Ino ty Manahiragne Ahy amy ty Vatako?

INO TY HATAO’O?

Intoy misy ohatse: Trea i Julia tie vondrake reke isake ty magnente fitaratse. Hoe reke: “Mila mihegne raho!” Ie amy izao ty rae aman-drene’e naho ty nama’e mirehake tie “mahia bey” reke.

Nieretseretse ty Julia tie: “Magnino raho naho tsy homagne amy izay mba mihegne ndra tie roe kilo avao!”

Ino ty ho natao’o naho ihe ro Julia?

MANDINEHA SOA HEY!

Tsy diso rehe naho mieretseretse miomba ty vata’o. Ndra ty Baiboly aza mitantara fa nisy lahilahy naho ampela soa fitsanganagne. Manahake an-dry Saraha, i Rahely, i Abigaila, i Josefa, naho i Davida. Rehafegne ao ka ohatse fa “somondrara soa tarehe” vata’e ty Abisaga.—1 Mpanjaka 1:4.

Faie maro ty tanora miasa saigne loatse amy ty fitsangana’e. Ino ty maharaty izay? Eretsereto zao:

• Trea tamy ty fagnadikadignagne raike fa ty 58 isan-jato ty somondrara ro mirehake tie vondrake. Faie ty 17 isan-jato amy iareo avao ro vondrake.

• Trea tamy ty fagnadikadignagne hafa ka fa ty 45 isan-jato ty ampela mahia loatse ro mihevetse tie vondrake loatse!

• Ndraleo ty tanora ila’e tsy mihinagne ndra zara fa mihinagne satria te hihegne. Aretegne ty iafarà izay, satria manjare tsy te hihinagne lava reke. Mete hahafate aze zay amy ty fara’e!

Toko’e hipay fagnampeagne rehe naho fa trea’o tie voa o aretegne iohoe ndra aretegne misy ifandrambesa’e amy ty tsy fazotoan-komagne. Mirehafa amy ty rae aman-drene’o ndra amy ty ndaty bey atokisa’o. Hoe ty Baiboly: “Tea lognandro ty ragnetse vata’e sady le hoe rahalahy natao hagnampe amy ty andro mahaore.”—Ohabolana 17:17.

MISY RAHA SOA AZO’O ATAO!

Ty toetse’o ro iteà o ndaty azo fa tsy ty vata’o. Dineho ohatse ty Absaloma, ana i Davida Mpanjaka. Hoe ty Baiboly:

“Tsy nisy tovolahy nanahake i Absaloma. ... Tsy nisy tsiko’e reke.”—2 Samoela 14:25.

Faie tsy soa ty raha tantarae ty Baiboly miomba o ajalahy iohoe ndra tie soa fitsanganagne reke. Rehafegne ao fa nagnambone tegna naho namitapitake ndaty reke sady te halaza. Raty fagnahy naho tsy megnatse mivalike ka reke sady mpamono ndaty.

Izay ty mahavy ty Baiboly magnomey toro hevetse hoe izao:

“Iakanjò ty toetse vaovao.”—Kolosianina 3:10.

“Ao ty fihamina’areo tsy ho raha ambalike atoagne avao ..., fa ho toetse mietake am-po ao.”—1 Petera 3:3, 4.

Tsy raty tihoe te ho soa vatagne. Faie ty toetse’o ro lahibey naho oharegne amy ty vata’o. Naho soa toetse rehe vaho izay ho teà o ndaty, fa tsy tihoe bôgôsy ndra ampela soa. Hoe ty somondrara atao tihoe Phylicia: “Va’e ho taitse kedekede o ndatio naho fa mahatrea azo tie ampela soa. Faie ty toetse soa anagna’o ro tsy ho haligno’e ama’o.”

AKORE TY FAGNENTEA’O TY VATA’O?

Mateteke kivy vao rehe naho fa magnente ty vata’o?

Fa nampiasa fagnafoly mba hagnasoagne vatagne vao rehe ndra nifaly hanegne loatse mba hampihegnagne ty vata’o?

Inogne amy ty vata’o ty ho novà’o naho afake nanao izay rehe? (Anò agnate boribory ty vale’e.)

• HALAVA

• LANJA

• VOLO

• VATAGNE

• TAREHE

• LOKO TY VATA’O

Eka vao ty navale’o i fagnonteneagne roe voaloha’e rey, sady telo ndra mihoatse ty nisia’o boribory tamy i fagnonteneagne fara’ey? Ko kivy rehe naho izay ty raha misy. Va’e tsy le ho raty manahake ty fieretsereta’o aze ty fahatreava o ndaty azo, fa ihe avao ro marikarike loatse.—1 Samoela 16:7.