Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • “Liurai norte” iha tempu nia rohan
    Livru Haklaken (Estudu)—2020 | Maiu
    • LISAUN ESTUDU 19

      “Liurai norte” iha tempu nia rohan

      “Iha tempu nia rohan, liurai súl sei dudu malu ho nia [liurai norte].”—DAN 11:40.

      KNANANUK 150 Buka Jeová hodi salva Ita

      IHA LISAUN NEʼEa

      1. Bíblia nia profesia ajuda ita komprende saida?

      LAKLEUR tan saida mak sei akontese ba Jeová nia povu? Ita la presiza siʼik kona-ba neʼe. Bíblia nia profesia fó-hatene nanis ba ita kona-ba akontesimentu importante sira neʼebé sei kona ita hotu. Iha profesia ida neʼebé fó-hatene nanis kona-ba buat neʼebé governu kbiit boot sira sei halo. Profesia neʼe hakerek iha Daniel kapítulu 11, no neʼe esplika kona-ba liurai rua neʼebé kontra malu, liurai norte no liurai súl. Parte barak husi profesia neʼe sai loos ona, entaun ita bele iha konfiansa katak parte sira seluk mós sei sai loos.

      2. Tuir Génesis 3:15 no Apokalipse 11:7 no 12:17, ita tenke hanoin-hetan kona-ba saida bainhira estuda Daniel nia profesia?

      2 Atu bele komprende profesia iha Daniel kapítulu 11, ita presiza hanoin-hetan katak profesia neʼe refere deʼit ba ukun-naʼin no governu sira neʼebé ukun rai neʼebé Maromak nia povu barak hela bá ka ataka Maromak nia povu. Maski Maromak nia povu mak uitoan deʼit se kompara ho populasaun iha mundu tomak, maibé dala barak governu sira ataka Maromak nia povu. Tanbasá? Tanba Satanás no ninia sistema nia objetivu prinsipál mak atu halakon ema sira neʼebé serbí Jeová no Jesus. (Lee Génesis 3:15 no Apokalipse 11:7; 12:17.) Liután neʼe, Daniel nia profesia tenke liga ho profesia sira seluk iha Bíblia. Tuir loloos, ita bele komprende didiʼak Daniel nia profesia só deʼit kuandu ita kompara neʼe ho parte seluk iha Bíblia.

      3. Iha lisaun neʼe no lisaun tuirmai, ita sei estuda kona-ba saida?

      3 Entaun iha lisaun neʼe, ita sei estuda kona-ba Daniel 11:25-39. Ita sei aprende sé mak liurai norte no liurai súl husi tinan 1870 toʼo tinan 1991, no ita sei aprende tanbasá ita presiza troka dalan neʼebé ita komprende parte balu husi profesia neʼe. Iha lisaun tuirmai, ita sei estuda kona-ba Daniel 11:40–12:1, no ita sei troka dalan neʼebé ita komprende parte balu husi profesia neʼe neʼebé fó sai kona-ba akontesimentu sira husi tinan 1991 toʼo funu Armagedon. Bainhira ita estuda lisaun rua neʼe, diʼak atu haree mós kaixa “Liurai neʼebé kontra malu iha tempu nia rohan”. Maibé ulukliu ita presiza hatene sé mak liurai rua iha profesia neʼe.

      OINSÁ ATU HATENE LIURAI NORTE NO LIURAI SÚL?

      4. Buat tolu saida mak ita presiza hanoin kuandu ita buka-hatene liurai norte no liurai súl?

      4 Foufoun, títulu “liurai norte” refere ba ukun-naʼin sira husi nasaun iha área norte husi rai-Izraél no títulu “liurai súl” refere ba ukun-naʼin sira husi nasaun iha área súl husi rai-Izraél. Tanbasá? Haree toʼok liafuan neʼebé anju hatete ba Daniel: “Haʼu mai iha neʼe atu halo ó komprende kona-ba buat neʼebé sei kona ó-nia povu [Maromak nia povu] iha loron sira-neʼe nia rohan.” (Dan 10:14) Toʼo Pentekostes 33 EC, nasaun Izraél mak Maromak nia povu. Maibé depois neʼe, Jeová hatudu sai ho klaru katak nia haree Jesus nia dixípulu sira neʼebé laran-metin nuʼudar ninia povu. Tan neʼe, profesia barak iha Daniel kapítulu 11 la liga ho nasaun Izraél maibé liga ho Kristu nia dixípulu sira. (Após 2:1-4; Rom 9:6-8; Gal 6:15, 16) Ukun-naʼin ka governu oioin neʼebé sai liurai norte no liurai súl troka husi tempu ba tempu. Maibé iha buat balu neʼebé la troka husi liurai sira-neʼe. Primeiru, liurai sira-neʼe mak ukun rai neʼebé Maromak nia povu barak hela bá ka ataka Maromak nia povu. Segundu, dalan neʼebé sira trata Maromak nia povu hatudu katak sira odi Maromak loos Jeová. No terseiru, liurai rua neʼe kompete malu.

      5. Liurai norte no liurai súl mosu durante tinan 100 toʼo tinan 1870 ka lae? Esplika toʼok.

      5 Maizumenus husi tinan 100 EC, Kristaun falsu barak tan kontinua tama ba kongregasaun Kristaun neʼebé loos. Sira habelar hanorin falsu no subar lia-loos husi Bíblia. Hahú husi tempu neʼe toʼo tinan 1870, Maromak nia atan sira iha mundu seidauk organiza an nuʼudar grupu ida. Kristaun falsu sira sai buras hanesan duʼut aat, tan neʼe, susar atu hatene sé mak ema Kristaun loos. (Mt 13:36-43) Tanbasá importante atu hatene ida-neʼe? Neʼe hatudu katak buat neʼebé ita lee kona-ba liurai norte no liurai súl labele refere ba ukun-naʼin ka governu sira neʼebé ukun husi tinan 100 toʼo tinan 1870. Durante tempu neʼe, seidauk iha ema neʼebé organiza an nuʼudar grupu atu serbí Jeová neʼebé sira bele ataka.b Maibé lakleur depois tinan 1870, ita bele haree fali liurai norte no liurai súl. Tanbasá?

      6. Horibainhira mak Maromak nia povu organiza an fali? Esplika toʼok.

      6 Hahú husi tinan 1870, Maromak nia povu komesa organiza an nuʼudar grupu. Iha tinan neʼe mak Charles Taze Russell no ninia maluk sira forma grupu atu estuda Bíblia. Bíblia fó-hatene nanis katak sei iha atan ida neʼebé ‘hamoos dalan’ antes harii Mesias nia Ukun. Atan neʼe mak irmaun Charles no ninia maluk sira. (Mal 3:1) Entaun iha fali ona grupu ida neʼebé organiza an atu adora Jeová. Iha tempu neʼebá, iha governu ruma neʼebé ataka Maromak nia povu ka lae? Mai ita haree.

      SÉ MAK LIURAI SÚL?

      7. Sé mak liurai súl toʼo Funu Mundiál Primeiru?

      7 Husi tinan 1870, Bretaña ukun rai barak liu fali nasaun sira seluk, no ninia tropa mak forsa boot liu iha mundu. Daniel nia profesia koʼalia kona-ba dikur kiʼik ida neʼebé manán dikur tolu seluk. Dikur kiʼik neʼe reprezenta Bretaña no dikur sira seluk reprezenta Fransa, España no Olanda. (Dan 7:7, 8) No Bretaña mak sai nuʼudar liurai súl toʼo Funu Mundiál Primeiru. Iha tempu hanesan, Estadus Unidus Amérika sai nasaun neʼebé riku liu iha mundu no komesa serbisu hamutuk ho Bretaña.

      8. Sé mak liurai súl durante loron ikus sira?

      8 Durante Funu Mundiál Primeiru, Estadus Unidus no Bretaña halo funu hamutuk. Iha tempu neʼebá, Bretaña no Estadus Unidus sai nasaun neʼebé kbiit boot liu iha mundu. Hanesan Daniel fó-hatene nanis ona, liurai neʼe iha “tropa neʼebé barak tebes no forte”. (Dan 11:25) Durante loron ikus sira, Bretaña no Estadus Unidus mak liurai súl.c Maibé sé mak liurai norte?

      Bíblia nia profesia kona-ba Bretaña no Estadus Unidus neʼebé kbiit boot liu

      Iha profesia oioin husi Bíblia neʼebé esplika kona-ba liurai súl, katak Bretaña no Estadus Unidus.

      • Ain parte kraik husi besi kahur ho rai-mean.

        Ain parte kraik husi besi kahur ho rai-mean (Dan 2:41-43)

      • Ulun husi animál fuik neʼebé iha dikur. Husi dikur sira-nia leet, mosu dikur kiʼik ida neʼebé iha matan no ibun.

        Dikur ida neʼebé mosu iha animál neʼebé hamosu taʼuk nia ulun (Dan 7:7, 8)

      • Animál fuik neʼebé iha dikur sanulu no ulun hitu.

        Animál fuik nia ulun númeru hitu (Apok 13:1)

      • Animál fuik ho dikur rua.

        Animál fuik ho dikur rua (Apok 13:11-15)

      • Governu nia palásiu sira reprezenta Bretaña no Estadus Unidus nia ukun.

        “Profeta falsu” (Apok 19:20)

      SÉ MAK LIURAI NORTE?

      9. Bainhira mak liurai norte mosu fali? Oinsá mak Daniel 11:25 sai loos?

      9 Iha tinan 1871, tinan ida depois irmaun Charles no ninia maluk sira forma grupu atu estuda Bíblia, liurai norte mosu fali. Iha tinan neʼe, Alemaña sai nasaun neʼebé kbiit boot. Liurai Wilhelm Primeiru sai liurai ba nasaun foun neʼe, no nia hili Bismarck nuʼudar ulun-naʼin ba ninia governu.d Durante tinan barak depois neʼe, Alemaña komesa kontrola nasaun sira seluk iha Áfrika no Oseanu Pasífiku, no koko atu sai kbiit boot liu fali Bretaña. (Lee Daniel 11:25.) Alemaña organiza tropa sira neʼebé kbiit boot besik atu hanesan ho Bretaña. Iha Funu Mundiál Primeiru, Alemaña uza tropa sira-neʼe atu funu hasoru inimigu.

      10. Oinsá mak Daniel 11:25b, 26 sai loos?

      10 Daniel mós fó-hatene nanis kona-ba buat neʼebé sei akontese ba Alemaña no ninia tropa neʼebé forsa boot. Profesia neʼe dehan katak liurai norte “sei la hamriik” metin. Tanbasá? “Tanba sira sei halo planu aat ba nia. No sira neʼebé han ninia hahán diʼak sei halo nia monu.” (Dan 11:25b, 26a) Iha Daniel nia tempu, sira neʼebé han “liurai nia hahán neʼebé diʼak” inklui ema boot sira neʼebé “halo serbisu ba liurai”. (Dan 1:5) Profesia neʼe refere ba sé? Neʼe refere ba ema boot sira iha Alemaña, inklui liurai nia jenerál sira no ema importante seluk iha militár. No ikusmai sira-nia hahalok halo liurai lakon podér no sistema polítika troka iha Alemaña.e Profesia neʼe la fó sai deʼit katak liurai nia ukun sei lakon maibé mós fó sai rezultadu husi funu ho liurai súl. Kona-ba liurai norte, profesia neʼe dehan: “Kona-ba ninia tropa, sira sei lakon, no tropa barak sei mate.” (Dan 11:26b) Hanesan fó-hatene nanis ona, iha Funu Mundiál Primeiru, tropa Alemaña sira “lakon” no tropa barak “mate”. Ema barak liu mak mate iha funu neʼe duké iha funu sira seluk antes neʼe.

      11. Tuir Daniel 11:27-30, saida mak liurai norte no liurai súl halo?

      11 Daniel 11:27, 28 fó sai buat neʼebé akontese antes Funu Mundiál Primeiru. Neʼe fó sai katak liurai norte no liurai súl “sei tuur hamutuk iha meza ida hodi koʼalia bosok ba malu”. Neʼe mós dehan katak liurai norte sei halibur “sasán barak”. Dala ida tan, neʼe akontese duni. Alemaña no Bretaña hatete ba malu katak sira hakarak dame, maibé bainhira funu hahú iha tinan 1914, neʼe hatudu katak sira bosok malu. Tinan barak antes tinan 1914, Alemaña sai nasaun segundu neʼebé riku liu iha mundu. No hodi kumpre Daniel 11:29 no parte primeiru husi versíkulu 30, Alemaña funu hasoru liurai súl maibé la manán.

      LIURAI SIRA KONTRA MAROMAK NIA POVU

      12. Iha Funu Mundiál Primeiru, liurai norte no liurai súl halo saida?

      12 Hahú husi tinan 1914, liurai rua neʼe kontra malu makaʼas liután no kontra Maromak nia povu. Porezemplu, iha Funu Mundiál Primeiru, governu Alemaña no Bretaña fó-terus ba Maromak nia atan sira neʼebé lakohi hola parte iha funu. No governu Estadus Unidus hatama irmaun sira neʼebé dirije serbisu haklaken ba komarka. Neʼe kumpre profesia neʼebé hakerek iha Apokalipse 11:7-10.

      13. Depois tinan 1930 no durante Funu Mundiál Segundu, liurai norte halo saida?

      13 Tuirmai depois tinan 1930 no liuliu durante Funu Mundiál Segundu, liurai norte ataka Maromak nia povu iha dalan neʼebé aat tebes. Bainhira partidu Nazi kontrola Alemaña, sira-nia ulun-naʼin naran Hitler no ninia ema sira bandu Maromak nia povu nia atividade. Liurai norte oho Jeová nia povu maizumenus naʼin-1.500 no hatama Jeová nia povu rihun ba rihun ba komarka. Daniel fó-hatene nanis kona-ba buat sira-neʼe. Liurai norte konsege ‘hafoʼer fatin sagradu’ no “hapara sakrifísiu neʼebé hasaʼe beibeik” hodi bandu serbisu haklaken. (Dan 11:30b, 31a) Hitler mós jura katak nia sei halakon Maromak nia povu hotu husi Alemaña.

      LIURAI NORTE NEʼEBÉ FOUN

      14. Sé mak sai fali liurai norte depois Funu Mundiál Segundu? Esplika toʼok.

      14 Depois Funu Mundiál Segundu, governu komunista husi Uniaun Soviétika komesa kontrola rai barak neʼebé nia hadau husi Alemaña no Uniaun Soviétika sai liurai norte. Hanesan Nazi, Uniaun Soviétika fó-terus makaʼas ba ema hotu neʼebé tau uluk sira-nia adorasaun ba Maromak loos.

      15. Liurai norte halo saida depois Funu Mundiál Segundu remata?

      15 Lakleur depois Funu Mundiál Segundu remata, liurai norte, katak Uniaun Soviétika no nasaun oioin neʼebé apoia Uniaun Soviétika, ataka Maromak nia povu. Apokalipse 12:15-17 kompara sira-nia ataka hanesan “mota” ida. Liurai norte kumpre profesia neʼe bainhira bandu serbisu haklaken no haruka Jeová nia povu barak bá Sibéria. Durante loron ikus sira-neʼe, liurai norte kontinua fó-terus liután ba Maromak nia povu, maibé la konsege hapara serbisu haklaken.f

      16. Oinsá mak Uniaun Soviétika kumpre profesia iha Daniel 11:37-39?

      16 Lee Daniel 11:37-39. Oinsá mak liurai norte “la hafolin ninia beiʼala sira-nia Maromak”? Uniaun Soviétika hakarak atu halakon relijiaun, tan neʼe sira koko atu hadau relijiaun sira-nia podér. Atu kumpre planu neʼe, iha tinan 1918, governu Soviétika komesa halo desizaun neʼebé haruka eskola sira atu hanorin katak Maromak la iha. Oinsá mak liurai norte “fó fali glória ba maromak neʼebé tau matan ba uma aas sira neʼebé seguru”? Uniaun Soviétika gasta osan barak atu aumenta sira-nia forsa militár no mós halo bomba nukleár rihun ba rihun atu hametin ninia kbiit. Ikusmai liurai norte no liurai súl iha armas neʼebé bele oho ema biliaun ba biliaun.

      LIURAI RUA SERBISU HAMUTUK

      17. Saida mak “buat foʼer neʼebé hamosu susar”?

      17 Maski liurai norte no liurai súl kontra malu beibeik, maibé liurai norte apoia liurai súl atu halo buat importante ida. Sira harii “buat foʼer neʼebé hamosu susar”. (Dan 11:31) “Buat foʼer” neʼe mak Nasoins Unidas.

      18. Tanbasá Nasoins Unidas mak “buat foʼer”?

      18 Organizasaun Nasoins Unidas mak “buat foʼer” tanba nia dehan katak nia bele halo buat neʼebé Maromak nia Ukun deʼit mak bele halo, neʼe mak lori dame ba mundu. Profesia fó-hatene nanis katak buat foʼer neʼe “hamosu susar”, tanba Nasoins Unidas sei ataka no halakon relijiaun falsu.—Haree kaixa “Liurai neʼebé kontra malu iha tempu nia rohan”.

      TANBASÁ ITA PRESIZA HATENE INFORMASAUN NEʼE?

      19-20. (a) Tanbasá ita presiza hatene informasaun neʼe? (b) Iha lisaun tuirmai, ita sei hetan resposta ba pergunta saida?

      19 Ita presiza hatene informasaun neʼe, tanba ida-neʼe prova katak husi tinan 1870 toʼo tinan 1991, Daniel nia profesia kona-ba liurai norte no liurai súl sai loos ona. Entaun ita bele fiar katak parte seluk husi profesia neʼe mós sei sai loos.

      20 Iha tinan 1991, Uniaun Soviétika monu. Entaun ohin loron, sé mak sai liurai norte? Iha lisaun tuirmai, ita sei hetan resposta ba pergunta neʼe.

      OINSÁ ITA HATÁN?

      • Buat tolu saida mak ajuda ita atu hatene “liurai norte” no “liurai súl”?

      • Husi tinan 1870 toʼo tinan 1991, sé mak sai liurai norte no liurai súl?

      • Tanbasá ita presiza hatene informasaun neʼe?

      KNANANUK 128 Tahan toʼo rohan

      a Ita haree daudaun evidénsia neʼebé hatudu katak Daniel nia profesia kona-ba “liurai norte” no “liurai súl” kontinua sai loos. Tanbasá ita bele fiar ida-neʼe? No tanbasá ita presiza komprende didiʼak profesia neʼe?

      b Tanba razaun neʼe, ita labele tan temi liurai Roma naran Aurelianu (tinan 270-275 EC) nuʼudar “liurai norte” ka Liurai-Feto Zenóbia (tinan 267-272 EC) nuʼudar “liurai súl”. Neʼe troka buat neʼebé hakerek iha livru Perhatikanlah Nubuat Daniel! kapítulu 13 no 14.

      c Haree kaixa “Bíblia nia profesia kona-ba Bretaña no Estadus Unidus neʼebé kbiit boot liu”.

      d Iha tinan 1890, Liurai Wilhelm Segundu hasai Bismarck husi ninia pozisaun.

      e Sira halo buat barak neʼebé halo sira-nia governu lakon kbiit. Porezemplu, sira para atu ajuda liurai, fó sai informasaun segredu kona-ba funu ba ema seluk, no obriga liurai atu rezigna an.

      f Hanesan fó sai ona iha Daniel 11:34, liurai norte para atu kontra ema Kristaun ba tempu uitoan. Porezemplu, ida-neʼe akontese bainhira Uniaun Soviétika monu iha tinan 1991.

  • Ohin loron, sé mak “liurai norte”?
    Livru Haklaken (Estudu)—2020 | Maiu
    • LISAUN ESTUDU 20

      Ohin loron, sé mak “liurai norte”?

      “Nia sei toʼo ninia rohan, no sei la iha ajuda-naʼin ida ba nia.”—DAN 11:45.

      KNANANUK 95 Lia-loos sai naroman liután

      IHA LISAUN NEʼEa

      1-2. Iha lisaun neʼe, ita sei aprende kona-ba saida?

      OHIN loron, iha evidénsia barak liután neʼebé hatudu katak ita moris iha loron ikus sira-nia rohan husi sistema aat neʼe. Lakleur tan, Jeová no Jesus sei halakon governu hotu neʼebé kontra Maromak nia Ukun. Antes ida-neʼe akontese, liurai norte no liurai súl sei kontinua kontra malu no kontra Maromak nia povu.

      2 Iha lisaun neʼe, ita sei aprende profesia neʼebé hakerek iha Daniel 11:40–12:1. Ita sei buka-hatene sé mak liurai norte iha ita-nia tempu no tanbasá ita bele nafatin kalma no iha konfiansa katak Jeová sei salva ita husi buat naran deʼit neʼebé sei akontese iha futuru.

      LIURAI NORTE NEʼEBÉ FOUN

      3-4. Sé mak sai liurai norte? Esplika toʼok.

      3 Depois Uniaun Soviétika monu iha tinan 1991, Maromak nia povu iha rai sira neʼebé uluk Uniaun Soviétika mak ukun, hetan “ajuda uitoan”, katak hetan liberdade ba tempu uitoan. (Dan 11:34) Rezultadu mak sira bele haklaken ho livre no lakleur deʼit haklaken-naʼin aumenta sai rihun ba rihun iha nasaun sira-neʼe. Maibé liutiha tinan barak, Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia sai nuʼudar liurai norte. Hanesan ita aprende ona iha lisaun antes neʼe, atu nasaun ida bele sai nuʼudar liurai norte ka liurai súl, nasaun neʼe tenke kumpre buat tolu: (1) Liurai sira-neʼe ukun rai neʼebé Maromak nia povu barak hela bá ka ataka Maromak nia povu. (2) Dalan neʼebé sira trata Maromak nia povu hatudu katak sira odi Maromak loos Jeová. (3) Liurai rua neʼe kompete malu.

      4 Tuirmai mak razaun tanbasá ita bele dehan katak ohin loron Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia mak liurai norte. (1) Sira kontra Maromak nia povu hodi bandu serbisu haklaken no fó-terus ba irmaun-irmán rihun ba rihun neʼebé hela iha rai neʼebé sira ukun. (2) Sira-nia hahalok neʼe hatudu katak sira odi Jeová no ninia povu. (3) Sira kompete ho liurai súl, katak Bretaña no Estadus Unidus. Mai ita haree buat neʼebé Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia halo ona no tanbasá ida-neʼe hatudu katak sira mak liurai norte.

      LIURAI NORTE NO LIURAI SÚL KONTINUA KOMPETE MALU

      5. Daniel 11:40-43 koʼalia kona-ba tempu saida? Saida mak akontese durante tempu neʼe?

      5 Lee Daniel 11:40-43. Eskritura sira-neʼe koʼalia kona-ba tempu nia rohan. No esplika oinsá liurai norte no liurai súl kompete malu. Daniel fó-hatene nanis katak iha tempu nia rohan, liurai súl no liurai norte sei “dudu malu”, ka liurai súl nia “dikur sei kaʼit malu ho” liurai norte.—Dan 11:40; nota.

      6. Evidénsia saida mak hatudu katak liurai sira-neʼe kompete malu?

      6 Liurai norte no liurai súl kontinua kompete malu atu domina mundu. Porezemplu, hanoin toʼok buat neʼebé akontese depois Funu Mundiál Segundu bainhira Uniaun Soviétika no nasaun sira neʼebé apoia nia, domina área barak iha Europa. Liurai súl halo aliansa militár ho nasaun sira seluk atu kontra liurai norte. Organizasaun aliansa militár neʼebé sira harii mak NATO (Organização do Tratado do Atlântico Norte). Liurai Norte kontinua kompete ho liurai súl hodi gasta osan barak atu halo armas neʼebé forsa boot. Liurai norte mós kontra liurai súl liuhusi apoia liurai súl nia inimigu sira iha funu, no liurai norte halo nuneʼe iha Áfrika, Ázia, no Amérika Latina. Agora Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia sai kbiit boot iha mundu tomak. Liurai norte mós funu hasoru liurai súl hodi uza komputadór. Liurai sira-neʼe duun malu katak sira uza programa komputadór neʼebé estraga sira-nia sistema ekonomia no polítika. No hanesan Daniel fó-hatene nanis ona, liurai norte kontinua ataka Maromak nia povu.—Dan 11:41.

      LIURAI NORTE TAMA BA “RAI NEʼEBÉ FURAK”

      7. Saida mak “Rai neʼebé Furak”?

      7 Daniel 11:41 hatete katak liurai norte sei tama ba “Rai neʼebé Furak”. Neʼe katak sá? Iha tempu antigu, neʼe mak rai-Izraél. Izraél sai nuʼudar ‘rai neʼebé furak liu rai sira seluk hotu’. (Eze 20:6) Rai neʼe furak liu tanba neʼe mak fatin atu halaʼo adorasaun loos. Hahú husi Pentekostes 33 EC, “rai” neʼe laʼós fatin ida tanba Jeová nia povu hela iha rai oioin iha mundu tomak. Ohin loron, “Rai neʼebé Furak” mak Jeová nia povu nia dalan moris, neʼe inklui atividade neʼebé sira halo atu adora Jeová hanesan reuniaun no haklaken.

      8. Oinsá liurai norte tama ba “Rai neʼebé Furak”?

      8 Durante loron ikus sira, liurai norte tama beibeik ba “Rai neʼebé Furak”. Porezemplu, bainhira Nazi iha Alemaña sai nuʼudar liurai norte, nia tama ba “Rai neʼebé Furak” hodi fó-terus no oho Maromak nia povu, liuliu durante Funu Mundiál Segundu. Depois Funu Mundiál Segundu remata, Uniaun Soviétika mak sai liurai norte. Nia tama ba “Rai neʼebé Furak” hodi fó-terus ba Maromak nia povu no obriga sira atu muda ba fatin dook.

      9. Foin lalais, oinsá mak Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia tama ba “Rai neʼebé Furak”?

      9 Foin lalais neʼe, Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia tama ba “Rai neʼebé Furak”. Oinsá? Iha tinan 2017, liurai norte neʼe bandu Jeová nia povu nia serbisu no hatama irmaun-irmán balu ba komarka. Nia mós bandu ita-nia publikasaun sira inklui Bíblia Tradusaun Mundu Foun. Liután neʼe, nia mós hadau ita-nia sukursál, Reuniaun-Fatin sira, no mós Fatin ba Reuniaun Boot iha Rúsia. Tan neʼe, iha tinan 2018, Grupu Administradór fó sai katak Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia mak liurai norte. Maski governu kontra makaʼas Jeová nia povu, maibé Jeová nia povu la kontra hasoru governu sira ka koko atu troka governu. Jeová nia povu halo tuir Bíblia nia konsellu atu halo orasaun ba “sira hotu neʼebé iha pozisaun aas”, liuliu bainhira governu presiza halo desizaun neʼebé bele kona ema nia liberdade atu adora Maromak.—1 Tim 2:1, 2.

      LIURAI NORTE SEI HALAKON LIURAI SÚL KA LAE?

      10. Liurai norte sei halakon liurai súl ka lae? Esplika toʼok.

      10 Profesia iha Daniel 11:40-45 tau fokus liu ba liurai norte nia atividade. Neʼe katak nia sei halakon liurai súl ka lae? Lae. Liurai súl sei “moris” hela bainhira Jeová no Jesus halakon ema nia governu hotu iha funu Armagedon. (Apok 19:20) Tanbasá ita bele fiar ida-neʼe? Haree toʼok profesia iha Daniel no Apokalipse.

      Fatuk ida tesi sai husi foho ida no harahun estátua neʼe nia ain parte kraik.

      Iha funu Armagedon, Maromak nia Ukun sei halakon ema nia governu sira. Bíblia kompara Maromak nia Ukun ho fatuk ida no estátua boot reprezenta ema nia governu sira (Haree parágrafu 11)

      11. Daniel 2:43-45 hatudu saida? (Haree dezeñu iha livru oin.)

      11 Lee Daniel 2:43-45. Profeta Daniel esplika kona-ba estátua boot ida neʼebé ninia isin halo husi buat oioin. Parte ida-idak reprezenta governu neʼebé kontra Maromak nia povu. Governu sira-neʼe ukun iha tempu neʼebé la hanesan. Estátua nia ain parte kraik halo husi besi kahur ho rai-mean. Neʼe reprezenta governu ikus, katak Bretaña no Estadus Unidus. Profesia neʼe hatudu katak Bretaña no Estadus Unidus sei ukun hela bainhira Maromak nia Ukun halakon ema nia governu hotu.

      12. Ulun númeru hitu reprezenta saida? Tanbasá neʼe importante?

      12 Apóstolu João mós fó sai kona-ba governu sira neʼebé ukun rai neʼebé Maromak nia povu barak hela bá. Iha João nia profesia, animál fuik neʼebé iha ulun hitu reprezenta governu sira-neʼe. Ulun númeru hitu reprezenta Bretaña no Estadus Unidus nia ukun. Neʼe importante tanba la iha tan ulun seluk. Ulun númeru hitu neʼe sei ukun daudaun bainhira Kristu no ninia tropa husi lalehan halakon ulun neʼe hamutuk ho parte seluk husi animál fuik neʼe.b—Apok 13:1, 2; 17:13, 14.

      SAIDA MAK LIURAI NORTE SEI HALO IHA FUTURU?

      13-14. Sé mak “Gog husi rai-Magog? Saida mak book nia atu ataka Maromak nia povu?

      13 Ezequiel hakerek profesia ida neʼebé ajuda ita komprende buat neʼebé karik bele akontese antes liurai norte no liurai súl lakon. Karik profesia sira iha Ezequiel 38:10-23, Daniel 2:43-45; 11:44–12:1, no Apokalipse 16:13-16, 21 koʼalia kona-ba tempu no akontesimentu neʼebé hanesan. Se neʼe loos, entaun buat tuirmai neʼe sei akontese.

      14 Tempu balu depois terus boot komesa, “liurai sira iha mundu tomak” sei serbisu hamutuk hodi forma grupu nasaun sira. (Apok 16:13, 14; 19:19) Bíblia bolu grupu nasaun sira-neʼe nuʼudar “Gog husi rai-Magog”. (Eze 38:2) Grupu neʼe sei ataka Maromak nia povu hotu no koko atu halakon sira. Tanbasá sira ataka? Apóstolu João esplika kona-ba tempu neʼe hodi dehan katak udan jelu-fatuk boot sei monu tun ba Maromak nia inimigu. Udan jelu-fatuk neʼe karik refere ba mensajen tesi-lia nian neʼebé Jeová nia povu fó sai. Karik mensajen neʼe mak book Gog husi rai-Magog atu ataka Maromak nia povu tanba hakarak halakon hotu sira husi rai.—Apok 16:21.

      15-16. (a) Karik Daniel 11:44, 45 refere ba akontesimentu saida? (b) Saida mak sei akontese ba liurai norte no nasaun sira seluk neʼebé sai parte ba Gog husi rai-Magog?

      15 Mensajen tesi-lia nian neʼe no mós Gog husi rai-Magog nia ataka ba Maromak nia povu mak karik hanesan ho akontesimentu neʼebé temi iha Daniel 11:44, 45. (Lee.) Iha eskritura neʼe, Daniel dehan katak “lia-menon husi parte leste no parte norte” halo liurai norte hirus no nia sei bá “ho laran-nakali makaʼas”. Liurai norte hakarak atu “halakon no harahun ema barak”. Liafuan “ema barak” karik refere ba Jeová nia povu.c Karik Daniel koʼalia kona-ba ataka ikus ba Maromak nia povu.

      16 Bainhira liurai norte no mós governu sira seluk ataka Maromak nia povu, neʼe sei halo Maromak Kbiit Boot Liu Hotu sai hirus tebes no tuirmai funu Armagedon sei hahú. (Apok 16:14, 16) Iha tempu neʼebá, liurai norte hamutuk ho nasaun sira seluk neʼebé sai parte ba Gog husi rai-Magog sei lakon, no “la iha ajuda-naʼin ida ba nia”.—Dan 11:45.

      Jesus saʼe kuda mutin no prontu atu hana ho ninia rama-oan. Anju sira seluk saʼe kuda mutin no kaer surik.

      Iha funu Armagedon, Jesus Kristu no ninia tropa husi lalehan sei halakon Satanás nia mundu neʼebé aat no salva Maromak nia povu (Haree parágrafu 17)

      17. Sé mak Miguel “ulun-naʼin boot” neʼebé temi iha Daniel 12:1? Nia halo saida agora daudaun no nia sei halo saida iha futuru?

      17 Lee Daniel 12:1. Profesia neʼe ajuda ita komprende oinsá liurai norte no nasaun sira neʼebé apoia nia sei lakon no oinsá ita sei hetan salvasaun. Eskritura neʼe signifika saida? Miguel mak naran seluk husi Liurai Kristu Jesus neʼebé ukun daudaun. Nia “hamriik daudaun hodi apoia” Maromak nia povu hahú husi tinan 1914 bainhira ninia Ukun harii iha lalehan. Lakleur tan, nia “sei hamriik” ka halakon ninia inimigu iha funu Armagedon. Tempu neʼebé Daniel bolu nuʼudar “tempu susar” liu iha ema nia istória sei remata ho funu neʼe. João nia profesia neʼebé hakerek iha livru Apokalipse bolu tempu neʼe nuʼudar “terus boot”.—Apok 6:2; 7:14.

      ITA-NIA NARAN SEI HAKEREK IHA “MAROMAK NIA LIVRU” KA LAE?

      18. Tanbasá ita bele kalma nafatin kona-ba futuru?

      18 Ita bele kalma nafatin kona-ba futuru tanba Daniel no João hatete katak Jeová no Jesus sei salva sira-nia atan durante terus boot. Daniel hatete katak ema sira neʼebé sei hetan salvasaun mak ema neʼebé sira-nia naran hakerek ona iha “Maromak nia livru”. (Dan 12:1) Saida mak ita bele halo atu ita-nia naran hakerek iha livru neʼe? Ita presiza hatudu ho klaru katak ita tau fiar ba Jesus, Maromak nia Bibi-Oan. (João 1:29) Ita presiza dedika an ba Jeová no hetan batizmu. (1 Ped 3:21) No ita presiza apoia Maromak nia Ukun liuhusi ajuda ema seluk aprende kona-ba Jeová.

      19. Agora ita presiza halo saida, no tanbasá?

      19 Agora mak tempu atu hametin ita-nia fiar ba Jeová no ninia organizasaun no mós apoia Maromak nia Ukun. Se ita halo nuneʼe, ita sei hetan salvasaun bainhira Maromak nia Ukun halakon liurai norte no liurai súl.

      OINSÁ ITA HATÁN?

      • Ohin loron, sé mak “liurai norte”?

      • Oinsá mak liurai norte tama ba “Rai neʼebé Furak”?

      • Saida mak sei akontese ba liurai norte no liurai súl?

      KNANANUK 149 Jeová manán funu

      a Ohin loron, sé mak “liurai norte”, no oinsá nia sei toʼo ninia rohan? Hodi hatene resposta ba pergunta sira-neʼe sei hametin ita-nia fiar no ajuda ita atu prepara an ba susar neʼebé lakleur tan ita sei hasoru durante terus boot.

      b Atu hetan informasaun liután kona-ba Daniel 2:36-45 no Apokalipse 13:1, 2, haree Livru Haklaken 15 Juñu 2012, pájina 7-19.

      c Atu hetan informasaun liután, haree Livru Haklaken 15 Maiu 2015, pájina 29-30.

  • Liurai neʼebé kontra malu iha tempu nia rohan
    Livru Haklaken (Estudu)—2020 | Maiu
    • Liurai neʼebé kontra malu iha tempu nia rohan

      Profesia balu neʼebé temi iha kaixa neʼe, koʼalia kona-ba akontesimentu sira neʼebé akontese iha tempu hanesan. Profesia sira-neʼe fó prova katak ita moris iha “tempu nia rohan”.—Dan 12:4.

      Tabela neʼebé hatudu kona-ba profesia sira no sé mak liurai norte no liurai súl husi tinan 1870 toʼo ohin loron.
      • Tabela 1 husi 4, hatudu profesia neʼebé akontese iha tempu hanesan iha tempu nia rohan no akontese maizumenus husi tinan 1870 toʼo tinan 1918. Tempu nia rohan hahú husi tinan 1914. Profesia 1: Animál fuik ho ulun hitu mosu tinan barak antes tinan primeiru husi tabela. Durante Funu Mundiál Primeiru, animál fuik neʼe nia ulun númeru hitu hetan kanek todan. Husi tinan 1917, ulun neʼe sai diʼak fali. Profesia 2: Iha tinan 1870, ita hatene sé mak liurai norte no liurai súl. Iha tinan 1871, Alemaña mak sai nuʼudar liurai norte. No liurai súl mak Bretaña Boot, maibé iha tinan 1917 Bretaña no Estadus Unidus mak sai liurai súl. Profesia 3: Husi tinan 1870, irmaun Charles no ninia maluk sira mak ‘atan’ neʼebé hamoos dalan. Husi tinan 1881, revista ‘Zion’s Watch Tower’ anima lee-naʼin sira atu haklaken liafuan diʼak. Profesia 4: Tempu koʼa nian komesa husi tinan 1914. Duʼut aat haketak tiha husi trigu. Profesia 5: Husi tinan 1917, ita hatene ain parte kraik husi besi kahur ho rai-mean mak reprezenta sé. Dezeñu seluk: Akontese Funu Mundiál Primeiru husi tinan 1914 toʼo tinan 1918. Akontesimentu sira neʼebé afeta Jeová nia povu: Husi tinan 1914 toʼo tinan 1918, Estudante Bíblia iha Bretaña no Alemaña tama komarka. Iha tinan 1918, irmaun sira husi sede-jerál iha Estadus Unidus tama komarka.
        Profesia 1.

        Eskritura(s) Apok 11:7; 12:13, 17; 13:1-8, 12

        Profesia “Animál fuik” ukun ona ema ba tinan 3.000 liu. Iha tempu nia rohan, animál fuik neʼe nia ulun númeru hitu hetan kanek todan. Tuirmai, ulun neʼe sai diʼak fali no “ema hotu iha rai laʼo tuir animál fuik neʼe”. Satanás uza animál fuik neʼe atu “halo funu hasoru feto neʼe nia bei-oan sira seluk”.

        Sai loos Depois Rai-Nabeen, ema nia governu sira neʼebé kontra Jeová komesa mosu. Liutiha tinan 3.000, Bretaña lakon ninia kbiit durante Funu Mundiál Primeiru. Bretaña hetan fali kbiit bainhira serbisu hamutuk ho Estadus Unidus. Durante tempu nia rohan, Satanás uza governu hotu atu fó-terus ba Maromak nia povu.

      • Profesia 2.

        Eskritura(s) Dan 11:25-45

        Profesia Durante tempu nia rohan, liurai norte no liurai súl kontra malu.

        Sai loos Alemaña funu hasoru Bretaña no Estadus Unidus. Iha tinan 1945, Uniaun Soviétika no nasaun sira neʼebé apoia nia sai liurai norte. Iha tinan 1991, Uniaun Soviétika monu no ikusmai Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia sai liurai norte.

      • Profesia 3.

        Eskritura(s) Isa 61:1; Mal 3:1; Lc 4:18

        Profesia Antes harii Mesias nia Ukun, Jeová haruka ninia “atan” ida atu “hamoos dalan”. “Atan” neʼe komesa “haklaken liafuan diʼak ba ema neʼebé laran-maus”.

        Sai loos Husi tinan 1870, irmaun Charles no ninia maluk sira estuda Bíblia atu buka lia-loos. Iha tinan 1881, sira rekoñese katak Maromak nia atan sira presiza haklaken. Sira fó sai informasaun ho títulu “Presiza haklaken-naʼin 1.000” no “Simu knaar atu haklaken”.

      • Profesia 4.

        Eskritura(s) Mt 13:24-30, 36-43

        Profesia Mane ida kari fini diʼak iha ninia toʼos. Tuirmai, inimigu ida kari duʼut aat iha toʼos neʼe. Duʼut aat no trigu moris hamutuk toʼo tempu koʼa nian. Iha tempu koʼa nian duʼut aat sei haketak husi trigu.

        Sai loos Husi tinan 1870, ema bele komesa haree ho klaru diferensa entre ema Kristaun loos no ema Kristaun falsu. Durante tempu nia rohan, ema Kristaun loos tama ba kongregasaun no haketak an husi Kristaun falsu.

      • Profesia 5.

        Eskritura(s) Dan 2:31-33, 41-43

        Profesia Estátua neʼebé halo husi buat oioin. Estátua nia ain parte kraik halo husi besi kahur ho rai-mean.

        Sai loos Rai-mean reprezenta Bretaña no Estadus Unidus nia povu neʼebé halo demonstrasaun hodi kontra hasoru governu sira-neʼe. Governu sira-neʼe labele uza sira-nia kbiit tomak tanba ema sira-neʼe.

      • Tabela 2 husi 4, hatudu profesia neʼebé akontese iha tempu hanesan iha tempu nia rohan no akontese husi maizumenus tinan 1919 toʼo 1945. Alemaña mak sai nuʼudar liurai norte toʼo tinan 1945. Liurai súl mak Bretaña no Estadus Unidus. Profesia 6: Iha tinan 1919, ema Kristaun sira neʼebé iha esperansa ba lalehan halibur nuʼudar kongregasaun. Husi tinan 1919, serbisu haklaken aumenta liután toʼo ohin loron. Profesia 7: Iha tinan 1920, Liga Nasaun sira-nian harii no kontinua iha toʼo Funu Mundiál Segundu komesa. Dezeñu seluk: Profesia 1, ulun númeru hitu husi animál fuik, kontinua. Profesia 5, ain parte kraik husi besi kahur ho rai-mean, kontinua. Akontese Funu Mundiál Segundu husi tinan 1939 toʼo 1945. Akontesimentu sira neʼebé afeta Jeová nia povu: Husi tinan 1939 toʼo 1945, Testemuña naʼin-11.000 liu iha Alemaña tama komarka. Husi tinan 1939 toʼo 1945, Testemuña besik naʼin-1.600 iha Bretaña tama komarka. Husi tinan 1940 toʼo tinan 1944, iha Estadus Unidus grupu oioin neʼebé hirus ataka Testemuña sira dala 2.500.
        Profesia 6.

        Eskritura(s) Mt 13:30; 24:14, 45; 28:19, 20

        Profesia Halibur “trigu” ba “armazén” no “atan laran-metin no matenek” simu knaar atu tau matan ba “naʼi nia atan sira”. Ema komesa haklaken “liafuan diʼak kona-ba Maromak nia Ukun” ba ema hotu iha mundu tomak.

        Sai loos Iha tinan 1919, atan laran-metin no matenek simu knaar atu tau matan ba Maromak nia povu. Husi tempu neʼebá, Estudante Bíblia aumenta sira-nia serbisu haklaken. Ohin loron, Testemuña ba Jeová haklaken iha rai 200 liu no halo publikasaun kona-ba Bíblia iha língua 1.000 liu.

      • Profesia 7.

        Eskritura(s) Dan 12:11; Apok 13:11, 14, 15

        Profesia Animál fuik neʼebé iha dikur rua haruka ema atu halo “animál fuik [ulun hitu] nia estátua” no “huu iis ba animál fuik nia estátua”.

        Sai loos Bretaña no Estadus Unidus komesa harii Liga Nasaun sira-nian. Nasaun seluk mós tama organizasaun neʼe. Liurai norte mós tama Liga Nasaun sira-nian husi tinan 1926 toʼo tinan 1933. Liga Nasaun sira-nian no Nasoins Unidas simu glória neʼebé Maromak nia Ukun deʼit mak merese atu simu.

      • Tabela 3 husi 4, hatudu profesia neʼebé akontese iha tempu hanesan iha tempu nia rohan no akontese maizumenus iha tinan 1945 toʼo 1991. Uniaun Soviétika no nasaun sira neʼebé apoia nia mak sai liurai norte toʼo tinan 1991, no tuirmai Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia mak sai liurai norte. Liurai súl mak Bretaña no Estadus Unidus. Profesia 8: Rabenta boot tanba bomba boot, reprezenta estragu boot neʼebé Bretaña no Estadus Unidus hamosu. Profesia 9: Nasoins Unidas harii iha tinan 1945 hodi troka Liga nasaun Sira-nian. Dezeñu seluk: Profesia 1: Animál fuik ho ulun hitu, kontinua. Profesia 5: Ain parte kraik husi besi kahur ho rai-mean, kontinua. Profesia 6: Tinan 1945, iha haklaken-naʼin hamutuk 156.000 liu. Tinan 1991, iha haklaken-naʼin hamutuk 4.278.000 liu. Akontesimentu sira neʼebé afeta Jeová nia povu: Husi tinan 1945 toʼo tinan 1950, iha Uniaun Soviétika, Testemuña rihun ba rihun tenke muda ba Sibéria.
        Profesia 8.

        Eskritura(s) Dan 8:23, 24

        Profesia Liurai siʼak-teen ida “sei halakon buat barak”.

        Sai loos Bretaña no Estadus Unidus oho ona ema barak no halakon buat barak. Porezemplu, durante Funu Mundiál Segundu, sira uza bomba nukleár rua atu halakon sira-nia inimigu. Kompara ho bomba sira seluk, bomba sira-neʼe halakon buat barak.

      • Profesia 9.

        Eskritura(s) Dan 11:31; Apok 17:3, 7-11

        Profesia Animál fuik “kór-mean” neʼebé iha dikur sanulu sai husi rai-kuak neʼebé kleʼan tebes no sai liurai númeru ualu. Livru Daniel koʼalia kona-ba liurai neʼe nuʼudar “buat foʼer neʼebé hamosu susar”.

        Sai loos Durante Funu Mundiál Segundu, Liga Nasaun sira-nian la ativu ona. Depois funu neʼe, Nasoins Unidas mosu. Hanesan Liga Nasaun sira-nian, Nasoins Unidas mós simu glória neʼebé Maromak nia Ukun mak merese atu simu. Nasoins Unidas sei ataka relijiaun.

      • Tabela 4 husi 4, hatudu profesia neʼebé akontese iha tempu hanesan iha tempu nia rohan no akontese ohin loron toʼo funu Armagedon. Liurai norte mak Rúsia no nasaun sira neʼebé apoia nia. Liurai súl mak Bretaña no Estadus Unidus. Profesia 10: Nasaun sira sei deklara ‘dame no hakmatek’. Tuirmai, terus boot komesa. Profesia 11: Nasaun sira sei ataka relijiaun falsu. Profesia 12: Governu sira sei ataka Maromak nia povu. Kristu nia alin sira neʼebé sei moris iha rai, saʼe bá lalehan. Profesia 13: Armagedon. ‘Ida neʼebé saʼe’ kuda mutin, manán ninia inimigu hotu. Animál fuik ho ulun hitu sei lakon; estátua boot nia ain parte kraik sei naksobu. Dezeñu seluk: Profesia 1: Animál fuik ho ulun hitu sei kontinua iha toʼo Armagedon. Profesia 5: Ain parte kraik husi besi kahur ho rai-mean kontinua iha toʼo Armagedon. Profesia 6: Ohin loron, iha haklaken-naʼin hamutuk 8.580.000 liu. Akontesimentu sira neʼebé afeta Jeová nia povu: Iha tinan 2017, Rúsia nia autoridade hatama Testemuña sira ba komarka no hadau sira-nia sukursál.
        Profesia 10 no 11.

        Eskritura(s) 1 Tes 5:3; Apok 17:16

        Profesia Nasaun sira fó sai kona-ba “dame no hakmatek”, no “dikur sanulu” no “animál fuik” ataka “feto-aat” no halakon nia. Depois neʼe, nasaun hotu sei lakon.

        Sai loos Karik nasaun sira dehan katak sira lori ona dame no seguransa iha mundu. Tuirmai, nasaun sira neʼebé apoia Nasoins Unidas sei halakon relijiaun falsu. No terus boot sei komesa. Terus boot sei remata bainhira Jesus halakon sistema aat hotu iha Armagedon.

      • Profesia 12.

        Eskritura(s) Eze 38:11, 14-17; Mt 24:31

        Profesia Gog ataka Maromak nia povu nia rai. Tuirmai anju sira halibur “ema neʼebé Maromak hili ona”.

        Sai loos Liurai norte no governu sira seluk sei ataka Maromak nia povu. Bainhira ataka neʼe hahú ona, anju sira sei halibur ema neʼebé Maromak hili atu bá lalehan.

      • Profesia 13.

        Eskritura(s) Eze 38:18-23; Dan 2:34, 35, 44, 45; Apok 6:2; 16:14, 16; 17:14; 19:20

        Profesia “Ida neʼebé saʼe” kuda mutin, manán ninia inimigu hotu liuhusi halakon Gog no ninia tropa sira. Nia soe “animál fuik” ba “tasi neʼebé ahi lakan makaʼas” no fatuk ida sei harahun estátua boot.

        Sai loos Jesus neʼebé sai Liurai ba Maromak nia Ukun sei salva Maromak nia povu. Jesus hamutuk ho ukun-naʼin 144.000 no ninia anju sira husi lalehan, sei halakon nasaun hotu neʼebé ataka Maromak nia povu no halakon Satanás nia mundu.

Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2025)
Log Out
Log In
  • Tetun Dili
  • Fahe
  • Organiza tuir Ita-nia hakarak
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Kondisaun atu Uza
  • Informasaun Privadu
  • Setting kona-ba privasidade
  • JW.ORG
  • Log In
Fahe