Ko ha Motu Mamaʻo mo Siʻisiʻi
KO E hoanauna naʻe tuʻo lahi taha hono ngāueʻaki ki hono fakamatalaʻi ʻa e motu ko Sā. Helenā ko e “mamaʻo” mo e “siʻisiʻi.’ ʻOku feʻungamālie ia, he ko e motu ko ʻení, ʻoku kilomita ʻe 17 hono lōloá pea kilomita ʻe 10 hono fālahí, ʻoku kilomita ʻe 1,950 mei he fonua ofi taha atú, ko e matāfonua fakatonga-hihifo ʻo ʻAfiliká. ʻI hení, naʻe tuku atu ki ai ʻa Napoleone Ponapate ʻi he 1815 ke moʻui ai ʻi hono ngaahi taʻu fakaʻosí ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha kuo ikunaʻi ʻo fakaheeʻi.
Mei he ʻōsení ʻoku hā ʻa e motú hangē ha kolotau lahi fakaʻuliá. Ko hono moʻoní, ko ha moʻunga afi kuo ʻikai toe ngāue ʻoku eʻa loloto hake mei he ʻAtalanitikí fakataha mo e ngaahi lilifa tuʻu hangatonu ʻoku aʻu ki he mita ʻe 500 ki he 700 hono māʻolungá. ʻI hono loto-mālié, ko Mt. Actaeon ia, ʻoku mita ʻe 818, ʻa ia ʻokú ne kātoi ʻa e motú fakakātoa. Koeʻuhi ko e mokomoko ʻo e tokaʻanga matangí mo e ʻau ʻo e ʻōseni ʻAtalanitiki Tongá, ʻoku maʻu ʻe he motú ha ʻea lelei mo malū lahi. Ka mei he tuʻafonua māʻulaló ki he tafaʻaki ki loto ʻo e moʻungá, ʻoku ʻi ai ha ngaahi tuʻunga kehekehe lahi ʻo e ʻeá mo e ʻulufonuá.
Ko Sā. Helenā naʻe puleʻi ia ʻe Pilitānia talu mei he konga ki mui ʻo e senituli hono 17. Ko hono kiʻi tokolahí ko e toko 5,000 nai, ko ha tuifio ʻo e kakai ʻIulope, ʻĒsia, mo e tupuʻanga ʻAfilika. Ko e lea faka-Pilitāniá ʻoku ngāueʻaki ʻi he motú fakakātoa, ka ʻoku leaʻaki ia ʻi ha fasi-ʻa-lea kehekehe. ʻOku ʻikai ha malaʻe vakapuna ʻi heni; ko e fetuʻutaki pē mo tuʻa puleʻangá ko e ʻalu vaka, fakataha mo e pāsese tuʻumaʻu ki ʻAfilika Tonga mo ʻIngilani. Ko e moʻoni, naʻe toki hoko ʻo ala maʻu pē ʻa e fakamafola televīsoné ʻi he ngaahi taʻu 1990 tupú, ʻi he tokoni ha satelaite.
ʻI he konga ki muʻa ʻo e 1930 tupú, naʻe aʻu ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he ngaahi matāfanga ko ʻení ʻi he ʻuluaki taimí. (Mātiu 24:14) ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻe pukemaʻu ʻe he kakai tokolahi ʻo e motú ʻa e koloa ko ʻení ʻo ʻai ai ke noa pē ʻa e ngaahi koloa fakamatelié. (Mātiu 6:19, 20) ʻI he ʻahó ni, ʻoku fiefia ʻa Sā. Helenā ʻi he tuʻunga makehe ko hono maʻu ha Fakamoʻoni-ki-he-tokolahi fakaʻavalisi ko e toko 1 ki he 31, ko e lelei taha ia ʻi he māmaní!
[Mape ʻi he peesi 24]
(Ki he fakamatala kuo fokotuʻú, sio ki he tohi)
Sā. Helenā
JAMESTOWN
Levelwood
ʻAFILIKA
ʻŌSENI ʻATALANIKIKI
Sā. Helenā