Akore ty Agnatanjaha i Jehovah Antika?

1. Akore ty fomba nahazoa ty mpanompon’Agnahare hery tie taloha?

MATETEKE o ndaty tsy mivalikeo ro rehafe ty Saontsin’Agnahare tie matanjake. Faie tsy lava mahatsapa hoe izay avao iareo. Nisy fotoagne zao ohatse ty Davida nahatsapa tie ‘nimafe oregne manahake o vohitseo’ faie nisy fotoagne ka reke ‘nihondrahondra ty tahotse.’ (Sal. 30:7) Le vata’e naozatse ka zao ty Samsona satria nagnomey hery aze ty fagnahy masin’Andrianagnahare. Nieke reke tie naho ie tsy nahazo hery boake amy i Jehovah, le ho “naleme sady ho nanahake o ndatio iaby avao.” (Mpits. 14:5, 6; 16:17) Natanjake areke i ndaty tsy nivalike rey satria nimey i Jehovah hery.

2. Nagnino ty Paoly ro nirehake tie naho fa maleme reke le amy izay ty vao mainke mampatanjake aze? (2 Korintianina 12:9, 10)

² Nitaka i apostoly Paoly tie nila hery boake amy i Jehovah ka reke. (Vakio ty 2 Korintianina 12:9, 10.) Manahake antika iaby avao, le nanagne olagne ara-pahasalamagne reke. (Gal. 4:13, 14) Nisy fotoagne sarotse tama’e ty nanao ty soa. (Rom. 7:18, 19) Nisy fotoagne ka reke ninekoneko amy ty raha va’e hanjò aze. (2 Kor. 1:8, 9) Faie naho fa naleme reke, le nanjare mahery. Fa nagnino? Satria reke nimey i Jehovah ty hery nilae’e mba hahavita’e hiaretse i raha sarotse rey.

3. Ino ty fagnonteneagne hovaleantika amy ty lahatsoratse toy ato?

³ Mampitamà ty Jehovah tie hagnatanjake antika. (1 Pet. 5:10) Faie tsy hahazo ty fagnampea’e tika naho tsy mikezake manao ty anjarantika. Tsy ho afake handeha zao ohatse ty tobile raike naho tsy misy motera. Faie naho tsy mandiha i akselerateray ka i soferay, le tsy handeha i tobiley. Hambagne amy izay avao ka fa vognogne hagnomey hery antika ty Jehovah faie mila manao raha tika mba hahazoagne izay. Ino ohatse ty raha fa nimey i Jehovah antika mba hagnatanjahagne antikagne? Le ino ty raha mila ataontika mba hahazoagne ze hery zay? Hotreantika ty vale izay naho fa mandineke ty fomba nagnatanjaha i Jehovah i Jona mpaminany, i Maria rene i Jesosy vaho i apostoly Paoly tika. Hohenteantika ka ty fomba agnatanjaha’e ty mpanompo’e amy izao manahake ty fa natao’e tamy i ndaty rey.

MAGNAMPE AZO HAHAZO HERY TY VAVAKE NAHO TY FIANARAGNE

4. Akore ty fomba ahazoantika hery boake amy i Jehovah?

⁴ Ino ty fomba raike ahafahantika mahazo hery boake amy i Jehovah? Ty vavake. Mey i Jehovah ‘hery mihoatse ty anagna o ndatio’ ohatse tika, mba hamaleagne ty vavake ataontika. (2 Kor. 4:7) Afake mahazo ze hery ilaentika ka tika naho fa mamaky sady misaintsaigne ty Saontsi’e. (Sal. 86:11) Misy heri’e amantika ty hafa i Jehovah amy Baiboly ao. (Heb. 4:12) Naho mivavake amy i Jehovah rehe sady mamaky ty Saontsi’e, le hahazo hery hahavitagne miaretse. Ho fale avao ka rehe sady ho vita’o ty hagnatanterake ty fanendreagne azo ndra tie sarotse aza. Dineho zao ty fomba nagnatanjaha i Jehovah i Jona mpaminany.

5. Nagnino ty Jona mpaminany ro nipay hery boake amy i Jehovah?

⁵ Nitake herim-po ty raha nampanoegne i Jona mpaminany. Nampatahotse aze ty handeha amy i toeragne nagniraha i Jehovah azey agne. Nandeha sambo mban-toeran-kafa agne areke ty Jona. Ty voka’e, fa ho namoe ty fiai’e reke naho ty ndaty iaby tagnate i samboy ao satria nisy tiobey ty tan-driake ey. Ie naho fa natorake an-driake agne reke, le natele ty fiam-bey raike. Mbe tsy nanjò aze indraike ty raha hoe izay. Maiem-bey ty tagnate trò i fiagney tao. Ino hoe rehe ty va’e ho nitsapa i Jona? Nieretseretse vao reke tie vita ty ama’e? Nieretseretse ka vao reke tie nagnary aze ty Jehovah? Azo antoke fa tena ninekoneko reke.

6. Arake ty Jona 2:1, 2, 7, ino ty nagnomey hery i Jona tamy reke tan-tro i fiam-beỳ ao?

⁶ Ino ty natao i Jona tamy ireke tan-tro i fiam-beỳ taoy? Nivavake tamy i Jehovah reke. (Vakio ty Jona 2:1, 2, 7.) Ndra tie tsy nankatò i Jehovah aza ty Jona, le nieke ty hadisoa’e sady natoky fa hijanjigne ty vavake hatao’e ty Jehovah. Nisaintsaigne rehake boake amy Soratse Masigne ao, i fa nivakie’e taloha rey ka reke. Nagnino tika ro mirehake izay? Trea amy ty vavake natao’e amy Jona toko faha-2 ao fa nampiasa rehake tsiefa naho fehezanteny maro boake amy Salamo ao reke. (Ohatse, ampitahao amy Jona 2:2, 5 ty Salamo 69:1; 86:7.) Trea boake amy izay fa nahay soa i andinin-teny rey reke. Naho fa nisaintsaigne irey reke tamy ie nizoen-draha sarotsey, le nanjare natoky fa hagnampe aze ty Jehovah. Navota i Jehovah ty Jona tafara izay, le nivognogne hanao i asa nampanoegne azey.​—Jona 2:10–3:4.

7-8. Akore ty nahazoa ty rahalahy raike boake a Taïwan agne hery naho fa niatreke raha sarotse reke?

⁷ Afake magnampe antika ty raha niaigna i Jona naho fa itika miatreke raha sarotse isan-karaza’e. Narare mafe ohatse ty rahalahy atao tihoe Zhimingb boake a Taiwan agne, le tena nijale. Tsy izay avao fa mbe nampijalé ty keleia’e ka reke noho ty finoa’e i Jehovah. Faie nahazo hery boake amy i Jehovah reke naho fa nivavake sady nanao fianaragne raike. Hoe reke: “Misy fotoagne raho tena minekoneko naho fa misy olagne miseho, hafara’e ndra ty hianatse raike aza tsy vitako.” Faie tsy nijanogne amy izao avao reke fa nangatake hery tamy i Jehovah. Hoe reke: “Nivavake tamy i Jehovah hey raho. Ie tafara izay, le napetako i ekoterakoy le nitsanogne ty hira i Fanjakagney raho. Hiràko moramora aza i hira rey kindraike amparake ty hilamina ty foko. Afara izay raho manomboke mianatse amy izay.”

⁸ Nahazo hery hiaretagne ty raha sarotse nanjò aze ty Zhiming naho fa nanao fianaragne raike. Nirehake tama’e ohatse ze dokotera raike zay tie mba hahavy aze tsy hagnahy avao afara i fandrasagne azey, le mila anjilihagne lio reke satria tsy ampe ty liomena’e. Tamy i halegne taloha ty nandrasagne azey, le namaky ty tantara ty rahavave raike nirasaegne nanahake aze avao ka reke. Tena ni-tsy ampe ty liomena i rahavavey naho oharegne amy ty ahy i Zhiming. Ndra tie teo zay, le tsy nimete hampidiragne lio reke, faie le tsy nagnahy avao. Ze raha zay ty nagnampe i Zhiming hahavita tsy hivalike.

9. Ino ty azo’o atao naho mampivali-doha azo ty raha sarotse atrehe’o? (Henteo i sarey.)

⁹ Fa nisy fotoagne vao rehe ninekoneko loatse noho ty raha sarotse nanjò azo, hafara’e ndra ty raha horehafe’o amy ty vavake aza tsy nihai’o? Sa rehe mahatsapa tie tsy managne hery hianaragne Baiboly? Tsiarovo fa taka i Jehovah soa ty raha manjò azo. Ndra tie tsotra avao aza ty raha rehafe’o amy ty vavake, le afake matoky rehe fa hagnomey ze raha paliae’o ty Jehovah. (Efes. 3:20) Naho ohatse sarotse ama’o ty mamaky naho mianatse Baiboly noho irehe marare, rokake, kivy ndra minekoneko, le va’e azo’o atao ka ty mitsanogne famakiagne Baiboly ndra ty boke aman-gazete nalaem-peo. Va’e hagnampe azo ka ty fitsanognagne ty hirantika amy jw.org ao ndra ty magnente aze. Magnenga i Jehovah hagnomey hery azo rehe, naho mivavake ama’e sady mipay ty vale ty vavake atao’o boake amo o boke aman-gazetentikagneo.

MAGNAMPE AZO HAHAZO HERY O MPIARA-MANOMPÒ

10. Nagnino tika ro afake mahazo hery boake amo o rahalahy naho o rahavaveo?

¹⁰ Afake mampiasa o mpiara-manompo amantikagneo ty Jehovah mba hagnatanjahagne antika. Afake ‘magnampe naho mampahery’ antika iareo naho fa miatreke raha sarotse tika, ndra tsy mora ty magnatanterake ty fanendreagne antika. (Kol. 4:10, 11) Mipay namagne ka tika lohotsie naho fa “amy ty fotoan-tsarotse.” (Ohab. 17:17) Naho fa mahatsapa ho maleme tika, le afake magnomey ze raha ilaentika, mampahery antika naho mandrisike antika hanompo i Jehovah ty mpiara-manompo amantika. Dineho ty fomba nahazoa i Maria rene i Jesosy hery boake amy ty hafa.

11. Nagnino ty Maria ro nipay hery?

¹¹ Nipay hery mba hanoagne ty zoton’arofo i Jehovah ty Maria. Mba saintsaigno moa ty raha va’e ho nitsapa’e naho fa nirehake tama’e ty anjely Gabriely tie hivesatse reke, ie amy izao tsy manambaly. Tsisy raha hai’e ndra raike ka ty miomba ze o fitezàgneo zao, faie ireke ty hiteza i ajaja raike hatera’ey sady ie amy izao o ajaja iohoe hanjare ho Mesia. Akore ka ty hagnazavà’e amy i Josefa fofombali’ey tie mivesatse reke, ie amy izao reke tsy niharo taman-dahilahy? Tsy maintsy ho nisarotse zay.​—Lioka 1:26-33.

12. Arake ty Lioka 1:39-45, akore ty fomba nahazoa i Maria ty hery nipaliae’e ?

¹² Akore ty nahazoa i Maria hery mba hagnatanterahagne o andraikitse miambake sady sarotse iohoe? Nangatake fagnampeagne tamy ty hafa reke. Nagnontenea’e i anjely Gabriely ohatse ty mombamomba i fanendreagne niazo’ey. (Lioka 1:34) Tsiela tafara izay, le nanao lia lavitse amy ze “faritse maro vohitse” amy ty tanà i Joda agne zay reke, mba hitilike i Elizabeta longo’e. Nisoa ty voka o lia natao’e iohoe. Nidera i Maria ty Elizabeta sady nitarihe ty fagnahy masy i Jehovah reke mba hirehake faminaniagne miomba ty ana-dahy hatera i Maria. (Vakio ty Lioka 1:39-45.) Nirehake ty Maria tie “nanao asa lahibey tamy ty fità’e mahery” ty Jehovah. (Lioka 1:46-51) Nampiasa i anjely Gabriely naho i Elizabeta areke ty Jehovah mba hagnatanjahagne i Maria.

13. Ino ty soa nirambese ty rahavave raike boake a Bolivia agne naho fa nangatake ty fagnampea o mpiara-manompò reke?

¹³ Afake mahazo hery boake amo o mpiara-manompò ka rehe, manahake i Maria. Nipay hery ty rahavave Dasuri, boake a Bolivia agne. Narare mafe ty rae’e sady tsy misy fitsaboagne afake mampijangagne aze. Nanao ze azo’e natao ty Dausri naho fa tan-dapotaly agne ty rae’e. (1 Tim. 5:4) Tena tsy nimora zay. Hoe reke: “Kindraike raho mahatsapa tie tsy ho vitako sasa toy.” Nangatake fagnampeagne vao reke? Tsy nanao izay reke tamy ty voaloha’e. Hoe reke: “Tsy te hitrobo o rahalahikò raho. I Jehovah ro hagnomey ty fagnampeagne ilaeko. Faie nanjare nitakako tie nikezake hamaha i olakoy raike raho naho fa nivibìke tsy nangatake ty fagnampea ty hafa.” (Ohab. 18:1) Nanapa-kevetse areke ty Dasuri fa hanoratse amy ty nama’e sady hagnazava amy iareo ty raha atrehe’e. Hoe reke: “Tena tsy haiko volagnegne ty habey ty hery niazoko boake amo o mpiara-manompo mamiko reo. Tena mahafale ty mahatsapa tie tsy irerike tikagne. Keleia i Jehovah tika iaby. Vognogne hagnomey tagnagne azo, hitagny reketse azo vaho hampahery azo o rahalahy naho o rahavaventikagneo mba hanohiza’o ty fanompoa’o i Jehovah.”

14. Nagnino tika ro toko’e hagneke ty fagnampea o androanavi-pagnahio?

¹⁴ Magnomey hery antika amy ty alala o androanavi-pagnahio ka ty Jehovah. Iareo ty fagnomezagne ampiasae’e mba hagnatanjahagne naho hamelombelomagne antika. (Isaia 32:1, 2) Rehafo amy iareo areke ty raha mampinekoneko azo. Ko misalasala fa ekeo sady ankasitraho ty fagnampea iareo. Iareo ty ampiasae i Jehovah mba hagnatanjahagne azo.

MAGNAMPE AZO HAHAZO HERY TY RAHA TAMAEGNE AMY TY HOAVY

15. Ino ty fampitamaegne tena sarobily amy ty Kristiana iaby?

¹⁵ Afake magnomey hery azo ka ty fampitamaegne boake amy Baiboly ao. (Rom. 4:3, 18-20) Ty Kristiana ila’e zao, mitamà ty hiaigne nainai’e an-dagnitse agne fa ty ila’e ka mitamà hiaigne nainai’e amy i paradisa fanjaka an-tane etoỳ. Magnatanjake antika mba hahavita hiaretse raha sarotse, hitory i talily soay sady hanao andraikitse sambe hafa amo o fiangonagneo eo ty raha tamaentika. (1 Tes. 1:3) Nagnatanjake i Paoly zao o raha tamaegneo.

16. Nagnino ty apostoly Paoly ro nipay hery?

¹⁶ Nipay hery ty Paoly. Amy i taratasi’e hoahy o Korintianaoy, le nampitovy ty tegna’e amo o valagne tane tsiela simbao ty Paoly. ‘Nivoafehefehe’, ‘tsy afa-nihetseke’, ‘nenjehegne’ naho ‘natonta’ reke. Fa ho nimate aza reke tie indraike. (2 Kor. 4:8-10) Tamy ty lia misionera fahatelo natao’e ty nanorata i Paoly o rehake rehoe. Faie mbe niatreke raha sarotse tsiefa reke tafara ty nanorata’e ireo. Niatreke ty fanafiha o vahoake marò reke, nitsepahegne, nivaky sambo vaho ginadra.

17. Mifandrambe amy ty raha rehafe ty 2 Korintianina 4:16-18, ino ty nagnampe i Paoly hahazo hery hiaretagne raha sarotse?

¹⁷ Nahazo ty hery nipaliave’e ty Paoly naho fa nifantoke amy i raha nitamae’ey. (Vakio ty 2 Korintianina 4:16-18.) Nirehake o Korintianao reke tie ndra tie “mihaosa” ty vata’e, le tsy natao’e hahakivy aze zay. Nifantoke amy ty hoavi’e ty Paoly. “Voninahitse lahibey” ty fitamà’e hiaigne nainai’e an-dagnitse agne. Ndra inogn’ino areke ty raha sarotse natrehe’e, le nivognogne hiaretse reke mba hahazoa’e i valesoa’ey. Nisaintsaigne’e ze raha nitamae’e zay, le nanjare nahatsapa reke tie ‘nihavaozegne isan’andro isan’andro ty vata’e.’

18. Nagnino ty fanagnagne raha tamaegne ro nagnampe i Tihomir naho ty keleia’e?

¹⁸ Nagnatanjake i Tihomir, rahalahy raike a Boligaria agne ty raha tamaegne amy ty hoavy. Taogne tsiampeampe lasa zay, le nimate tamy ty aksidà nahazo aze ty zai’e lahilahy atao tihoe Zdravko. Ty voka’e, nalahelo avao reke tagnate ty fotoagne tsiampeampe tafara izay. Mba hiatrehagne i rahay, le nisaintsaigne ty famelomagne ty mate reke naho ty keleia’e. Hoe reke: “Nifampirehake ohatse zahay tie: Aia ty hanalakantika i Zdravko? Ino ty hahandroentika ho aze? Ia iaby ty hasaentika hanao fete miarake ama’e naho fa hovelomegne reke? Le ino ty horehafentikagne ama’e miomba ty andro fara’e?” Nirehake ty Tihomir tie ty fifantohagne amy i raha tamae iareoy ro magnatanjake aze naho ty keleia’e mba hahavita hiaretse, sady handigne avao ty fotoagne hameloma i Jehovah i zai’ey.

19. Ino ty azo’o atao mba hagnamafesagne ty raha tamae’o? (Henteo i sarey.)

¹⁹ Akore ty hagnamafesa’o ty raha tamae’o? Naho mitamà ty hiaigne nainai’e an-tane etoy ohatse rehe, le vakio ty amarita ty Baiboly ty fiaignagne amy i Paradisay ao, le saintsaigno zay. (Isaia 25:8; 32:16-18) Saintsaigno tie hanao akore ty fiaignagne naho fa amy i tontolo vaovaoy ao. Alao sare an-tsaigne tie fa ao rehe. Ia ty trea’o? Ino ty feo rei’o? Ino ty ho tsapa’o? Mba hahazoa’o sare an-tsaigne i paradisay, le henteo ty sare amo o boke naho o gazetentikagneo mampiseho izay, ndra henteo ty video ty hira manao tihoe Alao Sare An-tsaigne i Paradisay, naho tihoe Ho Avy i Fiadanam-bey Nainai’ey! ndra i manao tihoey Atokiso fa Tsy Nofy. Naho ataontika an-tsaigne i raha tamaentika rey, le ‘hihelagne naho ho maivagne’ avao ty olagne atrehentikagne. (2 Kor. 4:17) Afake magnampe azo hiaretse raha sarotse ty fampitamaegne omey i Jehovah azo.

20. Ndra tie mahatsapa ho maleme aza tika, ino ty hagnampe antika hahazo hery?

²⁰ Afake ‘mahazo hery boake aman’Andrianagnahare’ tika ndra tie mahatsapa ho maleme aza. (Sal. 108:13) Fa nimey i Jehovah azo ty raha ilae’o mba hahazoa’o hery boake ama’e. Naho mipay fagnampeagne areke rehe mba hagnatanteraha’o ty andraiki’o, hiaretagne raha sarotse, ndra mba hahavy azo ho falefale avao, le mivavaha ama’e sady manoa fianaragne raike mba hahazoa’o ty tari-dala’e. Ekeo ty fampaherezagne boake amo o rahalahy naho o rahavave Kristianao. Anò velombelogne an-tsai’o ao avao ty raha tamae’o. Naho manao izay rehe, le ‘hampiasa ty heri’e bey voninahitse ty Andrianagnahare. ... Amy izay ho vita’o ty hiaretse ze kila raha iaby, naho hanam-paharetagne vaho ho falefale.’​—Kol. 1:11.