Fanta’o Vao?

Nagnino o Israelio ro nanao lafitihy?

TAMY ty andro ty Baiboly le nagnomey lafitihy i rae aman-drene i ampela halae’e valỳ i mpagnengay ndra ty keleia’e naho fa sambe magneke ty hivalia iareo ty rae aman-drene iareo roe. Va’e ho raha sarobily ndra biby ndra vola ty natao lafitihy tamy izay. Kindraike aza le asa atao hoahy ty rae i ampela halaegne valỳ ty nasolo aze. Izay zao ty natao i Jakoba. Nagneke hiasa hoahy i baba i Rahely tagnate ty fito taogne reke mba hahazoa’e i Rahely. (Gen. 29:17, 18, 20) Faie inogne moa ty dika o lafitihio?

Hoe ty Carol Meyers manam-pahaizagne miomba ty Baiboly: “I lafitihy meagne i rae aman-drene i ampela halaegne valỳ igne, le va’e solo ty asa mafe toko’e ho nanoe i anak’ampela iareoy, satria tena paliae i keleia iareoy amy ty asa famboleagne reke.” Va’e natao ka io mba hagnamafesagne ty fifandrambesagne misy amy ty keleia i lahilahỳ naho i ampela hifanambalỳ. Le ze fehe zay ty hahavy o keleiagne roe rehoe hifagnampe amy ty fotoan-tsarotse. Ankoatse izay, i lafitihy igne ty manoro tie fa managne fofom-baly i ampelay sady tsy i baba’e sasa ty hikarakara naho hiaro aze fa i vali’e.

Ty fagnomeagne lafitihy le tsy midika tie raha azo viliegne ndra avarotse o ampelao. Hoe ty boke Ty Fomba Fiaigna Naho ty Lily Norihe o Israelio Taloha (angilé): “Tsy isalasalagne fa ty habey ty vola natao lafitihy ndra raha mitovy valera amy izay ty nahavy o Israelio hieretseretse tie entam-barotse o ampelao. Faie o lafitihio le tsy vola aloa mba hiviliagne i ampelay fa fagnoneragne meagne i rae aman-drene’ey.”

Misy firenena ila’e mbe magnomey o lafitihy iohoe naho fa hangata-baly tie amy izao. Faie toko’e hatoro ty rae aman-drene Kristiana tie “mahay manahatsahatse” iareo, le tsy mitake raha bey loatse naho fa mangatake lafitihy. (Fil. 4:5; 1 Kor. 10:32, 33) Naho manao izay iareo, le hotrea tie “tsy tea vola”, ndra tea mena. (2 Tim. 3:2) Naho tsy mitake lafitihy lafo loatse ka ty rae aman-drene Kristiana, le va’e tsielatsiela avao i mpagnengay le hahavory ze vola zay, le tsy voatere handigne ela bey vaho hatao ty mariaze iareo. Tsy hahatsiaro ho foresegne hiala amy ty maha mpisava lalagne aze ka i mpagnengay, le hiasa mafe andro halegne mba hahazoagne i vola bey hatao lafitihy také i rafoza’ey.

Amy ty tane ila’e agne, le ty manam-pahefagne ro mametra o lafitihio. Naho izay ty lalàna misy, le mila magnorike izay ty rae aman-drene Kristiana. Inogne ty anto’e? Satria rehafe ty Saontsin’Andrianagnahare fa mila ‘magneke o manam-pahefagneo’ ty Kristiana sady mila orihe iareo ka ze lalàna tsy mifanohetse amy ty lilin’Andrianagnahare.​—Rom. 13:1; Asa. 5:29.