Ekeo tie Mamela Heloke ty Jehovah

1-2. Akore ty atao i Jehovah naho fa mibebake tika? (Henteo ka i sarey.)

NIHAY i Davida Mpanjaka soa tihoe magnamelon-tegna noho ty fahotagne natao taloha. (Sal. 40:12; 51:3; rehake mampizilike aze) Nanao fahotagne lahibey reke tamy ty fiaigna’e. Faie nibebake reke, le namela aze ty Jehovah. (2 Sam. 12:13) Voka’e, naivankivagne ty Davida satria nahazo famelan-keloke boake amy i Jehovah.​—Sal. 32:1.

² Ho maivankivagne manahake i Davida ka tika, naho fa mahazo ty famindram-po i Jehovah. Mampahery ty mahafantatse tie, vognogne hamela antika ty Jehovah, ndra tie fahotagne lahibey aza zay naho fa itikagne mibebake, le mieke ty fahotantika sady tsy magneregne izay sasa. (Ohab. 28:13; Asa. 26:20; 1 Jaona 1:9) Magnomey toky antika ka ty mahafantatse tie, mamela heloke tanterake reke sady le hoe tsy nisy i fahotagney.​—Ezek. 33:16.

3-4. Ino ty nitsapa ty rahavave raike naho fa nivita badisa reke, le ino ty hodinehentika amy ty lahatsoratse toy?

³ Kindraike le va’e ho sarotse amy ty ila’e ty hagneke tie, mamela heloke ty Jehovah. Dineho ty raha niaigna i Jennifer, nitezaegne tamy ty hamaregnagne ao. Tamy tie ireke mbe nitanora, le niraty findesam-batagne sady nagnetake izay tamy i rae aman-drene’e rey. Niheregne tamy i Jehovah reke taogne maro tafara tatoy, le nahafeno fepetse ty hatao badisa. Hoe reke: “Nitea vola, naloto findesam-batagne, ninon-toake losotse naho nasiake raho taloha. An-tsaiko agne raho magneke tie afake magnalio ahy i solovoy i Kristỳ, naho fa nangatake famelan-keloke sady nibebake raho. Faie tsy nino tamy ty foko raho tie, tena namela ahy ty Jehovah.”

⁴ Sarotse ama’o vao kindraike ty magneke tie, fa namela ty fahotagne natao’o taloha ty Jehovah? Teà i Jehovah hahatsapa ty famindram-po’e manahake i Davida rehe. Hodinehentika tie, nagnino tika ro mila magneke tie mamela heloke ty Jehovah, le ino ty hagnampe antika hahavita izay.

NAGNINO TIKA RO MILA MAGNEKE TIE MAMELA HELOKE TY JEHOVAH?

5. Ino ty raha teà i Satana hinoantikagne? Magnomeza ohatse.

⁵ Hahavita handietse ty fitake atao i Satana tikagne naho magneke tie mamela heloke ty Jehovah. Ko haligno fa hikezake ty Satana, mba hampijanognagne antika tsy hanompo i Jehovah. Mba hahavita’e izay, le atao’e ty hahavy antikagne hino tie, tsy ho voavela ty fahotantika. Dineho ty raha niseho tamy i lahilahy raike ta Korinto agney. Nasintake tsy ho amo o fiangonagneo eo reke satria naloto findesam-batagne. (1 Kor. 5:1, 5, 13) Naho fa nibebake reke, le nitea i Satana naho tsy namela aze ty ndaty amy i fiangonagney eo, sady tsy nandrambe aze. Tea i Satana hahatsapa i lahilahy nibebakey tie, tsy ho voavela ty helo’e. Hahavy aze “halahelo loatse” zay, le hijanogne tsy hanompo i Jehovah reke. Mbe tsy miova ty tanjo i Satana ndra ty fitake atao’e. Faie “fantantikagne ty fitake ampiasae’e.”​—2 Kor. 2:5-11.

6. Akore ty hahavy antikagne haivankivagne fa tsy hagnamelon-tegna?

⁶ Haivankivagne tika fa tsy hagnamelon-tegna naho magneke tie, mamela heloke ty Jehovah. Naho fa manota tika, le ara-dalàna naho magnamelon-tegna. (Sal. 51:17) Tsy raty zay. Mandrisike antika hagnitsy ty raha tsy mete ataontika ty feo ty fieretseretantika. (2 Kor. 7:10, 11) Faie naho magnamelon-tegna avao tika ie amy izao fa nibebake, le va’e ho kivy. Tsy hagnamelon-tegna tika naho magneke tie, mamela heloke ty Jehovah. Hanompo i Jehovah amy ty iteava’e aze tika tie amy zay, sady hanao izay amy ty feo ty fieretseretagne malio naho am-pifaleagne. (Kol. 1:10, 11; 2 Tim. 1:3) Akore ty hahavy antika hagneke amy ty fontika tie mamela antika ty Andrianagnahare?

INO TY HAGNAMPE ANTIKA HAGNEKE TIE MAMELA HELOKE TY JEHOVAH?

7-8. Ino ty nisaontsie i Jehovah tamy i Mosesy miomba ty tegna’e, le inogne ty fagnomezan-toky azontikagne boake amy izay ? (Eksodosy 34:6, 7)

⁷ Saintsaigno ty fomba isaontsia i Jehovah ty tegna’e. Mareho ty raha nisaontsie’e tamy i Mosesy tamy i Vohitse Sinaỳ tey.a (Vakio ty Eksodosy 34:6, 7.) Maro ty raha niazo i Jehovah nisaontsiagne ty toetse’e naho ze raha natao’e. Faie tihoe “Andrianagnahare mamindra fo naho mitretré” ty nifilie’e mba hisaontsiagne ty tegna’e. Tsy hamela ty mpanompo’e nibebake vao ty Zagnahare hoe izay? Tsy mamindra fo naho mafe fo reke naho tsy manao izay. Faie tsy ombia hampiseho ze toetse zay ty Jehovah.

⁸ Afake matoky tikagne fa tsy ombia hanao raha tsy mifagnarake amy ty maha ie aze ty Jehovah, satria reke Andrianagnahare manao ty maregne. (Sal. 31:5) Afake matoky ze raha saontsie’e areke tikagne. Dineho zao naho sarotse ama’o ty tsy hagnamelon-tegna noho ty fahotagne natao’o taloha: ‘Mino vao raho tie tena mamindra fo naho mitretré ty Jehovah sady mamela ze mpanota mibebake? Tsy toko’e hagneke vao raho tie namela ahike reke?’

9. Ino ty dika tihoe voavela heloke tika? (Salamo 32:5)

⁹ Saintsaigno ty raha nampanorate i Jehovah i mpanoratse Baiboly rey miomba ty famela’e heloke. Dineho ohatse ty fomba nirehafa i Davida mpanoratse Baiboly izay. (Vakio ty Salamo 32:5.) Hoe reke: “Namela ty hadisoako naho ty fahotako rehe.” Ty rehake Hebreo nadika tihoe “mamela”, le azo adika tihoe “magnongake”, “magnafake” ndra “minday.” Naho fa namela i Davida areke ty Jehovah, le hoe nagnongake i fahota’ey sady ninday aze. Naivankivagne reke fa tsy nagnamelon-tegna sasa. (Sal. 32:2-4) Afake ty hahatsapa hoe izay ka tikagne. Naho fa tena nibebake tika, le tsy toko’e mbe hinday i enta-mavesatsey sasa. Tsy toko’e mbe hagnamelon-tegna areke tika, satria fa nongahe i Jehovah zay le nindese’e.

10-11. Ino ty ianarantikagne miomba i Jehovah boake amy ty rehake tihoe “vognogne hamela heloke” reke? (Salamo 86:5)

¹⁰ Vakio ty Salamo 86:5. Mirehake ty Davida tie, “vognogne hamela heloke” ty Jehovah. Nirehake hoe izao miomba i Jehovah ty boke raike miomba ty Baiboly, naho fa nagnazava o rehake iohoe: “‘Mpamela heloke’ reke, fa ‘mahay ie aze’ zay.” Nagnino zay ro fa maha ie aze? Hoe ty ampaha’e magnarake amo o andine’e iohoe: “Bey hatea naho tsy mivalike amy ze mitoka azo rehe.” Nianarantika tamy i lahatsoratse talohay fa ty hatea naho ty tsy fivaliha i Jehovah, ty mahavy aze hipiteke naho ho tea nainai’e o mpanompo’e tsy mivalikeo. Izay avao ka ty mahavy aze ‘mamela tanterake’ ze mpanota mibebake. (Isaia 55:7) Naho sarotse ama’o ty magneke izay, le eretsereto zao: ‘Mino vao raho fa Mpamela heloke ty Jehovah, le vognogne hamela ze mibebake mangatake ty famindram-po’e? Tsy toko’e hagneke vao raho tie namela ahike reke naho fa iraho nihalale ty famindram-po’e?’

¹¹ Ony i Jehovah soa tie, mpanota tikagne. Mampionogne antika ty mahafantatse izay. (Sal. 139:1, 2) Maregne zay naho henteagne ty salamo hafa nisorate i Davida. Magnampe antikagne hatoky ka io tie, tena mamela heloke ty Jehovah.

KO HALIGNOVEGNE TY RAHA TADIDY I JEHOVAH

12-13. Arake ty Salamo 103:14, ino ty tsiaro i Jehovah miomba antikagne, le mandrisike aze hanao ino zay?

¹² Vakio ty Salamo 103:14. Nirehake ty Davida tie ‘tsiaro i Jehovah fa lemboke tikagne.’ Hazavae i Davida amo o rehake rehoe ty anto’e raike mahavy i Jehovah vognogne hamela ty mpanompo’e mibebake. Tsiaro’e avao tie mpanota tikagne. Mba hahazoantikagne soa izay, le andao handineke amy ty pitsopitso’e i raha nirehafe i Daviday.

¹³ Mirehake ty Davida tie, ‘ony i Jehovah soa ty namboaragne antikagne.’ Niforogne’e ‘boake amo o lembon-taneo’ ty Adama. Ony i Jehovah soa tie ndra tie voririke aza o ndatio le misy raha ilae’e, agnisa izay tihoe mila mihinagne, miroro naho miaigne. (Gen. 2:7) Vao mainke nisy heve’e tihoe lemboke naho fa nanota iareo. Nandova ota tikagne noho itika tarana iareo, le izay ty mahavy antikagne mialy amy ty fanoagne raha raty. Tsy tihoe ony i Jehovah avao tie mpanota tikagne, fa nirehake ka ty Davida tie “tsiaro’e” zay. Ty rehake Hebreo nampiasaegne eto, le azo adika tihoe manao raha soa. Azontikagne boriboriegne hoe izao areke i reha i Daviday: Ony i Jehovah tie, misy fotoagne tikagne va’e hanao hadisoagne, faie hamindra fo naho hamela antikagne reke noho itika mibebake amy ty fo.​—Sal. 78:38, 39.

14. a) Akore ty agnazava i Davida ty fomba agnafaha i Jehovah ty fahotantikagne? (Salamo 103:12) b) Nagnino ty raha niaigna i Davida ro mampiseho tie tena mamela heloke vata’e ty Jehovah? (Henteo ty efajoro tihoe “Mamela Heloke Sady Magnaligno Fahotagne ty Jehovah.”)

¹⁴ Akore ty atao i Jehovah naho fa mamela antika? (Vakio ty Salamo 103:12.) Nirehake ty Davida tie, afaha i Jehovah ho lavitse antika “manahake ty halavy ty atignanagne amy ty ahandrefagne” ty fahotantika. Ty ahandrefagne ty fara’e lavitse amy ty atignanagne, le tsy ombia hifanendreke reo. Ino ty ampianare izay antikagne miomba ty famela i Jehovah? Izao ty agnazava ty boke raike izay: “Naho fa afahagne lavitse ty fahotagne, le azo antoke fa tsy ahareizagne fofogne, ndra ahatreavagne soritse fa le lia’e haligno.” Va’e haniahy antikagne raha raike o fofogneo. Faie naho fa mamela ty Jehovah, le tsy hisy soritse ndra fofogne haniahy aze i fahotagney, naho hahavy aze hamale antikagne.​—Ezek. 18:21, 22; Asa. 3:19.

15. Ino ty azontikagne atao naho mbe magnamelon-tegna tika?

¹⁵ Nagnino i reha i Davida amy Salamo 103 aoy ro magnampe antikagne hagneke tie mamela heloke ty Jehovah? Dineho zao naho mbe magnamelon-tegna rehe: ‘Magnaligno ty raha tsiaro i Jehovah vao raho, le tihoe tsy haligno’e fa mpanota raho sady vognogne hamela ze mibebake manahake ahike reke? Tadidieko avao vao ty raha halignove i Jehovah, le ty fahotagne fa navela’e sady tsy ombia hagnasazea’e ahy?’ Tsy mifantoke amy ty fahotantika taloha ty Jehovah, le tsy toko’e hanao izay ka tikagne. (Sal. 130:3) Tsy hagnamelon-tegna sasa tika, sady handroso avao naho magneke tie mamela heloke ty Jehovah.

16. Magnomeza ohatse mampiseho tie magnoho-doza ty mbe magnamelon-tegna amy ty fahotagne natao taloha. (Henteo ka i sarey.)

¹⁶ Dineho zao. Ty ndaty raike mbe magnamelon-tegna, le manahake ty sofera mifantoke amy i fitaratse fagnenteagne ty afara aoy. Soa ty magnente i fitaratsey kindraike, amy izay rehe miala ze raha va’e hagnoho-doza azo boake afara ao. Faie mila mifantoke amy i lalagne aloha eoy rehe, naho tsy te ho azon-doza. Magnampe antika ka tihoe mahatsiaro kede ty fahotantika taloha kindraike. Hiana-draha boake amy irey tikagne sady vao mainke ho tapa-kevetse tsy hagneregne irey sasa. Faie va’e tsy hanao soa ty fanompoantika an’Agnahare tika tie amy izao, naho mifantoke amy ty fahotantika taloha noho itika magnamelon-tegna. Mifantoha amy i lalagne aloha eoy avao areke. Mandeha amy i lalagne mbamy i tontolo vaovaoy agne tika, sady “tsy ho tsiarovegne sasa” ty raha raty taloha tie amy izay.​—Isaia 65:17; Ohab. 4:25.

RESEO LAHATSE LOGNANDRO TY FO’O

17. Nagnino tikagne ro mila mandrese lahatse ty fontikagne lognandro tie tea sady mamela antikagne ty Jehovah?

¹⁷ Mila mandrese lahatse ty fontikagne avao tika tie, tea sady mamela heloke ty Jehovah. (1 Jaona 3:19, f.a.p.) Ty anto’e, tsy hitofa ty Satana fa hikezake handrese lahatse antika avao tie, tsy ho tea ndra tsy hamela antika ty Jehovah. Ndra inogn’ino fitake ampiasae’e, le ty hampijanognagne antika tsy hanompo i Jehovah ty tanjo’e. Fa ampoizentika tie hikezake mafe ty Satana satria hai’e fa fohe ty fotoagne anagna’e. (Apok. 12:12) Faie tsy engantika handrese reke!

18. Ino ty azontika atao mba handreseagne lahatse ty fontika tie tea sady mamela heloke ty Jehovah?

¹⁸ Mba hahavy azo ho rese lahatse tie tea azo ty Jehovah, le ampiharo i soso-kevetse amy i lahatsoratse taloha itoỳ. Mba hahavy ty fo’o ho rese lahatse tie mamela heloke ty Jehovah, le saintsaigno ty fomba nisaontsia’e ty tegna’e. Eretsereto ty raha nampanorate’e o mpanoratse Baibolio miomba ty famela’e heloke. Ko haligno fa oni’e tie, mpanota rehe sady hamindra fo ama’o reke. Tadidio ka fa naho fa mamela reke, le mamela tanterake. Naho rese lahatse manahake i Davida rehe tie mamindra fo ty Jehovah, le ho afake hirehake hoe izao: “Misaotse Jehovah ‘namela ty hadisoako naho ty fahotako.’”​—Sal. 32:5.