Līpooti ʻa e Kau Fanongonongo ʻo e Puleʻangá
“Ko ha Meʻa Fakamaama Eni!”
KO Tolota, ko ha faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Pōlani, naʻá ne ʻalu fakataha mo hono foha taʻu 14 ʻi ha ʻaʻahi tuʻumaʻu ki he kilīniki ʻa e akó. Lolotonga ʻa e siví, ko e toketaá, ko Sēnina,a naʻá ne fehuʻi kia Tolota fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo hono fohá ʻi ʻapí.
“ʻI he ʻikai te u lava ke fai iá, ʻoku teuteu ʻe hoku fohá ʻa e kai efiafí maʻa kimautolu kotoa ʻa e toko ono ʻi he fāmilí,” ko e tali ia ʻa Tolotá. “ʻOkú ne toe fakamaʻa mo e falé pea tokoni ʻi hono fai ʻa e monomono takatakai ʻi he ʻapí. ʻOkú ne saiʻia ke lautohi. Ko ha tokotaha ako fakamātoato ia.”
“ʻOku faingataʻa ke tui ki ai,” ko e lea ia ʻa Sēniná. “Kuó u ngāue heni feʻunga mo e taʻu ʻe 12, pea kuo teʻeki ai te u fanongo ʻi ha meʻa hangē ko ení.”
ʻI hono ʻiloʻi ko ha faingamālie ia ke fai ai ha fakamoʻoní, naʻe fakamatala ʻa Tolota: “Ko e ngaahi mātuʻa tokolahi he ʻaho ní ʻoku ʻikai te nau lava ke ʻoange ki heʻenau fānaú ʻa e akoʻi totonú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku faʻa māʻulalo ai ʻa e tokaʻi-kita ʻa ʻenau fānaú.”
“ʻOku anga-fēfē hoʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa ko ení?” ko e ʻeke ange ia ʻe Sēniná. “Ko e tokolahi taha ʻo e ngaahi mātuʻá ʻoku ʻikai haʻanau ʻilo ʻe taha ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni.”
“Ko e Tohitapú ko ha matavai mahuʻinga ia ʻo e fakahinohino peheé,” ko e tali ia ʻa Tolotá. “Ko e fakatātaá, fakatatau ki he Teutalonome 6:6-9, ko hono akoʻi ʻo e fānaú ʻoku kamata ia ʻi hono akoʻi tonu kitautolú . ʻIkai ʻoku totonu ke tau ʻuluaki fakahūhū ki hotau lotó mo e ʻatamaí tonu ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku tau loto ke fakahū ki heʻetau fānaú?”
“ʻOku faingataʻa ke tui ki he meʻá ni,” ko e fakamatala ia ʻa Sēniná. “ʻOku faingataʻa ke tui ki he meʻá ni!” Naʻá ne ʻeke ange leva kia Tolota ʻa e founga ʻo hono tokoniʻi ia ʻe he Tohitapú ʻi hono ʻohake mo hono akoʻi ʻo ʻene fānaú.
“ʻOku mau ako ʻa e Tohitapú ʻi he uike kotoa pē mo ʻema fānaú,” ko e fakamatala ia ʻa Tolotá. “ʻOku mau ngāueʻaki ha tohi ko hono kaveingá ko e Questions Young People Ask—Answers That Work.”b Naʻá ne hoko atu leva ʻo fakamatalaʻi ʻa e tohí pea lave ki he niʻihi ʻo e ngaahi tuʻunga-lea ʻoku ʻi aí.
“Ko ha meʻa fakamaama eni!” ko e kalanga ia ʻa Sēniná. “ʻE lava ke u sio ki he tohi ko iá?”
ʻI ha houa ki mui ai, naʻe foki atu ai ʻa Tolota mo e tohí.
“Ko e mēmipa koe ʻo e lotu fē?” ko e fakaʻekeʻeke ia ʻa Sēniná, ʻi heʻene sivisiviʻi ʻa e tohí.
“Ko e taha au ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.”
“ʻOku anga-fēfē ʻa e tōʻongafai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he faʻahinga ʻa ia ʻoku nau ʻi ha tui ʻe tahá?”
“Hangē pē ko ʻeku tōʻongafai atu kia koé—ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapa,” ko e tali ia ʻa Tolotá, ʻo ne tānaki atu: “Ko e moʻoni, ʻoku mau fakaʻamu te nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú.”
“Kuó u ʻosi ongoʻi mātuʻaki lelei ange,” ko e fakahaaʻi ange ia ʻe Sēniná.
ʻI he ngataʻanga ʻo ʻene ʻaʻahí, naʻe fakaʻaiʻai ai ʻe Tolota ʻa Sēnina ke ne lau ʻa e Tohitapú. “Te ne ʻoatu ai ʻa e ʻuhinga ki hoʻo moʻuí pea tokoniʻi koe ʻi hoʻo ngāué.”
“Kuó ke ueʻi moʻoni au ke u fai ia,” ko e fakahaaʻi ange ia ʻe Sēniná.
ʻI he fakapotopoto mo e fakapapauʻí, naʻe liliu ai ʻe Tolota ha ʻaʻahi tuʻumaʻu ki he ʻōfisi ʻo e toketaá ki ha faifakamoʻoni lelei.—1 Pita 3:15.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻIkai ko hono hingoa totonú ia.
b Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.