Watchtower BIBLIOTEKA ONLINE
Watchtower
BIBLIOTEKA ONLINE
Tetun Dili
Á
  • Á
  • á
  • É
  • é
  • Í
  • í
  • Ó
  • ó
  • Ú
  • ú
  • Ã
  • ã
  • Ç
  • ç
  • Ñ
  • ñ
  • ʼ
  • BÍBLIA
  • LIVRU SIRA
  • REUNIAUN SIRA
  • Koʼalia hodi la sidi
    Aprende husi Eskola Serbisu Kristaun nian
    • LISAUN 4

      Koʼalia hodi la sidi

      Saida mak ita presiza halo?

      Lee no koʼalia iha dalan neʼebé la sidi hodi nuneʼe ideia sira bele liga malu ho didiʼak. Kuandu ita hatoʼo ita-nia diskursu hodi la sidi, ita-nia liafuan sira sei la neineik liu, no ita sei koʼalia liafuan sira ho momoos no la pauza beibeik atu fó sai ideia ruma.

      Tanbasá importante?

      Se ita koʼalia hodi sidi beibeik, ida-neʼe sei halo rona-naʼin nia hanoin laʼo-lemo ba fatin seluk; karik ita mós sei fó sai ideia neʼebé sala. No karik buat neʼebé ita dehan ladún halo ema fiar.

      KUANDU ita lee ho lian makaʼas, ita sidi iha fraze ruma ka lae? Ka kuandu ita hatoʼo diskursu iha ema nia oin, ita sempre para tanba buka liafuan neʼebé loos ka lae? Entaun, neʼe katak ita koʼalia sidi. Ema neʼebé koʼalia la sidi, baibain sira lee iha dalan neʼebé liafuan no ideia sira liga malu ho diʼak, no koʼalia hanesan baibain. Neʼe la dehan katak nia koʼalia la para, koʼalia lalais, ka koʼalia la ho hanoin. Ninia koʼalia halo ema gosta atu rona. Iha Eskola Serbisu Kristaun nian ita tau atensaun liu kona-ba koʼalia hodi la sidi.

      Iha buat barak neʼebé bele hanetik ita atu koʼalia hodi la sidi. Ita presiza tau atensaun liu ba buat balu tuirmai neʼe ka lae? (1) Kuandu lee ba ema seluk, karik ita sidi tanba seidauk hatene liafuan balu. (2) Pauza iha fatin barak bele mós halo ita koʼalia sidi-sidi. (3) Ladún prepara bele hamosu problema neʼe. (4) Kuandu koʼalia iha ema nia oin, buat ida neʼebé halo ema koʼalia sidi mak tanba sira la organiza sira-nia informasaun tuituir malu. (5) Tanba hatene liafuan uitoan deʼit, ida-neʼe mós bele halo ema sente susar atu buka liafuan loos. (6) Se ita énfaze liafuan barak, karik ita sei koʼalia sidi-sidi. (7) Ladún hatene ukun-fuan gramátika nian mós bele halo ita koʼalia sidi-sidi.

      Maski ita koʼalia sidi-sidi, rona-naʼin sira iha reuniaun sei la husik hela ita mesak, maibé karik sira-nia hanoin sei laʼo-lemo. Tan neʼe, informasaun barak neʼebé ita fó sai lakon deʼit.

      Iha parte seluk, maski ita koʼalia ho laran-manas no la sidi, maibé ita presiza kuidadu atu ita-nia koʼalia la rona makaʼas liu ka halo rona-naʼin sente moe. Iha kultura balu, ema bele hanoin katak ita foti-an ka la koʼalia husi laran, no ida-neʼe bele hanetik sira atu rona. Hanoin-hetan mós katak maski apóstolu Paulo mak diskursu-naʼin neʼebé iha esperiénsia, maibé nia koʼalia ba ema Korinto sira ho “fraku, no laran nakdedar tebes” hodi nuneʼe nia la dada atensaun liu ba nia an rasik.—1 Korinto 2:3.

      Treinu atu koʼalia la sidi. Ema barak iha toman atu hatama liafuan sira hanesan “be” kuandu sira koʼalia. Ema balu tan, dala barak liu hahú fraze ruma ho liafuan “entaun”, “tuir loloos”, “karik”, ka “ikusmai” kuandu sira koʼalia. Karik ita rasik mós uza beibeik fraze sira hanesan neʼe maibé ita la hatene. Entaun, ita bele treinu hodi husu ema ida atu rona ba ita no fó sai ba ita se ita uza fraze sira-neʼe bainhira ita koʼalia. Karik ita sei hakfodak ho liafuan neʼebé ita uza.

      Ema balu lee no koʼalia hodi repete fali beibeik. Porezemplu, sira hahú koʼalia fraze ida no tuirmai para iha klaran no repete fali parte balu husi buat neʼebé sira koʼalia tiha ona.

      Ema seluk koʼalia lalais, maibé sira hahú ideia ruma no tuirmai kuandu sira koʼalia toʼo iha klaran ona, derrepente deʼit sira troka fali hodi koʼalia kona-ba ideia seluk. No maski ninia liafuan sira la sidi, maibé hodi troka ideia derrepente deʼit bele halo sira koʼalia la moos.

      Oinsá atu hadiʼa. Se ita-nia problema mak buka deʼit liafuan neʼebé loos, ita presiza aumenta liafuan sira neʼebé ita hatene. Buka-hatene liafuan sira neʼebé ita seidauk hatene iha Livru Haklaken, Matan-moris bá!, no livru sira seluk neʼebé karik ita lee. Haree liafuan sira-neʼe iha disionáriu, haree dalan atu temi liafuan neʼe no ninia arti, no aumenta liafuan sira-neʼe balu ba liafuan neʼebé ita hatene ona. Se la iha disionáriu iha ita-nia rai, husu ajuda ba ema neʼebé hatene língua neʼe ho didiʼak.

      Se ita toman atu lee ho lian makaʼas, ida-neʼe sei ajuda ita atu hadiʼa ita-nia koʼalia. Haree ba liafuan sira neʼebé susar, no temi liafuan sira-neʼe ho lian makaʼas ba dala balu.

      Atu lee hodi la sidi, importante ba ita atu hatene oinsá liafuan sira iha fraze ida apoia malu. Baibain ita presiza lee liafuan balu nuʼudar grupu hodi bele fó sai ideia husi hakerek-naʼin. Tau atensaun didiʼak ba grupu liafuan sira-neʼe. Se bele, diʼak atu tau marka ba liafuan sira-neʼe. Tuir loloos, ita-nia objetivu mak laʼós deʼit atu lee liafuan sira ho loloos, maibé atu fó sai ideia sira ho moos. Kuandu ita komprende ona fraze ida, muda ba fraze seluk toʼo ita estuda hotu parágrafu tomak. Komprende kona-ba oinsá ideia sira liga malu. Tuirmai treinu hodi lee ho lian makaʼas. Lee fali parágrafu toʼo ita bele lee hodi la sidi no la pauza iha fatin sala. Depois neʼe, muda ba parágrafu seluk.

      Tuirmai hakaʼas an atu lee lalais liután. Se ita komprende ona oinsá mak liafuan sira iha fraze ida apoia malu, ita sei iha matenek atu haree liafuan balu dala ida deʼit no bele hanoin nanis saida mak sei mosu tuirmai. Ida-neʼe sei ajuda duni ita atu lee ho didiʼak.

      Se ita treinu beibeik atu lee maski la prepara, ida-neʼe mós bele ajuda duni ita. Porezemplu, hodi la prepara nanis, lee Eskritura Loron-loron nian no ninia komentáriu ho lian makaʼas; halo ida-neʼe beibeik. Sai toman atu haree liafuan nuʼudar grupu duké haree deʼit ba liafuan ida-idak.

      Atu koʼalia hodi la sidi, ita presiza hanoin uluk antes koʼalia. Entaun, sai toman atu halo ida-neʼe iha ita-nia atividade loroloron nian. Deside kona-ba ideia ida-neʼebé mak ita hakarak atu fó sai no dalan oinsá atu fó sai ida-neʼe ba ema; tuirmai hahú atu koʼalia. Keta ansi. Hakaʼas an atu fó sai ideia neʼebé kompletu hodi la para ka troka ideia iha klaran. Ema barak sente katak uza fraze neʼebé badak no simples bele ajuda.

      Se ita hatene buat neʼebé ita atu hatoʼo, liafuan sira sei sai ho baibain deʼit. Neʼe katak ita la presiza hili nanis liafuan neʼebé ita hakarak atu uza. Tuir loloos, diʼak liu atu komprende ideia sira no tuirmai hanoin kona-ba liafuan sira nuʼudar ita koʼalia. Se ita halo nuneʼe no mós hanoin nafatin kona-ba ideia duké hanoin kona-ba liafuan sira neʼebé ita atu koʼalia, ita-nia liafuan sei sai mai ho baibain deʼit no ita sei hatoʼo ita-nia ideia sira husi ita-nia laran. Maibé se ita hahú atu hanoin deʼit kona-ba liafuan sira duké hanoin kona-ba ideia, ida-neʼe sei halo ita koʼalia sidi-sidi. Se ita treinu beibeik, ita sei hetan susesu hodi koʼalia la sidi, no neʼe sei aumenta ita-nia matenek nuʼudar diskursu-naʼin no lee-naʼin.

      Kuandu Moisés simu knaar atu reprezenta Jeová hodi koʼalia ho ema Izraél no koʼalia ba Liurai Ejitu nian, Moisés sente katak nia la iha matenek atu halo nuneʼe. Tanbasá? Nia laʼós diskursu-naʼin neʼebé koʼalia ho moos. Karik nia iha buat ruma neʼebé halo nia koʼalia ho sidi. (Êxodo [Keluaran] 4:10; 6:12) Maski Moisés fó razaun balu, maibé Maromak Jeová la simu ninia razaun sira-neʼe. Jeová haruka Aarão hodi sai nuʼudar ajuda-naʼin ba nia, no mós Jeová rasik ajuda Moisés atu koʼalia. Dala barak Moisés koʼalia laʼós deʼit ba ema ida ka ba grupu kiʼik ida, maibé ba nasaun tomak. (Deuteronômio [Ulangan] 1:1-3; 5:1; 29:2; 31:1, 2, 30; 33:1) Entaun, se ita tau fiar ba Jeová no hakaʼas an nafatin, ita mós bele uza ita-nia kbiit atu koʼalia hodi fó hahiʼi ba Maromak.

      OINSÁ HADIʼA PROBLEMA HASAN-TOOS

      Iha buat barak neʼebé halo ema sai hasan-toos. Buat neʼebé ajuda ema balu atu la sai hasan-toos karik la ajuda ema seluk. Maibé atu hetan susesu, importante atu ita kontinua hakaʼas an.

      Ita taʼuk atu fó komentáriu iha reuniaun sira ka lae? Se nuneʼe, halo orasaun ba Jeová atu husu ajuda. (Filipe 4:6, 7) Hanoin liu kona-ba fó hahiʼi ba Jeová no ajuda ema seluk. Keta hein katak ita-nia problema sei lakon kedas. Maibé nuʼudar ita haree oinsá Jeová ajuda ita, no nuʼudar ita hetan laran-manas husi maluk kristaun sira, ita sei hakarak atu halo buat barak tan.

      Eskola Serbisu Kristaun nian ajuda ita atu hetan esperiénsia hodi koʼalia iha ema barak nia oin. Karik ita sei hetan laran-manas hodi haree katak ita halo ita-nia knaar ho didiʼak iha ema grupu kiʼik nia oin tanba sira hakarak ita atu hetan susesu. Ida-neʼe sei ajuda ita atu fiar an hodi koʼalia iha situasaun seluk.

      Se ita simu knaar atu hatoʼo diskursu, prepara ida-neʼe ho didiʼak. Hatoʼo ita-nia diskursu husi laran. Koʼalia hodi hatudu sentimentu neʼebé loos. Se ita hahú sente hasan-toos, hakaʼas an atu halo ita-nia an no lian kalma nafatin. Halo mamar uat iha ita-nia hasan-ruin. Uza fraze neʼebé badak. Hamenus liafuan sira hanesan “um” ka “ah”.

      Kuandu hatene ona liafuan sira neʼebé hamosu problema iha tempu uluk, ema balu neʼebé hakaʼas an atu koʼalia hodi la sidi, sira la uza liafuan neʼe, maibé sira uza fali liafuan seluk neʼebé iha arti hanesan. Iha mós ema balu neʼebé hakaʼas an atu temi liafuan neʼebé susar no sira treinu dala barak.

      Se ita sente hasan-toos kuandu koʼalia ho ema, keta rende an. Karik ita bele fó oportunidade ba ema neʼebé koʼalia ho ita hodi hatoʼo ninia hanoin toʼo ita bele koʼalia fali. Se presiza, hakerek deʼit iha surat-tahan ida, ka hatudu ba ema informasaun husi livru sira.

      OINSÁ ATU HALO NEʼE

      • Kuandu lee majalah no livru sira, tau marka ba liafuan foun sira, buka-hatene arti no uza ida-neʼe.

      • Treinu atu lee ho lian makaʼas ba minutu lima ka sanulu loroloron.

      • Prepara didiʼak ba ita-nia knaar atu lee. Hanoin kona-ba ideia sira. Komprende oinsá ideia sira liga malu.

      • Kuandu ita koʼalia loroloron, aprende atu hanoin uluk no tuirmai koʼalia fraze kompletu hodi la para.

      HALO TREINU TUIRMAI NEʼE: Lee Lucas 1:5-25, no estuda parágrafu ida-idak. Hakaʼas an atu komprende eskritura neʼe. Se ita la hatene liafuan ruma, husu ema neʼebé hatene didiʼak ita-nia língua. Temi naran sira ho lian makaʼas. Tuirmai lee parágrafu sira ho lian; no lee ida-neʼe ho loloos. Kuandu ita lee parágrafu neʼe hodi la sidi, muda ba parágrafu seluk, no kontinua toʼo hotu. Tuirmai lee kapítulu tomak. Lee fali, no agora lee lalais. Halo neʼe dala ida tan, no lee lalais liután parte balu, maibé keta lalais liu toʼo ita sidi.

  • Pauza iha fatin neʼebé loos
    Aprende husi Eskola Serbisu Kristaun nian
    • LISAUN 5

      Pauza iha fatin neʼebé loos

      Saida mak ita presiza halo?

      Para iha fatin neʼebé loos bainhira hatoʼo diskursu. Dala ruma, karik ita presiza pauza ba tempu uitoan ka hatún lian uitoan. Pauza neʼebé loos bele ajuda ita atu kumpre ita-nia objetivu.

      Tanbasá importante?

      Pauza ho didiʼak bele ajuda ita atu koʼalia iha dalan neʼebé fasil ba ema atu komprende. Pauza ajuda ita hodi halo klaru liután pontu neʼebé importante.

      KUANDU ita koʼalia, importante atu pauza iha fatin neʼebé loos. Ita presiza pauza se ita hatoʼo diskursu ka kuandu koʼalia ho ema. Se ita la uza pauza, buat neʼebé ita fó sai karik sei rona hanesan tarutu deʼit duké fó sai ideia neʼebé klaru. Entaun, kuandu ita pauza ho didiʼak, ida-neʼe sei halo klaru liután liafuan neʼebé ita fó sai. No ida-neʼe mós bele ajuda ema atu hanoin-hetan nafatin pontu importante ba informasaun neʼebé ita hatoʼo.

      Oinsá mak ita bele hatene bainhira mak ita tenke pauza? Oinsá mak ita bele hatene se ita presiza pauza kleur ka ba tempu uitoan deʼit?

      Pauza tuir sinál lee nian. Sinál lee nian mak nuʼudar parte importante kuandu hakerek. Sinál sira-neʼe karik hatudu katak fraze ida hotu ona, ka hatudu katak neʼe mak pergunta ida. Iha língua balu, ema uza sinál ruma atu hatudu katak liafuan neʼe mak ema seluk nian ka husi livru seluk. Sinál balu tan hatudu kona-ba oinsá parte iha fraze ida liga ho parte seluk. Baibain, ema neʼebé lee ba nia an rasik bele haree sinál sira-neʼe. Maibé, kuandu nia lee ho lian makaʼas iha ema nia oin, karik nia lian tenke hatudu sai sinál sira neʼebé hakerek iha livru neʼe. (Atu hetan informasaun liután, haree Lisaun 1 ho títulu “Lee ho loloos”.) Se ita la pauza tuir sinál lee nian, karik ida-neʼe sei halo susar ba ema seluk atu komprende saida mak ita lee ka karik fó sai arti neʼebé sala.

      Liután neʼe, dalan neʼebé ita hatoʼo ideia iha fraze ruma nia laran bele kona fatin neʼebé ita pauza. Porezemplu, xofér neʼebé diʼak hatene bainhira mak nia tenke halai neineik no bainhira mak nia tenke para karreta kuandu halo viajen. Ida-neʼe hanesan mós ho ita-nia koʼalia. Se ita pauza ho loloos, ida-neʼe sei halo furak no halo forsa liután informasaun neʼebé ita prepara ona ho didiʼak.

      Kuandu ita prepara atu lee iha ema nia oin, ita bele tau marka ba informasaun neʼebé ita atu lee. Tau liña ida neʼebé hamriik loos iha fatin neʼebé ita hakarak para ba tempu uitoan. No tau liña rua neʼebé hamriik loos iha fatin neʼebé ita hakarak para kleur. Se ita sente katak fraze ruma susar ba ita atu temi no dala barak pauza iha fatin neʼebé sala, tau sinál ho lapis hodi liga liafuan sira-neʼe hamutuk. Tuirmai, lee fraze neʼe husi primeiru toʼo ikus. Diskursu-naʼin barak neʼebé iha ona esperiénsia mós halo ida-neʼe.

      Kuandu koʼalia loroloron, baibain ita ladún iha problema kona-ba pauza tanba ita hatene ona atu koʼalia kona-ba saida. Maibé, se ita toman atu pauza beibeik maski iha fatin neʼebé la presiza, ita-nia liafuan sei la iha forsa no la klaru. Atu hadiʼa problema neʼe, ita bele lee Lisaun 4 ho títulu “Koʼalia hodi la sidi”.

      Pauza antes muda ba ideia seluk. Kuandu ita atu muda husi pontu ida ba pontu seluk, pauza sei fó tempu ba rona-naʼin atu hanoin fali, atu halo mudansa iha sira-nia neon, atu hatene katak pontu ruma muda ona, no atu komprende ho didiʼak pontu neʼebé ita sei hatoʼo tuirmai. Entaun, importante tebes atu pauza kuandu muda husi ideia ida ba ideia seluk, ida-neʼe hanesan ita lori karreta neineik kuandu fila husi dalan ida ba dalan seluk.

      Diskursu-naʼin balu ansi atu muda husi ideia ida ba ideia seluk hodi la pauza. Ida-neʼe akontese tanba sira koko atu hatoʼo informasaun neʼebé barak demais. Ba ema balu, sira koʼalia ho ansi tanba neʼe mak sira-nia toman. Dala ruma, karik ema iha sira-nia hela-fatin mós koʼalia hanesan neʼe. Maibé, ida-neʼe sei la ajuda atu hanorin ho didiʼak. Se ita iha buat ruma atu fó sai no ida-neʼe importante ba ema atu rona no hanoin-hetan, entaun uza tempu atu halo ideia neʼe sai klaru liu. Ita tenke hatene katak pauza mak importante atu bele hatoʼo ideia sira ho klaru liu.

      Se ita iha knaar atu hatoʼo diskursu husi nota badak, ita tenke prepara ita-nia informasaun iha dalan neʼebé ita bele hatene kedas fatin atu pauza entre pontu importante sira. Se ita-nia knaar mak atu lee diskursu manuskritu nian, diʼak atu tau marka ba fatin neʼebé pontu importante ida hotu ona no muda ba pontu tuirmai.

      Baibain ita presiza pauza kleur uitoan hodi hatudu katak ita muda husi pontu ida ba pontu seluk, maibé labele kleur demais toʼo halo rona-naʼin sente baruk. Se ita pauza kleur liu, ema seluk sei hanoin katak ita ladún prepara didiʼak ita-nia diskursu no koko atu hanoin saida mak ita sei koʼalia tuirmai.

      Pauza atu fó énfaze. Pauza atu fó énfaze iha kbiit duni atu book rona-naʼin. Neʼe katak pauza antes ka depois liafuan ruma ka pergunta ruma neʼebé hatoʼo ho lian makaʼas. Pauza hanesan neʼe fó oportunidade ba rona-naʼin atu hanoin fali buat neʼebé ita foin fó sai, ka halo ema hein namanas ba buat neʼebé ita atu fó sai tuirmai. Pauza rua neʼe la hanesan. Entaun, halo desizaun kona-ba pauza ida-neʼebé mak diʼak atu uza. Maibé ita tenke pauza atu fó énfaze ba pontu importante deʼit. Selae, ita sei koʼalia deʼit ba anin.

      Kuandu Jesus lee Eskritura ho lian makaʼas iha sinagoga ida iha Nazaré, nia uza pauza ho didiʼak. Ulukliu, nia lee kona-ba ninia knaar iha livru profeta Isaías nian. Maibé, antes nia esplika ida-neʼe, nia taka livru neʼe, entrega ba atan iha sinagoga, no nia tuur. Tuirmai, ema hotu iha sinagoga laran, matan hateke ba nia, no nia dehan: “Ohin, eskritura neʼebé imi foin rona, sai loos ona.”—Lucas 4:16-21.

      Pauza tuir situasaun. Dala ruma ita presiza pauza tanba barullu ruma. Karik lian husi karreta no motór sira ka labarik tanis halo ita tenke pauza nuʼudar ita koʼalia hela ho uma-naʼin. Se barullu neʼebé mosu iha Reuniaun-Fatin mak ladún boot, karik ita presiza hasaʼe ita-nia lian no kontinua koʼalia. Maibé se barullu loos no ba tempu kleur, ita tenke pauza. Tuir loloos, ema sei la rona se ita kontinua koʼalia. Entaun, uza pauza ho didiʼak hodi ajuda rona-naʼin atu hetan buat diʼak husi informasaun neʼebé ita hatoʼo.

      Pauza atu hanoin resposta. Maski ita hatoʼo diskursu neʼebé la envolve rona-naʼin, maibé importante mós atu fó tempu ba rona-naʼin atu hatán iha sira-nia laran. Se ita husu pergunta ruma neʼebé ita hakarak rona-naʼin atu hanoin maibé ita la pauza, pergunta sira-neʼe sei la book ema nia laran.

      Klaru katak pauza mak importante laʼós deʼit kuandu ita hatoʼo diskursu iha plataforma, maibé mós kuandu ita haklaken. Ema balu koʼalia hodi la pauza. Se ida-neʼe mak ita-nia problema, hakaʼas an atu haburas toman atu pauza. Kuandu ita halo ida-neʼe, dalan neʼebé ita koʼalia ba ema no dalan neʼebé ita haklaken sei sai diʼak liu. Pauza katak nonook ba tempu uitoan. Maski nuneʼe, pauza iha kbiit atu halo klaru pontu ruma, atu fó énfaze, atu dada atensaun, no halo ema sente kmaan atu rona.

      Koʼalia ba malu loroloron envolve troka hanoin. Ema balu hakarak atu rona ba ita se ita mós rona no hatudu interese ba buat neʼebé sira dehan. Atu halo ida-neʼe, ita presiza pauza ba tempu uitoan hodi fó sira oportunidade atu fó sai sira-nia hanoin.

      Bainhira ita haklaken, ita bele fó sasin ho diʼak liután hodi koʼalia ba malu duké hatoʼo diskursu deʼit. Depois kumprimenta tiha uma-naʼin, Testemuña barak sente katak diʼak atu fó sai situasaun ruma no tuirmai husu pergunta ida. Sira pauza hodi fó oportunidade ba uma-naʼin atu hatán, no tuirmai sira simu buat neʼebé uma-naʼin dehan. Nuʼudar sira koʼalia ba malu, karik sira fó oportunidade ba uma-naʼin atu fó sai ninia hanoin. Sira bele ajuda ema se sira hatene ema neʼe nia hanoin kona-ba buat neʼebé sira koʼalia daudaun.—Provérbios (Amsal) 20:5.

      Klaru katak laʼós ema hotu sei hatán ba ita-nia pergunta tuir buat neʼebé ita hakarak. Jesus hatene ida-neʼe, maibé nia nafatin pauza hodi fó oportunidade ba ema neʼebé kontra nia atu bele koʼalia. (Marcos 3:1-5) Hodi husik ema seluk koʼalia, ida-neʼe sei ajuda nia atu hanoin, no karik ida-neʼe mós sei halo nia hatudu sai saida mak iha ninia laran. Razaun atu haklaken mak atu book ema nia laran, hodi nuneʼe ema bele foti desizaun rasik kona-ba buat neʼebé Bíblia hanorin.—Ebreu 4:12.

      Sai toman atu uza pauza ho didiʼak kuandu haklaken. Kuandu ita halo ida-neʼe, ita sei fó sai ideia ho klaru no karik sei halo ema hanoin-hetan ida-neʼe nafatin.

      OINSÁ ATU HALO NEʼE

      • Tau atensaun ba sinál lee nian kuandu lee ho lian makaʼas.

      • Rona ba diskursu-naʼin sira neʼebé iha esperiénsia barak, no haree fatin neʼebé sira pauza no ba tempu hira.

      • Se ita koʼalia buat ruma neʼebé ita hakarak ema atu hanoin-hetan, pauza sei ajuda sira atu hatama ida-neʼe iha sira-nia neon.

      • Kuandu ita koʼalia ho ema, husu sira atu fó sai sira-nia hanoin, no rona ba sira-nia resposta. Hein toʼo sira ramata koʼalia. Keta hanetik sira.

      HALO TREINU TUIRMAI NEʼE: Lee Marcos 9:1-13 ho lian makaʼas; pauza hodi tuir sinál lee nian. Keta lee neineik liu. Kuandu ita rasik treinu ona, husu ema ida atu rona no fó konsellu ruma neʼebé ajuda ita hodi pauza ho diʼak.

  • Énfaze liafuan neʼebé loos
    Aprende husi Eskola Serbisu Kristaun nian
    • LISAUN 6

      Énfaze liafuan neʼebé loos

      Saida mak ita presiza halo?

      Tau énfaze ba liafuan no fraze ruma atu halo fasil ba rona-naʼin atu komprende ideia neʼebé ita fó sai.

      Tanbasá importante?

      Énfaze liafuan neʼebé loos sei ajuda diskursu-naʼin atu dada rona-naʼin nia atensaun no halo sira fiar ka book sira-nia laran.

      KUANDU ita koʼalia ka lee ho lian, la toʼo atu temi deʼit liafuan ida-idak ho loos. Ita mós tenke tau énfaze ba liafuan importante sira no ba pontu ruma hodi nuneʼe bele halo klaru ideia neʼebé ita fó sai.

      Ita la tau énfaze ba liafuan arbiru deʼit. Ita tenke tau énfaze ba liafuan sira neʼebé loos. Se ita tau énfaze ba liafuan neʼebé sala, rona-naʼin sei la hatene ho klaru arti husi informasaun neʼebé ita hatoʼo, no tuirmai karik sira-nia hanoin sei laʼo-lemo ba fatin seluk. Maski informasaun neʼebé ita hatoʼo mak diʼak, maibé se ita la uza énfaze ho didiʼak, ida-neʼe sei la book rona-naʼin nia laran.

      Ita bele uza énfaze iha dalan oioin, no dala barak bele kahur dalan sira hanesan tuirmai neʼe: Hodi aumenta volume, hodi hatudu sentimentu, hodi koʼalia neineik kuandu temi liafuan ruma, hodi pauza antes no depois koʼalia (ka rua-rua), no hodi halo sinál ho liman ka oin. Iha língua balu, ema bele uza énfaze hodi halo lian tun-saʼe. Entaun, hanoin uluk kona-ba ita-nia informasaun nuʼudar ita deside dalan neʼebé ita sei uza énfaze.

      Kuandu ita deside atu tau énfaze ba liafuan ruma, hanoin kona-ba buat balu tuirmai neʼe. (1) Atu tau énfaze ba liafuan ruma iha fraze ida, diʼak atu la hanoin deʼit kona-ba fraze neʼe maibé hanoin mós buat neʼebé hakerek antes no depois fraze neʼe. (2) Ita bele uza énfaze atu hatudu katak pontu ida muda ona ba pontu seluk. Ita mós bele uza énfaze atu hatudu katak ita ramata ona pontu ruma. (3) Diskursu-naʼin bele uza énfaze atu hatudu oinsá mak nia sente kona-ba situasaun ida. (4) Ita mós bele uza énfaze atu hatudu sai pontu importante husi diskursu ida.

      Atubele uza énfaze iha dalan sira-neʼe, diskursu-naʼin ka sira neʼebé lee iha ema nia oin tenke komprende didiʼak informasaun no hakarak tebes sira-nia rona-naʼin atu komprende ida-neʼe. Kona-ba matadalan neʼebé fó sai ba ema iha Esdras nia tempu, Neemias 8:8 hatete: “Sira kontinua lee ho lian makaʼas husi livru neʼe, husi Maromak neʼebé loos nia Ukun-Fuan, hodi esplika ho klaru, no hodi hatudu buat sira-neʼe katak sá; no sira ajuda povu atu komprende kona-ba buat neʼebé sira lee.” Ida-neʼe hatudu katak ema neʼebé lee no esplika Maromak nia Ukun-Fuan iha tempu neʼebá hatene tansá importante atu ajuda rona-naʼin atu komprende arti no hanoin-hetan no halo tuir buat neʼebé sira lee.

      Buat neʼebé bele hamosu problema. Bainhira ema koʼalia loroloron, fasil ba sira atu fó sai sira-nia ideia ho klaru. Maibé, kuandu sira lee informasaun neʼebé ema seluk mak hakerek, karik dala ruma susar atu halo desizaun kona-ba liafuan ka fraze ida-neʼebé mak presiza atu tau énfaze. Buat ida neʼebé bele ajuda mak hodi komprende informasaun ho didiʼak. Neʼe katak ita presiza estuda buat neʼebé hakerek tiha ona. Entaun, se ita hetan knaar atu lee informasaun ruma iha kongregasaun nia oin, ita tenke prepara didiʼak.

      Ema balu tau énfaze arbiru deʼit, sira uza énfaze iha fatin oioin maski neʼe iha arti ka la iha arti. Ema seluk iha toman atu énfaze deʼit liafuan sira hanesan tuirmai neʼe: Mak neʼe, no, maibé, entaun, ka buat seluk tan. Kuandu énfaze la ajuda atu halo klaru ideia sira, ida-neʼe bele hanetik ema atu tau atensaun ba diskursu-naʼin.

      Tanba hakaʼas an atu uza énfaze ho loos, diskursu-naʼin balu hasaʼe volume iha dalan neʼebé halo rona-naʼin sente katak sira hetan dixiplina. Klaru katak ida-neʼe sei la lori rezultadu neʼebé diʼak. Se ita uza énfaze iha dalan neʼebé laʼós baibain, karik rona-naʼin sei sente katak ita hatoʼo diskursu neʼe hodi hatún sira. Tuir loloos, buat neʼebé diʼak liu mak koʼalia ba rona-naʼin ho domin no ajuda sira atu haree katak buat neʼebé ita hatoʼo mak mai husi Eskritura no diʼak ba sira!

      Oinsá atu hadiʼa. Dala barak ema neʼebé iha problema kona-ba uza sala énfaze, sira rasik la hatene ida-neʼe. Karik ema seluk presiza fó-hatene ba nia. Se ita presiza atu hadiʼa problema hanesan neʼe, katuas eskola nian bele ajuda ita. No mós, keta taʼuk atu husu ajuda ba ema neʼebé iha ona esperiénsia atu hatoʼo diskursu ho diʼak. Husu sira atu rona didiʼak kuandu ita lee ka koʼalia no tuirmai fó sujestaun neʼebé ajuda ita atu hadiʼa ita-nia problema.

      Ulukliu, karik katuas eskola nian sei husu ita atu halo treinu hodi uza informasaun ida husi Livru Haklaken. Karik nia sei husu ita atu haree didiʼak ba fraze ida-idak hodi hanoin kona-ba liafuan sira-neʼebé mak presiza énfaze hodi halo pontu importante sai fasil liu atu komprende. Karik nia sei fó-hanoin ita atu tau atensaun didiʼak ba liafuan balu neʼebé hakerek ho letra metan. Hanoin-hetan katak liafuan ida-idak iha fraze ida apoia malu. Dala barak liu ita tenke énfaze liafuan sira nuʼudar grupu, laʼós deʼit liafuan ida-idak. Iha língua balu, katuas eskola nian sei husu ita atu hanoin didiʼak kona-ba oinsá asentu sira ajuda atu tau énfaze.

      Tuirmai, nuʼudar ita aprende atu uza énfaze, karik katuas eskola nian sei husu ita atu hanoin didiʼak kona-ba liafuan sira neʼebé haleʼu fraze neʼe. Pontu importante saida mak ita hetan iha parágrafu tomak? Oinsá mak ida-neʼe kona dalan neʼebé ita tau énfaze ba fraze ida-idak? Haree lisaun neʼe nia tema no mós haree subtítulu ho letra metan ba parágrafu neʼebé ita haree daudaun. Oinsá mak buat sira-neʼe ajuda ita atu halo desizaun kona-ba liafuan ida-neʼebé mak ita atu tau énfaze? Ita presiza hanoin didiʼak kona-ba buat sira-neʼe. Maibé ita mós tenke kuidadu atu la tau énfaze ba liafuan barak liu.

      Maski ita hatoʼo diskursu hodi koʼalia ho ita-nia liafuan rasik ka lee deʼit, karik katuas eskola nian sei fó laran-manas ba ita atu hanoin kona-ba oinsá mak ideia sira liga malu hodi bele ajuda ita atu uza énfaze ho didiʼak. Ita presiza hatene iha fatin ida-neʼebé mak ideia ida atu ramata ka iha fatin neʼebé mak pontu ida muda fali ba pontu seluk. Rona-naʼin sei hafolin tebes se ita-nia diskursu halo sira hatene kona-ba buat sira-neʼe. Ita bele halo ida-neʼe hodi énfaze liafuan sira hanesan ulukliu, tuirmai, ikusliu, tan neʼe, no loos duni.

      Katuas eskola nian sei ajuda ita atu tau atensaun ba fraze sira neʼebé ita hakarak atu koʼalia ho sentimentu. Atu halo nuneʼe, karik ita presiza énfaze liafuan sira hanesan tebes duni, labele, lae duni, importante, no sempre. Ida-neʼe bele kona dalan neʼebé rona-naʼin sente kona-ba buat neʼebé ita dehan. Ita sei koʼalia liután kona-ba neʼe iha Lisaun 11 ho títulu, “Koʼalia ho sentimentu”.

      Atu ajuda ita uza énfaze ho didiʼak, ita presiza komprende ho klaru pontu importante sira neʼebé ita hakarak rona-naʼin atu hanoin-hetan. Ita sei koʼalia liután kona-ba neʼe iha Lisaun 7 ho títulu “Tau énfaze ba pontu importante sira”, neʼebé esplika liu kona-ba oinsá lee iha ema nia oin, no mós iha Lisaun 37 ho títulu “Fó sai pontu importante ho klaru”, neʼebé esplika kona-ba oinsá hatoʼo diskursu.

      Se ita hakarak atu aumenta liután ita-nia matenek iha serbisu haklaken, ita presiza tau atensaun kona-ba oinsá ita lee eskritura sira. Sai toman atu husu pergunta hanesan tuirmai neʼe ba ita-nia an: ‘Tansá mak haʼu lee eskritura neʼe?’ Tuir loloos, atu hanorin ho didiʼak la toʼo atu temi deʼit liafuan sira ho loloos. No maski ita lee ho sentimentu, karik ida-neʼe mós seidauk toʼo. Se ita hatán ema nia pergunta ruma ka hanorin lia-loos importante sira, diʼak atu énfaze liafuan ka fraze iha eskritura neʼebé apoia ideia sira neʼebé ita fó sai daudaun. Selae, karik ema neʼebé rona ita lee sei la hetan pontu importante.

      Dala ruma ema neʼebé ladún iha esperiénsia sei tau énfaze neʼebé makaʼas liu ba liafuan balu. Ninia rezultadu sei hanesan not neʼebé ema ida toka makaʼas liu kuandu foin aprende instrumentu múzika nian ruma. Maibé, hodi treinu beibeik, not ida-idak sei sai nuʼudar parte ba “múzika” neʼebé rona furak loos.

      Depois ita aprende tiha dalan balu neʼe, ita sei sai prontu atu aprende liután hodi haree ba diskursu-naʼin sira neʼebé iha esperiénsia. Ikusmai ita sei hatene kona-ba saida mak ita bele kumpre hodi uza dalan oioin atu tau énfaze. No mós, ita sei komprende tansá mak importante atu uza énfaze iha dalan oioin hodi halo klaru arti husi buat neʼebé ita koʼalia. Hodi uza énfaze ho didiʼak sei aumenta liután ita-nia matenek atu lee no koʼalia.

      Keta hanoin katak hodi aprende uitoan kona-ba uza énfaze mak toʼo ona. Atu hatoʼo diskursu ho didiʼak, kontinua hakaʼas an toʼo ita rasik komprende loloos kona-ba oinsá ita bele uza énfaze ho matenek hodi halo ema kontente atu rona.

      OINSÁ ATU HALO NEʼE

      • Buka-hatene liafuan sira neʼebé importante. Atu halo nuneʼe, ita presiza tau atensaun didiʼak ba liafuan sira neʼebé haleʼu fraze neʼe.

      • Uza énfaze atu hatudu (1) katak ideia ida troka ona ba ideia seluk no (2) oinsá mak ita sente kona-ba buat neʼebé ita koʼalia.

      • Kuandu ita lee eskritura, sai toman atu énfaze liafuan sira neʼebé apoia razaun tansá ita lee eskritura neʼe.

      HALO TREINU TUIRMAI NEʼE: (1) Hili eskritura rua neʼebé ita uza beibeik iha serbisu haklaken. Hanoin toʼok kona-ba saida mak ita hakarak hatudu husi eskritura rua neʼe. Lee eskritura sira-neʼe ho lian hodi énfaze liafuan sira neʼebé apoia pontu neʼe. (2) Lee Ebreu 1:1-14. Tansá mak ita tenke tau énfaze ba liafuan “profeta sira” (iha versíkulu 1), “Oan-Mane” (iha versíkulu 2), no “anju sira” (iha versíkulu 4, no 5) hodi nuneʼe ita bele hatoʼo ideia iha kapítulu neʼe ho klaru? Treinu atu lee kapítulu neʼe ho lian makaʼas no uza énfaze neʼebé loos.

  • Tau énfaze ba pontu importante sira
    Aprende husi Eskola Serbisu Kristaun nian
    • LISAUN 7

      Tau énfaze ba pontu importante sira

      Saida mak ita presiza halo?

      Bainhira ita lee ho lian, tau énfaze liu ba pontu importante sira iha informasaun neʼebé ita lee, laʼós deʼit ba fraze ida-idak.

      Tanbasá importante?

      Ema bele hanoin-hetan ita-nia mensajen se ita tau énfaze ba pontu importante sira.

      LEE-NAʼIN neʼebé diʼak la hanoin deʼit kona-ba fraze ida-idak ka parágrafu ida-idak. Maibé, kuandu nia lee, nia hanoin kona-ba ideia ka pontu importante ba informasaun hotu neʼebé nia lee daudaun. Hodi hanoin kona-ba neʼe sei ajuda nia atu tau énfaze iha fatin neʼebé loos.

      Se ita la halo tuir ida-neʼe, ema sei la hatene pontu importante husi ita-nia diskursu. No kuandu ita hatoʼo tiha ita-nia diskursu, karik susar ba rona-naʼin atu hanoin-hetan pontu importante sira husi diskursu neʼe.

      Hodi hanoin didiʼak kona-ba tau énfaze ba pontu importante sira, ida-neʼe bele ajuda duni kuandu ita lee istória ruma husi Bíblia. Uza énfaze sei halo moris liután informasaun iha parágrafu neʼebé ita lee durante estuda Bíblia ho ema ka iha reuniaun kongregasaun nian. No uza énfaze hanesan neʼe mak importante kuandu ita hatoʼo diskursu manuskritu, neʼebé dala ruma hatoʼo iha reuniaun boot ba loron tolu.

      Oinsá atu halo ida-neʼe. Iha eskola serbisu kristaun nian, karik ita simu knaar atu lee parte ida husi Bíblia. Entaun, ita presiza tau énfaze ba saida? Se ita hetan ideia importante ida ka pontu importante husi informasaun neʼebé ita atu lee, ita bele halo klaru liu hodi uza énfaze.

      Maski informasaun neʼebé ita lee mak hanesan poezia ka liafuan neʼebé ema uza loroloron, ka nuʼudar lia-dadolin sira, ka konta istória ida, se ita lee ho didiʼak, ita-nia rona-naʼin sei hetan duni buat diʼak. (2 Timóteo 3:16, 17) Atu halo ida-neʼe, ita tenke hanoin kona-ba istória neʼebé ita atu lee no mós ita-nia rona-naʼin.

      Se ita lee informasaun ruma kuandu estuda Bíblia ho ema ka iha reuniaun kongregasaun nian, pontu importante saida deʼit mak ita presiza énfaze? Baibain, pontu neʼebé importante mak resposta ba pergunta sira iha livru laran. No ita mós bele tau énfaze ba pontu neʼebé liga ho subtítulu ba informasaun neʼebé ita lee daudaun.

      Tuir loloos, ladún diʼak atu lee deʼit liafuan ida-idak husi ita-nia nota bainhira hatoʼo diskursu. Maibé, iha reuniaun boot ba loron tolu, dala ruma iha diskursu manuskritu nian. Diskursu neʼe nia objetivu mak atu ema hotu hetan pontu importante neʼebé hanesan iha mundu tomak. Entaun, atu énfaze pontu importante iha diskursu neʼe, diskursu-naʼin tenke haree didiʼak ba informasaun neʼebé nia atu hatoʼo. Porezemplu, saida mak pontu importante sira ba diskursu neʼe? Nia rasik tenke buka-hatene ida-neʼe. Pontu importante laʼós deʼit katak pontu neʼebé nia rasik hanoin mak diʼak. Maibé, neʼe mak pontu importante neʼebé sai nuʼudar hun ba informasaun neʼe. Dala ruma, pontu importante husi manuskritu mak fraze badak neʼebé temi antes atu esplika didiʼak kona-ba pontu neʼe. Maibé, baibain diskursu manuskritu esplika uluk informasaun no tuirmai hatudu sai pontu importante hodi uza fraze badak. Kuandu hatene ona ho klaru pontu importante sira-neʼe, diskursu-naʼin tenke tau marka iha ninia manuskritu. Dala barak pontu importante mak uitoan deʼit, karik la liu pontu haat ka lima. Tuirmai, nia tenke treinu atu lee ida-neʼe iha dalan neʼebé fasil ba rona-naʼin atu hatene pontu importante sira. Se ita hatoʼo parte neʼe hodi uza énfaze neʼebé diʼak, karik rona-naʼin sei hanoin-hetan nafatin pontu sira-neʼe. Neʼe mak ita-nia hakarak nuʼudar diskursu-naʼin.

      Iha dalan oioin neʼebé diskursu-naʼin sira bele uza énfaze atu ajuda rona-naʼin hatene ho klaru kona-ba pontu importante sira. Karik nia bele koʼalia ho laran-manas, koʼalia neineik ka lalais, koʼalia ho sentimentu, ka halo sinál ho liman ka oin, no buat seluk tan.

      PONTU IMPORTANTE ATU HANOIN-HETAN

      • Haree didiʼak ba informasaun neʼe hodi buka-hatene pontu importante. Marka pontu sira-neʼe.

      • Bainhira ita lee, tau énfaze ba pontu importante hodi koʼalia ho laran-manas, koʼalia neineik ka lalais, koʼalia ho sentimentu, ka halo sinál ho liman ka oin.

      HALO TREINU TUIRMAI NEʼE: Hili parágrafu lima husi Livru Haklaken neʼebé ita sei estuda iha semana neʼe. Tau marka ba resposta sira. No lee parágrafu sira-neʼe ho lian makaʼas iha dalan neʼebé halo fasil ba rona-naʼin atu hatene nia resposta.

Livru sira iha lian Tetun Dili (1993-2026)
Log Out
Log In
  • Tetun Dili
  • Fahe
  • Organiza tuir Ita-nia hakarak
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Kondisaun atu Uza
  • Informasaun Privadu
  • Setting kona-ba privasidade
  • JW.ORG
  • Log In
Fahe