Tsiaro’o Vao?

Nivakieʼo soa vao i Fitalakesan-davitse tamy ty taogne toy rey? Henteo areke naho haiʼo ty mamale ty fagnonteneagne retoa:

Ino ty soa ho rambesentika naho itika manokagne fotoagne hirehafagne amy i Jehovah, hitsanognagne aze naho hisaintsaignagne ty miomba aze?

Handrambe fanapahan-kevetse soa tika, hanjare mpampianatse mahay, hihamafe ty finoantika sady hitombo ka ty hateantika i Jehovah.​—w22.01, p. 30-31.

Nagnino ro mahasoa antika ty mikezake hatoky i Jehovah naho o solon-tegna’eo?

Amy izao tika ro tena mila matoky ty fomba fanoa i Jehovah raha, le tsy misalasala miomba ty tari-dalagne naho ty fanapahan-keve o androanavi-pagnahio. Amy izay naho fa avy i haoreagne lahibeỳ, le avy le hankatò ty toromareke azontikagne tika ndra tie hoe hafahafa aza.​—w22.02, p. 4-6.

Ino ty tea i anjely nitrea i Zakariay horehafegne naho fa nirehake reke tie ‘i pilò an-tagna i Zerobabela [Governoray] ey? (Zak. 4:8-10)

Nagnomey toky o vahoa i Jehovah-o o fahitagne iohoe fa ndra tie tsy tena ho soa manahake i talohay aza i tempoly naore iareoy, le ho vita soa sady hifagnarake amy ty iteava i Jehovah aze.​—w22.03, p. 16-17.

Akore ty hahavy antika ho ohatse soa hoahy ty hafa naho fa ‘mirehake’? (1 Tim. 4:12)

Toko’e ho soa fagnahy naho hagnaja ndaty tika naho fa manompo, mihira amy ty fo sady magnomey toin-drehake mateteke. Toko’e hirehake ty maregne naho hirehake raha mampahery ka tika fa tsy hanivetive ty hafa.​—w22.04, p. 6-9.

Nagnino ty toetoe i biby hako efatse rehafe ty Daniela toko faha-​7 ro miarake trea amy i biby hako raike rehafe ty Apokalypsy 13:1, 2?

Tsy fanjakagne raike avao, manahake i Roma, ty tea i biby hako amy Apokalypsy 13 aoy horehafegne. Ty firenena natanjake iaby nifehe o ndatio amparake izay ty tea’e horehafegne.​—w22.05, p. 9.

Akore ty anoroantika fa matoky tika tie manao ty rare’e ty Jehovah?

Naho misy ndaty manivetive, manao raha mahaboseke ndra manao hadisoagne amantika, le tsy toko’e hitagne am-po tika fa hagnenga i olagney am-pità i Jehovah eo. Hafaha’e iaby ze voka-draty o otao.​—w22.06, p. 10-11.

Ino ty raha toko’e ho tadidie ze rahalahy manao vavake am-pivoriagne agne?

Tsy fagnomeagne torohevetse o fiangonagneo ndra hanao fitaliliagne o vavakeo. Tsy ilaegne ka ty manao ‘vavake lava bey’ lohotsie naho fa amy ty fanomboha i fivoriagney. (Mat. 6:7)​—w22.07, p. 24-25.

Amy ty heve’e manao akore i ndaty “zatse nanao raty” rey ro “hovelomegne mba hotsaraegne”? (Jaona 5:29)

Tsy hotsaraegne noho ty raha tsy nimete natao’e tamy ie mbe nivelogne iareo, fa harahegne maso tie manao akore ty toe-tsay iareo naho ty findesam-bata iareo naho fa hovelomegne amy ty mate.​—w22.09, p. 18.

Ino ty raha mahaliagne nirehafe i J. F. Rutherford tamy ty havoriambey natao tamy Septambra 1922?

Hoe reke tamy i havoriambey natao ta Cedar Point, Ohio, Etazonia agney: “Henteo fa manjaka i mpanjakay! Inareo ro ira’e mampahafantatse izay. Naho izay areke, le ambarao, ambarao, ambarao i Mpanjakay naho ty Fanjakà’e!”​—w22.10, p. 3-5.

Mirehake fomba telo agnampea i Jehovah antika mba hahavita hiaretse ty Isaia toko faha-​30. Ino iaby zay?

Atoro o toko iohoe fa 1) mijanjigne naho mamale ty vavake ataontikagne ty Jehovah, 2) magnomey tari-dalagne, le 3) mitahy antika reke amy izao sady hagnomey fitahiagne ho antika amy ty hoavy.​—w22.11, p. 9.

Nagnino tika ro afake mirehake tie fa nitanterake taloha naho mbe ho tanterake amy ty hoavy ty raha rehafe ty Salamo 37:10, 11, 29?

Maharehake soa ty raha niaigne o Israelitao tamy ty fitondrà i Solomona o reha i Davida iohoe. Naho fa nirehake i Paradisa hoavỳ ka ty Jesosy, le nagneregne nirehake ty andine’e faha-11. (Mat. 5:5; Lioka 23:43)​—w22.12, p. 8-10,.14.