“Vognogne Hankatò” vao Rehe?

1. Nagnino ro va’e ho sarotse amantika ty mankatò kindraike?

SAROTSE ama’o vao kindraike ty mankatò? Fa nahatsapa hoe izay ka ty Davida, le izay ty nahavy aze nivavake hoe izao taman’Agnahare: “Ampeo raho mba hagniry hankatò azo.” (Sal. 51:12) Nitea i Davida ty Jehovah. Faie nisy fotoagne sarotse tama’e ty nankatò, le va’e hahatsapa hoe izay ka tika. Fa nagnino? Voaloha’e, vaho naterake tika le fa managne fagniriagne tsy hankatò. Faharoe, risihe i Satana higoreve amy i Jehovah manahake aze ka tika. (2 Kor. 11:3) Fahatelo, ndaty managne ‘toe-tsaigne tsy tea mankatò’ ty miaigne magnodidigne antika. (Efes. 2:2) Mila mikezake mafe areke tika, tsy tihoe mba hialy amy i fagniriantika tsy te hankatòy avao, fa mba hanohetse ka ty fitaona i Devoly naho ty tontolo’e toy tsy hankatò.

2. Ino ty dika tihoe “vognogne hankatò”? (Jakoba 3:17)

² Vakio ty Jakoba 3:17. Nitarihe ty fagnahy masigne ty Jakoba, le hoe reke amy i taratasy nisorate’ey ao tie, “vognogne hankatò” ty ndaty mahilala. Ino ty dika izay? Toko’e ho vognogne hankatò ze nimea i Jehovah fahefagne tika sady hazoto hanao izay. Faie tsy midika zay tie tea i Jehovah hankatò i ndatỳ avao tika, ndra tie mampanao antika raha mifanohetse amy ty fitsipi’e aza i ndatỳ.​—Asa. 4:18-20.

3. Nagnino ro tena lahibey amy i Jehovah ty ankatoavantika o ndaty manam-pahefagne amantikagneo?

³ Va’e hahatsapa tika tie mora ty mankatò i Jehovah naho oharegne amy ty mankatò ndaty. Ty anto’e, ty toromareke omey i Jehovah lava soa avao. (Sal. 19:7) Fa o ndaty managne fahefagneo tsy voririke, le izay ty mahasarotse ty mankatò iareo. Faie ndra tie eo zay, le misy ndaty nimey i Raentika an-dagnitse agney fahefagne, agnisa izay o rae aman-dreneo, o mpitondrao naho o androanavi-pagnahio. (Ohab. 6:20; 1 Tes. 5:12; 1 Pet. 2:13, 14) Atorontika tie mankatò i Jehovah tika naho fa mankatò iareo. Kindraike va’e tsy eké ty saintika ndra tsy teantika ty hagnorike ty toromareke azontika boake amo o ndaty nimea i Jehovah fahefagneo. Faie inogne ty hagnampe antika hankatò iareo? Izay ty hodinehentika.

ORIHO TY REHAN-DRAE’O NAHO I RENE’O

4. Nagnino ty ankamaroa o ajajao ro tsy mankatò ty rae aman-drene’e?

⁴ “Tsy mankatò rae aman-drene” ty ankamaroa ty ajaja mifagnosehose amo o tanorao. (2 Tim. 3:1, 2) Ino ty mahavy ty ankamaroa iareo tsy hankatò? Tsapa ty ila’e tie manao raha mifanohetse amy ty raha ampanoe’e iareo ty rae aman-drene’e. Mieretseretse areke i ajaja rey tie tsy rare’e ty atao ty rae aman-drene’e. Misy ka ty mahatsapa tie, fa lany date, tsy azo ampiharegne ty toroheve ty rae aman-drene’e ndra ka hentetse loatse. Tanora vao rehe, sady fa nahatsapa hoe izay? Maro ty mahatsapa tie sarotse ty mankatò i lily i Jehovah tihoey: “Oriho ty rehan-drae’o naho i rene’o fa izay ty zoton’arofo i Tompo sady maregne agnatreha’e eo.” (Efes. 6:1) Faie ino ty hagnampe azo hahavita izay?

5. Nagnino ty Jesosy ro fitsikombe soa hoahy o tanorao amy ty fankatoavagne rae aman-drene, naho henteagne ty Lioka 2:46-52?

⁵ Azo’o atao ty mianatse mankatò boake amy i Jesosy. Ie ty tena modely fanjaka amy izay. (1 Pet. 2:21-24) Voririke reke fa ty rae aman-drene’e tsy voririke. Faie le nagnaja iareo avao reke ndra tie nanao fahadisoagne aza iareo sady nisy fotoagne ka tsy nitaka iareo ty raha nirehafe’e. (Eks. 20:12) Dineho ty raha niseho tamy i Jesosy ni-12 taogney. (Vakio ty Lioka 2:46-52.) Tsy nivoamare i Maria naho i Josefa tie tsy niarake tamy iareo ty Jesosy naho fa noly iareo. Toko’e ho natao iareo azo antoke fa teo iaby i ana iareo rey naho fa noly iareo tafara i fete ta Jerosalema agney. Ty anto’e, andraiky iareo zay. Naho fa nipay i Jesosy ty Josefa naho i Maria, le nihita iareo avao reke tamy ty fara’e. Niboseha i Maria reke naho fa niavy eo, satria nampivali-doha iareo ty raha natao’e. Afake nirehake ty Jesosy tie tsy rare’e zay. Faie ndra aleo’e namale moramora avao sady nirehake tam-pagnajagne. ‘Tsy niazo i Josefa naho i Maria ty raha tea’e horehafegne amy iareo.’ Faie ndra tie teo zay, le ‘mbe nanohy nirehake tamy iareo avao reke.’

6-7. Ino ty hagnampe o tanorao hankatò ty rae aman-drene’e?

⁶ Tanora vao rehe? Mahatsapa vao rehe tie tsy mora ty mankatò ty rae aman-drene’o naho fa iareo manao fahadisoagne ndra tsy mahatakatse ty raha rehafe’o? Ino ty hagnampe azo? Voaloha’e, eretsereto ty tsapa i Jehovah. Rehafe ty Baiboly tie, “mampifale i Tompo rehe” naho fa mankatò o rae aman-drene’ò. (Kol. 3:20) Fanta i Jehovah tie va’e tsy hahatakatse ty raha tea’o horehafegne ty rae aman-drene’o kindraike, ndra va’e ho sarotse ty mankatò ty fitsipike apetra iareo. Faie ho fale ty Jehovah naho mijobogne ty hankatò iareo avao rehe.

⁷ Faharoe, eretsereto ty va’e ho tsapa ty rae aman-drene’o. Naho irehe mankatò ty rae aman-drene’o, le ho fale iareo sady hatoky azo. (Ohab. 23:22-25) Hifandrambe maifitse amy iareo ka rehe. Hoe ty Alexandre, rahalahy boake a Belizike agne: “Naho fa iraho nanomboke nankatò ty rae aman-dreneko, le nanjare nifandrambe maifitse zahay sady nahatsapa sambatse.”b Fahatelo, dineho tie hahasoa azo amy ty hoavy ty fankatoava’o manomboke amy izao. Hoe ty Paulo, mitoboke a Brezily agne: “Nagnampe ahy hankatò i Jehovah naho ty ndaty hafa managne fahefagne ty fianarako mankatò ty rae ama-dreneko.” Mirehake anto’e lahibey toko’e hankatoavagne ty rae aman-drene ty Saontsin’Agnahare. Hoe reke ao: “Amy izay hahatrea hasoa rehe, sady mba ho ela velogne ambone tane etoy.”​—Efes. 6:2, 3.

8. Nagnino ro mifily ty hankatò ty rae aman-drene’e ty ankamaroa o tanorao?

⁸ Tanora maro ty nahatrea tie tena mahasoa ty fankatoavagne. Rinara ty rae aman-drene’e ohatse ty Luiza boake a Brezily agne, mba tsy hampiasa telefony heike. Sarotse tama’e tamy ty voaloha’e ty nahatakatse ty anto’e nahavy izay, ie amy izao ty ankamaroa ty ndaty mitovy taogne ama’e mampiasa telefony iaby. Faie nitaka’e tamy ty fara’e fa te hiaro aze ty rae aman-drene’e. Izao ty nirehafe’e naho fa tafara tatoy: “Tsy mahatsapa ho voafehefehe raho naho fa mankatò ty rae aman-dreneko satria tena amy ty fotoagne ipaliavako aze ty torohevetse mea iareo.” Tsy nimora tamy i Elizabeth rahavave boake a Etazonia agne ka ty nankatò ty rae aman-drene’e. Hoe reke: “Naho fa tsy azoko ty anto’e agnomea ty rae aman-dreneko ahy ty fitsipike raike, le eretsereteko hey tie ombia ty fotoagne fa nagnorihako ty fitsipy iareo le nandrambesako soa.” Nirehake ty Monica boake an’Armenia agne fa lava soa avao ty voka’e naho fa mankatò ty rae aman-drene’e reke naho oharegne amy ie tsy mankatòy.

“ANKATOAVO O MPITONDRAO”

9. Akore ty fihevera ty ankamaroa o ndatio ze o mankatò lalàna zao?

⁹ Magneke ty ankamaroa o ndatio tie ilaegne ty mankatò o “manam-pahefagneo” sady tena toko’e hankatoavegne ty ila’e amy ty lalàna apetra iareo. (Rom. 13:1) Faie va’e hisalasala ty hankatò iareo naho fa hita iareo tie hoe tsy ara-drare’e zay i lalànay ndra maro loatse ty raha takegne amy iareo. Eretsereto ohatse ty miomba o fandoavan-ketrao. Maro amy ty ndaty amy ty firenena raike a Eropa agne ro managne fomba fihevetse tie: “Rare’e ty azo naho tsy mandoa hetra rehe naho tsapa’o tie tsy ara-drare’e i rahay.” Tsy mahalatsa areke naho tsy mandoa ty hetra iaby toko’e haloa’e amo o fanjakagneo ty ndaty amo o firenena iohoe.

10. Nagnino tika ro mankatò avao ndra tie tsy le azoazontikagne aza i lalànay?

¹⁰ Fa nirehafe ty Baiboly tie ambane ty fahefà i Satana o mpitondrao, le izay ty mahavy o vahoakeo mijale. Trea ao ka fa tsy ho ela le horavagne ty fitondrà o ndatio. (Sal. 110:5, 6; Mpito. 8:9; Lioka 4:5, 6) Faie rehafe’e ka tie “ndra ia ndra ia tsy mankatò o manam-pahefagneo, le mitsangagne mba hanohetse ty lamigne napetran’Agnahare.” Amy izao le mbe engà i Jehovah hitondra o mpitondrao mba hisia ty filaminagne, le tea’e hankatò iareo tika. Tsy maintsy “mandoa ze raha iaby toko’e haloa amy ze toko’e handoavagne aze” areke tika, agnisa izay ty hetra, ty fagnajagne naho ty fankatoavagne. (Rom. 13:1-7) Va’e hieretseretse tika tie manahiragne ndra tsy rare’e ndra mandany vola ty mankatò ty lalàna raike. Faie misaontsy amantika ty Jehovah tie ankatoavo o manam-pahefagneo. Mankatò iareo areke tika naho mbe tsy mifanohetse amy ty fitsipy i Jehovah ty raha také iareo.​—Asa. 5:29.

11-12. Arake ty Lioka 2:1-6, ino ty raha natao i Maria naho i Josefa mba hagnorihagne i lalànay, le ino ty nivoka’e? (Henteo i sarey.)

¹¹ Afake mandrambe lesogne boake amy i Josefa naho i Maria ka tika, satria nivognogne hankatò o manam-pahefagneo iareo ndra tie tsy nimora tamy iareo aza ty nanao izay. Nisy raha nitsapa ty fankatoava iareo mirovaly naho fa nisive volagne teo ho eo ty trò i Maria. (Vakio ty Lioka 2:1-6.) Nagnomey lily ty Aogosto fa ze ndaty ambane fitondra o Romanao, le mila moly amy ty tane nihirifa’e iaby mba hisoratse agnaragne. Nandeha tomboke tagnate ty 150 km areke ty Josefa naho i Maria sady nandalo haboagne maromaro mba Jerosalema mbeo. Tsy nimora ty nanao i liay, lohotsie fa i Maria. Va’e ho ninekoneko iareo tie akore ty hahavoaro i Maria naho i ajaja mbe tan-trò’e taoy. Akore naho iareo mbe an-dalagne ey ty hiteraha i ajajay? Azo antoke fa nampinekoneko iareo ty fomba hiarovagne i ajajay satria io ro hanjare ho Mesia. Faie natao iareo tali’e mba tsy hankatoavagne o manam-pahefagneo vao zay?

¹² Tsy natao i Josefa naho i Maria sakagne mba tsy hankatoavagne o manam-pahefagneo i raha nampinekoneko iareo rey. Nitahie i Jehovah ty fankatoava iareo. Nitoly soa ta Betlehema agne avao ty Maria, le nisalama soa ka i ajaja natera’ey sady mbe nagnatanterake ty faminania ty Baiboly!​—Mika 5:2.

13. Ino ty va’e ho voka ty fankatoavantika amo o rahalahintikagneo?

¹³ Handrambe soa tika naho ty ndaty hafa, naho mankatò o manam-pahefagneo. Fa nagnino? Ty anto’e raike zao le tihoe tsy ho voasaze vokatse ty tsy fankatoavagne o lalànao tika. (Rom. 13:4) Naho itika mankatò, le hotrea o manam-pahefagneo fa ndaty tea mankatò tika Vavolombelo i Jehovah-o. Izao ohatse ty raha niseho ta Nizeria tagne taogne maro lasa zay. Nisy maramila nizilike tamy i Anjomba i Fanjakagney ao, le nipay ze ndaty migoreve tsy mipaoke handoa hetra. Faie nirehafe i sefo iareoy i maramila rey mba handeha. Hoe reke: “Ndaty mpandoa hetra o Vavolombelo i Jehovah-o.” Isake tie mankatò lalàna rehe, le mitagne ty laza soa anagnantika Vavolombelo i Jehovah-o. I laza soa rey ro va’e hiaro o mpiara-manompo ama’ò indraike andro agne.​—Mat. 5:16.

14. Ino ty nagnampe ty rahavave raike ho “vognogne hankatò” o manam-pahefagneo?

¹⁴ Faie va’e mbe tsy te hankatò o manam-pahefagneo avao tika ndra tie eo zay. Hoe ty Joanna rahavave a Etazonia agne: “Tena nisarotse amako ty nankatò satria nisy tamy ty keleiako ila’e nijale noho ty tsy rare’e natao o manam-pahefagneo.” Faie nikezake mafe ty Joanna mba hagnova ze fomba fisaigna’e zay. Ino ty natao’e? Voaloha’e, najano’e ty famakiagne ze vaovao magnaratiraty o fanjakagneo satria mahavy aze halaigne iareo zay. (Ohab. 20:3) Faharoe, nivavake tamy i Jehovah reke mba hagnampe aze hatoky Aze fa tsy tihoe ty mba hiovà o fitondragneo. (Sal. 9:9, 10) Fahatelo, namaky ty lahatsoratse naboantika miomba ty tsy fanohanagne ty tontolo toy reke. (Jaona 17:16) Rehafe i Joanna hinane zao fa ty fagnajagne naho ty fankatoavagne o manam-pahefagneo, le mahavy aze ho “tony naho ho fale.”

ANKATOAVO TY TOROMAREKE BOAKE AMY TY FANDAMINA I JEHOVAH

15. Nagnino ro va’e ho sarotse amantika kindraike ty mankatò ty toromareke azontikagne boake amy ty fandamina i Jehovah?

¹⁵ Misaontsy amantika ty Jehovah mba ‘hankatò ze mitarike’ amo o fiangonagneo eo. (Heb. 13:17) Voririke ty Jesosy i Mpitarike antikagney. Faie tsy hoe izay ty ndaty ampiasae’e mba hitarike an-tane etoy. Va’e tsy ho mora amantika areke ty hankatò iareo, lohotsie naho fa ty raha tsy teantika ro ampanoe iareo antikagne. Fa nahatsapa hoe izay ka ty apostoly Petera tie indraike. Tsy nagneke ohatse reke naho fa nisy anjely raike nirehake tama’e mba hihinagne i biby maloto rinara amy i Lalà i Mosesỳ aoy. Tsy indraike avao ty nandiera’e izay fa intelo. (Asa. 10:9-16) Fa nagnino? Tsy nimete amy ty eretsere’e i toromareke vaovaoy, satria raha nifaly aze amparake izay i rahay. Naho nisarotse tamy i Petera ty nankatò i toromareke boake amy i anjely voririkey, le tsy mahalatsa naho sarotse amantika ka kindraike ty hankatò ty toromareke boake amo o ndaty tsy voririkeo!

16. Ndra tie va’e ho tsy le niazoazo i apostoly Paoly aza ty toromareke niazo’o, le ino ty natao’e? (Asan’ny Apostoly 21:23, 24, 26)

¹⁶ “Vognogne hankatò” avao ty apostoly Paoly ndra tie tsy le niazoazo’e ty toromareke niazo’e. Naharey tsaho zao ohatse o Kristiana Jiosio tie nao zao ty Paoly tsy nagnaja ty “Lalà i Mosesy” sady mampianatse o ndatio “mba tsy hankatò” izay. (Asa. 21:21) Nandily i Paoly areke ty androanavi-pagnahy ta Jerosalema tao mba hangalake lahilahy efatse, le handeha amy i tempolỳ ao, mba hagnalio ty tegna’e mifagnarake amy i Lalànay. Hotrea amy izay tie mankatò i Lalànay reke. Nihay i Paoly tie tsy ambane ty Lalà i Mosesy sasa o Kristianao sady ie ka toe tsy nisy raha raty natao’e. Faie le avy le nankatò reke. ‘Ie naho fa nimaray igne le nandese i Paoly i lahilahy rey le nagnalio ty tegna’e nifagnarake tamy i Lalànay reke.’ (Vakio ty Asan’ny Apostoly 21:23, 24, 26.) Nampisy firaisan-tsaigne ty fankatoavagne naseho i Paoly.​—Rom. 14:19, 21.

17. Ino ty azontika ianaragne boake amy i Stephanie?

¹⁷ Tsy nimora tamy i rahavave Stephanie ty nagneke ty fanapahan-kevetse nirambese ty rahalahy managne andraikitse amy ty firenena misy aze agne. Tena nahafale iareo mirovaly ty nanompo amy ty antoko mpitory mampiasa firehake hafa. Faie nifoagna ty birò i sampagne i antoko mpitorỳ, le nasaegne nimpoly amy ty fiangonagne mampiasa ty fireha’e iareo. Hoe ty Stephanie: “Tena tsy nifale raho. Tsy neké ty saiko tie mbe ilagne mpitory maro ty amy i fiangonagne mampiasa i fireha’aỳ ao.” Faie ndra tie teo zay, le nanohagne i toromareke vaovaoy reke. Hoe reke: “Nitakako tafara tatoy fa tena nimete ty fanapahan-kevetse nirambese o rahalahy reo. Nanjare hoe rae aman-drene i mpiara-manompo tamy i fiangonagne nifindra’aỳ ao zahay satria tsy amy i fandaminagne ao ty ankamaroa ty keleia iareo. Nampianatse ze rahavave raike fa tsy ni-mpitory sasa zay raho. Manam-potoagne hanoagne fianaragne raike ka raho ty amy izao.” Hoe indraike reke: “Malio hinane zao ty eretsereko satria nanao ze azoko natao raho mba hampisehoagne fankatoavagne.”

18. Ino ty soa ho azontikagne naho fa itika mankatò?

¹⁸ Mila mianatse mankatò tika. I Jesosy zao “nianatse nankatò boake amy ty raha niareta’e.” (Heb. 5:8) Manahake i Jesosy, le mateteke tika ro mianatse mankatò naho fa misy raha sarotse atrehentika. Tamy i fanomboha i aretegne COVID-19 zao ohatse, le nirehafegne tika mba tsy hivory amy i Anjomba i Fanjakagney agne sady hampijanogne ty fitoriagne isan-tragno ataontika. Tsy nimora tama’o vao ty nankatò izay? Va’e. Faie, niaro azo naho nampiharo saigne o fiangonagneo vaho nampifale i Jehovah ty fankatoava’o. Nagnampe antika iaby igne mba ho vognogne hankatò ze toromareke mbe ho azontika amy i haoreagne lahibeỳ agne. Iankigna ty fiaintika zay!​—Joba 36:11.

19. Nagnino tika ro magniry ty hankatò?

¹⁹ Nianarantika tato fa ty fankatoavagne le hahazoagne fitahiagne tsiefa. I Jehovah ro ankatoaventika voaloha’e satria tea aze tika sady te hampifale aze. (1 Jaona 5:3) Tsy ombia ho vitantika ty hamale ze raha iaby natao i Jehovah ho antika. ( Sal. 116:12) Faie afake mankatò aze naho o ndaty managne fahefagne hiandraikitse antikagneo tika. Naho itika mankatò, le atorontika boake amy izay tie hendre tika. Le naho fa itika hendre, le ho fale ty arofo i Jehovah.​—Ohab. 27:11.