Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • Horibainhira mak Maromak nia Reinu hahú ninia ukun?—Parte 1
    Livru Haklaken—2014 | 1 Outubru
    • KOʼALIA HAMUTUK KONA-BA BÍBLIA

      Horibainhira mak Maromak nia Reinu hahú ninia ukun?—Parte 1

      Testemuña ba Jeová sira sempre koʼalia ho ema seluk kona-ba Bíblia. Tuirmai mak ezemplu ida kona-ba oinsá sira dada lia ho ema. Hanoin toʼok iha situasaun neʼe, Testemuña ida naran Carlos bá vizita mane ida naran João.

      “KONTINUA BUKA” MATENEK

      Carlos: Maun João, semana-semana ita rua tuur hamutuk koʼalia kona-ba Bíblia hanesan neʼe diʼak tebes.a Horibainhira maun husu haʼu pergunta ida kona-ba Maromak nia Reinu. Maun nia pergunta mak: “Tanbasá mak Testemuña ba Jeová fiar katak Maromak nia Reinu hahú ukun ona iha tinan 1914?”

      João: Loos, haʼu lee imi-nia livru ida, no iha neʼebá dehan Maromak nia Ukun hahú ona iha tinan 1914. Ida-neʼe halo haʼu duvida uitoan tanba maun sempre hatete katak buat hotu neʼebé Testemuña sira fiar mak mai husi Bíblia.

      Carlos: Loos, ami-nia fiar nuneʼe duni.

      João: Entaun, haʼu lee tiha ona Bíblia tomak. Maibé haʼu hanoin, se la sala, karik liafuan “tinan 1914” laiha iha Bíblia laran. Nuneʼe, haʼu buka fali Bíblia iha internét, no hakerek númeru “1914” atu buka-hatene kona-ba neʼe. Maibé númeru hanesan neʼe haʼu la hetan duni iha Bíblia laran.

      Carlos: Maun João halo hanesan neʼe, diʼak tebes. Liuliu buat neʼebé kapás tebes mak maun lee tiha ona Bíblia tomak. Maun hafolin loos Maromak nia Liafuan.

      João: Loos duni, haʼu hafolin tebes Bíblia.

      Carlos: Hanesan mós ho haʼu, maun. No buat ida tan neʼebé diʼak mak bainhira iha pergunta ruma, maun loke uluk Bíblia atu buka resposta. Maun halo tuir duni hanesan Maromak nia Liafuan neʼebé haruka ita atu “kontinua buka” matenek.b Buat neʼebé maun halo neʼe diʼak tebes.

      João: Lae sá, haʼu gosta deʼit atu aprende buat foun. Tuir loloos, haʼu mós lee tiha ona kona-ba tinan 1914 iha livru ida ita estuda daudauk neʼe. Neʼe hatete kona-ba liurai ida nia mehi, kona-ba ai-hun boot neʼebé tesi tiha no liutiha tempu balu mak sai boot fali.

      Carlos: Loos maun, kona-ba mehi neʼe hakerek iha Eskritura Daniel kapítulu 4. Neʼe mak liurai husi rai-Babilónia naran Nabucodonosor nia mehi.

      João: Loos, mak neʼe duni. Haʼu mós lee fila-fila ona kona-ba neʼe, maibé haʼu seidauk komprende nafatin oinsá mak mehi neʼe bele liga malu ho Maromak nia Ukun neʼebé hahú ona iha tinan 1914.

      Carlos: Hei sá maun. Profeta Daniel rasik mós la komprende buat hotu neʼebé nia hakerek.

      João: Tebes ka? Iha fatin susar atu komprende.

      Carlos: Mai ita haree lai, iha eskritura Daniel 12:8 nia dehan: “Kona-ba haʼu, haʼu rona, maibé haʼu la komprende.”

      João: Se ema neʼebé hakerek kona-ba neʼe mós la komprende, sá tan ho ita!

      Carlos: Iha tempu neʼebá Daniel la bele komprende duni tanba profesia neʼe hakerek nanis ona nuʼudar segredu ida no seidauk toʼo tempu ba Maromak atu ajuda ema komprende kona-ba neʼe. Maibé toʼo ohin loron, ita bele komprende ona profesia neʼe.

      João: Neʼe oinsá eh?

      Carlos: Maun haree toʼok versíkulu tuirmai iha Daniel 12:9, Maromak nia anju ida dehan: “Liafuan sira-neʼe haʼu halo segredu ona no taka hela toʼo tempu ikus.” Maromak fó-hatene ona katak iha “tempu ikus” ema sei komprende segredu neʼe. Kona-ba “tempu ikus” ita sei estuda iha loron seluk, maibé ita bele fiar duni katak agora daudauk ita moris iha “tempu ikus” neʼe.c

      João: Entaun, maun esplika toʼok kona-ba liurai neʼe nia mehi.

      Carlos: Diʼak. Haʼu koko toʼok.

      LIURAI NABUCODONOSOR NIA MEHI

      Carlos: Ulukliu, mai ita hanoin filafali kona-ba Liurai Nabucodonosor nia mehi, no depois mak ita sei koʼalia kona-ba mehi neʼe katak sá.

      João: Diʼak.

      Carlos: Liurai neʼe mehi hetan ai-hun ida neʼebé boot tebetebes no aas toʼo lalehan. Tuirmai, nia rona Maromak nia anju ida hatete katak ai-hun neʼe sei tesi tiha, no liutiha “tempu hitu”, ai-hun neʼe sei sai boot fali.d Mehi neʼe sai loos duni ba Liurai Nabucodonosor nia an rasik. Loloos, nia mak liurai ida neʼebé naran-boot, hanesan ai-hun boot. Maibé ai-hun neʼe tesi tiha ba “tempu hitu”. Maun hatene saida mak akontese ba nia?

      João: Haʼu ladún hatene.

      Carlos: Tuir Bíblia, Liurai Nabucodonosor sai bulak ba tinan hitu nia laran, no la bele halaʼo ninia knaar nuʼudar liurai. Maibé liutiha tinan hitu, ninia neon sai diʼak fali no ukun fali rai-Babilónia.e

      João: Agora haʼu komprende uitoan. Maibé oinsá mak ida-neʼe liga malu ho Maromak nia Ukun neʼebé hahú iha tinan 1914?

      Carlos: Se haʼu habadak deʼit, neʼe tanba Liurai Nabucodonosor nia mehi neʼe sai loos ba dala rua. Ida primeiru mak kona-ba Liurai neʼe nia ukun, neʼebé hanetik tiha ba tinan balu maibé ikusmai nia hahú fali ukun neʼe. Ida segundu nian mak kona-ba Maromak nia ukun, neʼebé hanetik tiha ba tempu uitoan maibé ikusmai ukun neʼe hahú fali. Tan neʼe mak Liurai nia mehi neʼe iha ligasaun duni ho Maromak nia Ukun.

      João: Halonuʼusá mak ita bele hatene ida-neʼe?

      Carlos: Kona-ba neʼe, mai ita haree Daniel 4:17. Tuir eskritura neʼe, profesia neʼe mak “hodi ema neʼebé moris bele hatene katak Ida neʼebé Aas Liu Hotu mak Ukun-Naʼin ba ema hotu no katak nia bele fó ukun ba sé deʼit konforme ninia hakarak”. Maun haree liafuan “Ukun-Naʼin ba ema hotu” ka lae?

      João: Sin, haree. Ita foin lee “Ida neʼebé Aas Liu Hotu mak Ukun-Naʼin ba ema hotu”.

      Carlos: Loos. Tuir maun nia hanoin, “Ida neʼebé Aas Liu Hotu” neʼe mak sé?

      João: Neʼe mak Maromak ka?

      Carlos: Loos maun. Tan neʼe, ita bele hatene katak profesia neʼe laʼós deʼit kona-ba Nabucodonosor. Maibé neʼe mós kona-ba Maromak nia ukun ba “ema hotu”. Kona-ba ida-neʼe, ita bele hatene ho klaru liután se ita lee livru Daniel tomak.

      João: Hanesan neʼe duni ka?

      MENSAJEN IMPORTANTE HUSI LIVRU DANIEL

      Carlos: Eskritura iha livru Daniel koʼalia bá koʼalia mai kona-ba tópiku importante ida deʼit. Tanba livru neʼe nia objetivu mak ajuda ema atu hein ba Maromak nia Ukun ho ninia Oan Jesus nuʼudar Liurai. Porezemplu, maun bele lee iha Daniel 2:44?

      João: Iha neʼe dehan: “Iha liurai sira-neʼe nia loron Maromak lalehan nian sei harii ukun ida neʼebé sei nunka lakon. Ukun neʼe rasik sei la entrega ba ema seluk. Ukun neʼe sei harahun no halakon ukun sira-neʼe hotu, no ukun neʼe rasik sei hamriik ba nafatin.”

      Carlos: Obrigadu maun João. Tuir maun nia hanoin, eskritura neʼe mós koʼalia nafatin kona-ba Maromak nia Ukun ka lae?

      João: Hmm. Kona-ba neʼe, ladún klaru ba haʼu.

      Carlos: Haree lai, versíkulu neʼe dehan Ukun neʼe “sei hamriik ba nafatin”. Entaun, Maromak nia Ukun deʼit mak bele hamriik ba nafatin, maibé ema nia ukun ka governu la bele hamriik ba nafatin, loos ka lae?

      João: Loos.

      Carlos: Agora, ita loke tan iha Daniel 7:13, 14. Iha neʼe koʼalia kona-ba ukun-naʼin ida neʼebé sei mai, hodi dehan: “No kadunan, hahiʼi no ukun fó tiha ba nia, atu nuneʼe povu hotu, ema husi nasaun ho língua oioin tomak sei serbí nia. Ninia kadunan sei metin ba nafatin no la mohu, ninia ukun sei la lakon.” Iha eskritura neʼe temi beibeik liafuan saida?

      João: Liafuan “ukun”.

      Carlos: Loos, no “ukun” neʼe laʼós hanesan ukun baibain. Tanba iha neʼe mós dehan Ukun neʼe mak iha kbiit ba “povu hotu, ema husi nasaun ho língua oioin tomak”, neʼe katak sei ukun ba mundu tomak.

      João: Sin, klaru. Haʼu foin komprende.

      Carlos: Liután neʼe, versíkulu neʼe mós dehan: “Ninia kadunan sei metin ba nafatin no la mohu, ninia ukun sei la lakon.” Liafuan neʼe atu hanesan deʼit ho Daniel 2:44 neʼebé ohin ita lee, loos ka lae?

      João: Loos, atu hanesan.

      Carlos: Agora, mai ita hanoin filafali kona-ba buat neʼebé ita foin koʼalia: Daniel kapítulu 4 hakerek atu ema hotu bele hatene katak “Ida neʼebé Aas Liu Hotu mak Ukun-Naʼin ba ema hotu”, husi liafuan neʼe hatudu katak profesia neʼe laʼós deʼit kona-ba Liurai Nabucodonosor maibé mós kona-ba Maromak nia Ukun. Se ita lee livru Daniel tomak, ita bele lee profesia barak kona-ba Maromak nia Ukun ho ninia Oan nuʼudar Liurai. Entaun, profesia iha Daniel kapítulu 4 kona-ba ai-hun boot, neʼe mós koʼalia kona-ba Maromak nia Ukun, maun konkorda ka lae?

      João: Konkorda. Maibé ba haʼu, seidauk klaru kona-ba tansá ida-neʼe liga ho tinan 1914.

      “TEMPU HITU”

      Carlos: Mai ita koʼalia fali kona-ba ai-hun boot iha Liurai Nabucodonosor nia mehi. Ba dala primeiru, mehi neʼe sai loos duni ba Liurai neʼe nia an rasik. Ai-hun boot neʼe tesi tiha, neʼe reprezenta tempu neʼebé nia sai bulak no ida-neʼe hanetik nia atu la bele halaʼo ninia ukun. Depois, liutiha “tempu hitu” mak Liurai nia neon sai diʼak fali no nia hahú fali ninia ukun. Mehi neʼe sai loos ba dala segundu mak iha tempu neʼebé Maromak nia Ukun hanetik tiha ba tempu balu. Maibé neʼe laʼós tanba Maromak nia kbiit la iha ona.

      João: Maromak nia Ukun hanetik tiha, neʼe oinsá?

      Carlos: Iha Bíblia nia tempu, liurai sira Izraél nian tuur iha kadunan iha sidade Jeruzalein hodi ukun rai-Izraél. Liurai sira-nia kadunan mak hanesan “Jeová nia kadunan”,f tanba sira reprezenta Maromak hodi ukun povu Izraél. Maibé ikusmai, liurai sira-neʼe lakohi halo tuir Maromak no halo povu barak mós laʼo tuir sira-nia ain-fatin ladiʼak neʼe. Tan neʼe Maromak husik ema Babilónia mak ukun fali rai-Izraél. Ida-neʼe akontese iha tinan 607 molok Kristu, no husi tempu neʼebá liurai iha Jeruzalein neʼebé reprezenta Maromak Jeová nia ukun la iha tan ona. Nuneʼe Maromak nia ukun hanetik tiha ba tempu balu. Toʼo agora, maun komprende uitoan ona ka lae?

      João: Komprende.

      Carlos: Entaun, iha tinan 607 molok Kristu, Maromak nia ukun komesa hanetik tiha no iha tinan neʼebá mak “tempu hitu” foin hahú. Maibé, bainhira “tempu hitu” neʼe ramata ona, Maromak fó fali kbiit ba ukun-naʼin foun ida iha lalehan atu reprezenta Ninia kadunan. Ho ida-neʼe mak profesia sira seluk husi Daniel neʼebé ita foin lee mós sai loos. Tan neʼe, agora pergunta boot mak: “Tempu hitu” neʼe ramata horibainhira loos? Se ita bele hatene resposta ba pergunta neʼe, entaun ita mós bele hatene bainhira mak Maromak nia Ukun hahú.

      João: Haʼu siʼik deʼit. Maun hakarak dehan “tempu hitu” neʼe ramata ona iha tinan 1914, loos ka lae?

      Carlos: Neʼe loos kedas!

      João: Maibé halonuʼusá mak ita bele hatene?

      Carlos: Hanesan neʼe: Jesus nia liafuan hatudu katak, bainhira nia sei iha rai, “tempu hitu” seidauk ramata.g Tan neʼe, tempu hitu neʼe tenkesér han tempu naruk tebes, tanba tempu neʼe hahú maizumenus tinan 600 antes Jesus moris iha rai toʼo Jesus saʼe ona ba lalehan mós tempu neʼe seidauk ramata. Maibé maun hanoin-hetan ka lae, profesia sira iha livru Daniel mak hanesan segredu neʼebé taka hela toʼo “tempu ikus”?h Entaun, maizumenus tinan 1870, ema balu neʼebé estuda didiʼak Bíblia, sira koko atu komprende ho loloos profesia kona-ba ai-hun boot no mós profesia sira seluk. Ikusmai, neineik-neineik sira bele komprende katak tempu hitu neʼe sei ramata iha tinan 1914. Sira hein toʼo tinan neʼe, no haree ba buat oioin neʼebé mosu iha mundu, ida-neʼe halo sira fiar duni katak Maromak nia Ukun hahú ona iha lalehan iha tinan 1914. No iha tinan neʼe mós, “loron ikus sira”, ka “tempu ikus” neʼebé temi iha Bíblia laran hahú. Karik neʼe mak buat foun ba maun atu hatene.

      João: Sin, haʼu foin rona kona-ba neʼe. Karik orasida haʼu tenkesér lee didiʼak fali atubele komprende ho loloos.

      Carlos: Maun, haʼu mós uluk presiza tempu barak atu komprende kona-ba neʼe. Maibé pelumenus maun bele haree ona katak buat neʼebé Testemuña ba Jeová sira fiar mak mai duni husi Bíblia, loos ka lae?

      João: Loos. Kona-ba neʼe, haʼu la duvida. Haʼu gaba tebes imi tanba sempre sadere ba Bíblia nia hanorin.

      Carlos: Karik maun sei iha pergunta tan kona-ba buat neʼebé ita foin koʼalia. Porezemplu, ita koʼalia ona katak “tempu hitu” neʼe hahú iha tinan 607 molok Kristu, maibé oinsá mak ita bele sura “tempu hitu” neʼe atu hatene loloos katak tempu neʼe ramata duni iha tinan 1914?i

      João: Loos. Haʼu mós atu husu tuir kona-ba neʼe.

      Carlos: Entaun, kona-ba neʼe mós ita sei hatene husi Bíblia. Maun hakarak koʼalia kona-ba neʼe iha tempu seluk ka lae?j

      João: Bele. Neʼe diʼak tebes.

      Ita-Boot iha pergunta ruma kona-ba Bíblia ka lae? Ita-Boot hakarak hatene liután kona-ba saida mak Testemuña ba Jeová fiar ka lae? Se nuneʼe, bele husu pergunta saida deʼit neʼebé Ita-Boot hakarak hatene bainhira hasoru Testemuña ba Jeová. Ami sei kontente tebes atu koʼalia hamutuk kona-ba Ita-Boot nia pergunta sira.

      a Testemuña ba Jeová halaʼo programa estudu Bíblia ho ema neʼebé hakarak aprende kona-ba Bíblia tuir tópiku oioin neʼebé sira hakarak hatene. Estudu neʼe la presiza selu.

      b Provérbios (Amsal) 2:3-5.

      c Haree kapítulu 9 husi livru Tuir Loloos, Saida mak Bíblia Hanorin? Livru neʼe husi Testemuña ba Jeová, no bele haree mós iha sítiu www.jw.org/tdt.

      d Daniel 4:13-17.

      e Daniel 4:20-36.

      f 1 Crônicas (Tawarikh) 29:23.

      g Wainhira Jesus fó-hatene nanis kona-ba loron ikus sira, nia dehan: “Nasaun sira sei sama Jeruzalein [neʼebé reprezenta Maromak nia ukun] toʼo tempu nasaun sira-nian kumpre ona.” (Lucas 21:24) Liafuan neʼe hatudu katak iha Jesus nia tempu Maromak nia ukun sei hanetik hela toʼo loron ikus sira.

      h Daniel 12:9.

      i Haree 1914 mak Tinan importante tuir Bíblia husi livru Tuir Loloos, Saida mak Bíblia Hanorin? Bele haree mós iha sítiu www.jw.org/tdt.

      j Livru Haklaken Janeiru–Marsu 2015 sei fó sai informasaun kona-ba eskritura sira husi Bíblia neʼebé ajuda ita hatene liután oinsá atu sura “tempu hitu”.

  • Horibainhira mak Maromak nia Reinu hahú ninia ukun?—Parte 2
    Livru Haklaken—2015 | 1 Janeiru
    • KOʼALIA HAMUTUK KONA-BA BÍBLIA

      Horibainhira mak Maromak nia Reinu hahú ninia ukun?—Parte 2

      Testemuña ba Jeová sira sempre koʼalia ho ema seluk kona-ba Bíblia. Tuirmai mak ezemplu ida kona-ba oinsá sira dada lia ho ema. Hanoin toʼok iha situasaun neʼe, Testemuña ida naran Carlos bá vizita fali mane ida naran João.

      MAI ITA HANOIN FILAFALI NABUCODONOSOR NIA MEHI

      Carlos: Maun João, diʼak ita bele hasoru malu fali. Haʼu kontente estuda Bíblia ho maun semana-semana.a Maun diʼak hela ka lae?

      João: Haʼu diʼak hela deʼit.

      Carlos: Neʼe diʼak. Maun hanoin-hetan ka lae, horibainhira ita koʼalia hamutuk kona-ba tansá Testemuña ba Jeová fiar katak Maromak nia Reinu hahú ukun ona iha tinan 1914.b Kona-ba ida-neʼe, ita lee tiha ona livru Daniel kapítulu 4 iha Bíblia. Maun João hanoin-hetan eskritura neʼe kona-ba saida?

      João: Neʼe mak kona-ba Liurai Nabucodonosor, nia mehi hetan ai-hun boot ida.

      Carlos: Loos duni. Liurai neʼe mehi hetan ai-hun ida neʼebé boot tebetebes no aas toʼo lalehan. Tuirmai, nia rona Maromak nia anju ida dehan ai-hun neʼe tenke tesi tiha, hela deʼit ninia fukun ho abut. Depois, liutiha “tempu hitu” ai-hun neʼe sai buras no boot fali.c Hanesan ita koʼalia tiha ona, mehi neʼe sai loos ba dala rua. Maun hanoin-hetan ka lae, saida mak akontese bainhira mehi neʼe sai loos ba dala primeiru?

      João: Karik Liurai neʼe sai bulak tiha ba tinan hitu, loos ka lae?

      Carlos: Kona loos, maun. Tanba Liurai Nabucodonosor sai bulak, durante tinan hitu, nia la bele halaʼo ninia ukun. Maibé bainhira ninia mehi neʼe sai loos ba dala segundu, Maromak nia ukun mak hanetik tiha ba “tempu hitu”. Hanesan ita koʼalia tiha ona, “tempu hitu” neʼe komesa iha tinan 607 molok Kristu bainhira ema halakon sidade Jeruzalein. Hahú husi tempu neʼebá, la iha tan liurai sira neʼebé reprezenta Maromak Jeová nia ukun iha mundu neʼe. Maibé, toʼo “tempu hitu” neʼe remata tiha, Maromak fó kbiit ba Liurai foun ida iha lalehan atu ukun ninia povu, nuneʼe mak Maromak nia ukun hahú fali. Ita koʼalia ona kona-ba “tempu hitu” neʼe komesa iha tinan 607 molok Kristu. Entaun, pergunta mak: “Tempu hitu” neʼe loloos han tinan hira? Se ita bele hatene resposta ho loloos, ita mós bele hatene bainhira loos mak Maromak nia Reinu, ka Ukun hahú. Maun sei hanoin-hetan buat hirak-neʼe ka lae?

      João: Sin, haʼu hanoin-hetan. Maun konta fali hanesan neʼe ajuda tebes haʼu.

      Carlos: Diʼak. Agora, mai ita buka-hatene “tempu hitu” neʼe loloos han tinan hira. Haʼu lee ona informasaun kona-ba neʼe. Haʼu sei koko atu esplika didiʼak ba maun.

      João: Diʼak maun.

      “TEMPU HITU” REMATA, “LORON IKUS SIRA” KOMESA

      Carlos: Bainhira Liurai Nabucodonosor nia mehi sai loos ba dala primeiru, “tempu hitu” neʼe mak tinan hitu duni. Maibé bainhira mehi neʼe sai loos ba dala segundu kona-ba Maromak nia Ukun, “tempu hitu” neʼe laʼós tinan hitu deʼit, neʼe tenkesér han tempu kleur liu fali tinan hitu.

      João: Neʼe ka? Tanbasá mak hanesan neʼe fali?

      Carlos: Tanba razaun balu. Razaun ida mak ita hatene ona katak “tempu hitu” neʼe komesa iha tinan 607 molok Kristu bainhira sidade Jeruzalein naksobu. Se ita sura deʼit ba tinan hitu, neʼe katak “tempu hitu” neʼe tenke remata iha tinan 600 molok Kristu. Maibé realidade mak toʼo tinan 600 neʼe la iha buat ida mak akontese neʼebé hatudu katak Maromak nia Ukun hahú fali ona. Liután neʼe, liutiha tinan atus ba atus husi tempu neʼebé Jeruzalein naksobu, wainhira Jesus sei iha rai, ninia liafuan hatudu katak “tempu hitu” neʼe seidauk remata. Ita mós koʼalia hamutuk ona kona-ba neʼe, loos ka lae?

      João: Loos, haʼu foin hanoin-hetan.

      Carlos: Entaun, neʼe katak “tempu hitu” neʼe tenkesér han tempu naruk tebes, laʼós tinan hitu deʼit.

      João: Se nuneʼe, tempu hira loos?

      Carlos: Kona-ba neʼe, livru Apokalipse ajuda ita atu hatene, tanba profesia barak husi livru Daniel mak liga malu ho livru Apokalipse. Tuir Livru Apokalipse, tempu ‘tinan tolu ho balu’ mak iha loron 1.260.d Entaun, ‘tinan hitu’ katak ‘tinan tolu ho balu’ sura fali ba dala rua. Neʼe katak se sura hamutuk, ‘tinan hitu’ mak iha loron 2.520. Maun bele komprende ka lae?

      [Dezeñu iha pájina 10]

      João: Komprende. Maibé haʼu sei duvida hela oinsá ida-neʼe bele liga malu ho Maromak nia Reinu neʼebé hahú iha tinan 1914?

      Carlos: Neʼe liga malu duni. Tuir Bíblia, dala ruma loron ida mak hanesan tinan ida.e Tan neʼe, se sura loron ida hanesan tinan ida, neʼe katak “tempu hitu” iha livru Daniel mak loloos tinan 2.520. Agora se ita sura tinan 2.520 hahú husi tinan 607 molok Kristu, toʼo “tempu hitu” neʼe remata iha tinan 1914.f Nuneʼe ita bele hatene katak iha tinan 1914 mak Jesus komesa ona ninia ukun nuʼudar Liurai iha Maromak nia Reinu, ka Ukun. Liután neʼe, hahú husi tinan 1914 toʼo agora, akontesimentu oioin iha mundu neʼe mosu tuituir malu, buat hotu neʼe kumpre profesia sira neʼebé Bíblia fó-hatene nanis ona kona-ba “loron ikus sira”.

      João: Akontesimentu oioin neʼe mak saida?

      Carlos: Mai ita loke Bíblia iha Mateus 24:7. Jesus fó-hatene nanis ona kona-ba sinál sira neʼebé sei mosu bainhira nia hahú ukun iha lalehan. Jesus dehan: “Nasaun sei hamriik hasoru nasaun seluk no ukun ida sei hamriik hasoru ukun seluk, no rai sei hamlaha no sei iha rai-nakdoko iha fatin oioin.” Haree toʼok, iha eskritura neʼe Jesus fó-hatene nanis katak rai sei hamlaha no nakdoko. Durante tinan 100 nia laran neʼebé sura husi tinan 1914 toʼo ohin loron, terus barak hanesan neʼe mosu ona iha mundu tomak, loos ka lae?

      João: Neʼe mós loos.

      Carlos: Iha eskritura neʼe, Jesus mós hatete katak bainhira nia sai Liurai ba Maromak nia Ukun, funu sira sei mosu iha mundu. No tuir Livru Apokalipse, iha “loron ikus sira”, funu sei akontese laʼós iha fatin balu deʼit, maibé iha mundu tomak.g Maun João hanoin-hetan ka lae, Funu Mundiál Primeiru hahú iha sá tinan?

      João: Neʼe iha tinan 1914. Entaun, Jesus komesa ukun ona iha tinan neʼe! Haʼu foin mak komprende. Afinál, neʼe liga malu duni.

      Carlos: Loos kedas. Tuir loloos, profesia kona-ba “tempu hitu” no mós profesia sira seluk husi Bíblia laran kona-ba “loron ikus sira”, ita tenke estuda didiʼak buat hirak-neʼe hamutuk, nuneʼe mak ita bele komprende ho loloos. Testemuña ba Jeová fiar duni katak iha tinan 1914 mak Jesus komesa sai Liurai ba Maromak nia Ukun no iha tinan neʼe duni mak “loron ikus sira” foin hahú.h

      João: Loos duni, maibé haʼu mós presiza kadi kakutak atu komprende didiʼak buat hotu neʼe.

      Carlos: Haʼu hatene maun. Haʼu mós uluk presiza tempu barak atu bele komprende didiʼak kona-ba neʼe. Maibé pelumenus maun bele hatene ona katak maski Bíblia la temi kedas liafuan “tinan 1914”, maibé buat hotu neʼebé Testemuña ba Jeová sira fiar kona-ba tinan neʼe, mak husi Bíblia duni.

      João: Loos. Buat neʼebé haʼu gosta mak maun nia fiar no koʼalia sempre sadere ba Bíblia. Maun nunka inventa deʼit husi maun nia hanoin. Maibé, buat ida neʼebé halo haʼu hanoin hela mak: Tansá mak neʼe tenke komplikadu loos no susar atu komprende? Tansá mak Maromak la fó-hatene kedas deʼit iha Bíblia laran, katak iha tinan 1914 mak Jesus sei sai liurai iha lalehan?

      Carlos: Neʼe pergunta diʼak, maun João. Tuir loloos, iha Bíblia laran iha buat barak neʼebé ita tenke kadi kakutak hodi bele komprende didiʼak. Entaun, tansá mak Maromak hakarak ita hakaʼas an atubele komprende ninia Liafuan? Loron seluk haʼu mai fali, ita bele koʼalia liután kona-ba ida-neʼe, bele ka?

      João: Bele deʼit maun. Haʼu sei hein.

      Ita-Boot iha pergunta ruma kona-ba Bíblia ka lae? Ita-Boot hakarak hatene liután kona-ba saida mak Testemuña ba Jeová fiar ka lae? Se nuneʼe, bele husu pergunta saida deʼit neʼebé Ita-Boot hakarak hatene bainhira hasoru Testemuña ba Jeová. Ami sei kontente tebes atu koʼalia hamutuk kona-ba Ita-Boot nia pergunta sira.

      [Mapa iha pájina 11]

      a Testemuña ba Jeová halaʼo programa estudu Bíblia ho ema neʼebé hakarak aprende kona-ba Bíblia tuir tópiku oioin neʼebé sira hakarak hatene. Estudu neʼe la presiza selu.

      b Haree informasaun iha Livru Haklaken, Outubru–Dezembru 2014, ho títulu “Koʼalia hamutuk kona-ba Bíblia—Horibainhira mak Maromak nia Reinu hahú ninia ukun?—Parte 1”.

      c Lee iha Daniel 4:23-25.

      d Lee iha Apokalipse 12:6, 14.

      e Lee iha Números (Bilangan) 14:34; Ezequiel (Yehezkiel) 4:6.

      f Haree pájina 11, ho títulu “Nabucodonosor nia mehi kona-ba ai-hun boot”.

      g Lee iha Apokalipse 6:4.

      h Haree kapítulu 9 husi livru Tuir Loloos, Saida mak Bíblia Hanorin? Livru neʼe husi Testemuña ba Jeová, no bele haree mós iha sítiu www.jw.org/tdt

Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
Log Out
Log In
  • Tetun Dili
  • Fahe
  • Organiza tuir Ita-nia hakarak
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Kondisaun atu Uza
  • Informasaun Privadu
  • Setting kona-ba privasidade
  • JW.ORG
  • Log In
Fahe