ó-nia família sira no husi ita-nia povu sira? Tanbasá mak ó tenke bá hili feen husi ema Filístia neʼebé la hetan sirkunsizaun?” Maibé Sansão hatete: “Hili nia mai haʼu, tanba nia mak diʼak ba haʼu.”—Juí 14:3.

Keʼe no hetan buat murak husi Bíblia

w05-E 3/15 p. 26 par. 1

Sansão manán tanba Jeová nia ajuda!

Tanbasá Sansão hanoin feto Filístia neʼe mak “diʼak” ba nia? Tuir livru Cyclopedia neʼebé McClintock no Strong hakerek, Sansão hakarak feto neʼe laʼós tanba “bonita, haree furak, hatais kapás, maibé tanba neʼe atu kumpre ninia objetivu ka planu”. Objetivu hanesan saida? Juís 14:4 esplika katak Sansão “buka oportunidade atu kontra ema Filístia”. Sansão hakarak kaben ho feto neʼe tanba razaun ida-neʼe. Nuʼudar Sansão sai boot, “Jeová nia espíritu tun ba nia”, ka book nia atu halo buat ruma. (Juí 13:25) Entaun, Jeová nia espíritu mak motiva Sansão neʼebé nuʼudar juís ba povu Izraél atu husu buat neʼebé la baibain hodi bele hetan feen ida.

    Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
    Log Out
    Log In
    • Tetun Dili
    • Fahe
    • Organiza tuir Ita-nia hakarak
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Kondisaun atu Uza
    • Informasaun Privadu
    • Setting kona-ba privasidade
    • JW.ORG
    • Log In
    Fahe