Fehuʻi mei he Kau Lautohí
ʻOku anga-fēfē ʻa e “mahuʻinga ʻi he ʻao ʻo Sihova” ʻa e mate ʻa e kau mateaki ʻa e ʻOtuá?
▪ Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “ʻOku mahuʻinga ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻa e pekia ʻa hono ʻofaʻanga [“kau mateakí,” NW]. (Saame 116:15) Ko e moʻui ʻa e tokotaha lotu moʻoni kotoa pē ʻa Sihova ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia kiate ia. Kae kehe, ʻoku hulu atu ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ngaahi lea naʻe toki lave ki ai ʻi he Saame 116 ʻi he mate pē ʻa ha taha.
ʻI hono fai ha malanga fakamanatu ʻo ha Kalisitiane, ʻoku ʻikai feʻunga ia ke ngāueʻaki ʻa e Saame 116:15 ki he tokotaha maté, neongo kuó ne mate ko ha sevāniti mateaki ʻa Sihova. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e fakamatala ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga lahi ange. ʻOku ʻuhinga iá ʻoku lau ʻe he ʻOtuá ʻa e mate ʻa e kulupu fakakātoa ʻo ʻene kau mateakí ko ha fuʻu mole lahi ʻaupito ia kiate ia ke fakaʻatā ke hoko.—Sio ki he Saame 72:14; 116:8.
ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Saame 116:15 ʻe ʻikai fakaʻatā ʻe Sihova ʻene kau sevāniti mateakí ʻi he tuʻunga ko ha kulupú ke toʻo kotoa atu mei he māmaní. Ko hono moʻoní, ko hotau hisitōlia ʻi onopōní ʻoku lēkooti ai ʻetau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e fakatanga anga-kakahá, ʻo ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni māʻalaʻala ʻe ʻikai ʻaupito fakaʻatā ʻe he ʻOtuá kitautolu ke fakaʻauhamālie.
Koeʻuhi ko hono mālohi taʻefakangatangatá mo ʻene taumuʻa ʻikai taʻealafakahokó, ʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻe Sihova ke tafiʻi ʻosi atu kitautolu ʻi he tuʻunga ko ha kulupú. Kapau ʻe fakaʻatā ia ʻe he ʻOtuá, ʻe hā ngali ʻoku mālohi ange ʻa hono ngaahi filí ʻiate ia—ko ha meʻa taʻealamalava ia! Ko e taumuʻa ʻa Sihova ke nofoʻi ʻa e foʻi kolope ko ení ʻe he kakai mateaki kiate iá ʻe ʻalu taʻefakahoko—pea ʻoku taʻealamalava ha meʻa pehē. (ʻAi. 45:18; 55:10, 11) He ko ē, ko hono fakahoko ʻo e ngāue toputapu kia Sihová ʻe ngata ia ʻi he māmaní kapau ʻe ʻikai toe ha tangata ke lotu kiate ia ʻi he ngaahi lotoʻā fakaemāmani ʻo hono temipale fakalaumālie lahí! ʻE ʻikai ke ʻi ai ha makatuʻunga ia ki he “mamani foʻou”—ha sōsaieti fakaetangata māʻoniʻoni ʻoku moʻui ʻi hotau foʻi kolopé ʻi he malumalu ʻo e “langi foʻou.” (Fkh. 21:1) Pehē foki, ko e Pule Taʻu ʻe Afe ʻa Kalaisí ʻe ʻikai malava ke hoko ia ko ha foʻi moʻoni taʻeʻiai ha kakai ʻi he māmaní.—Fkh. 20:4, 5.
ʻE fehuʻia ʻa e tuʻunga mo e ongoongo ʻo e ʻOtuá kapau te ne fakaʻatā hono ngaahi filí ke nau tafiʻi ʻosi atu ʻa e kulupu fakakātoa ʻo ʻene kakai ʻi he māmaní. Ko ha fakaʻatā pehē ʻe hoko ia ko hano fakameleʻi ʻo e tuʻunga ʻo Sihova ko e Hau Fakalevelevá. ʻIkai ko ia pē, koeʻuhi ko ʻene tokaʻi ia mo hono huafa toputapú, ʻe ʻikai fakaʻatā ai ʻe Sihova ke mate ʻene kau mateakí ʻi he tuʻunga ko ha kulupú. Pea fakakaukau ki heni: Koeʻuhi “ʻoku ʻikai ha fakamaau taʻetotonu” ʻi he ʻOtuá, ʻe ʻikai ʻaupito te ne taʻemalava ke fakahaofi ʻa e kulupu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá kuo nau tauhi mateaki kiate iá. (Teu. 32:4, NW; Sēn. 18:25) ʻIkai ngata aí, ko hono fakaʻatā ke fakaʻauha ʻosi ʻene kau sevānití ʻi he tuʻunga ko ha kulupú ʻe hoko ia ʻo fepaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá: “E ikai liaki e Jihova a hono kakai koeuhi ko hono huafa lahi.” (1 Sām. 12:22, PM) Ko e moʻoni, “e ikai liaki e Jihova hono kakai, bea e ikai te ne fakatukutukuʻi hono tofia.”—Saame 94:14, PM.
He fakafiemālie ē ke ʻilo ko e kakai ʻa Sihová ʻe ʻikai ʻaupito ʻauha mei he māmaní! Ko ia leva, tau fakamoʻoniʻi maʻu ai pē ʻetau mateaki ki he ʻOtuá, ʻo falala ki heʻene talaʻofa: “ʻIlonga ha mahafu ʻoku faʻu ke fai ʻaki ha kovi kiate koe, ʻe ʻikai siaʻa; pea ʻilonga ha ʻelelo ʻoku hopo mo koe ʻi he fakamaau, te ke fakahalaia. Ko e ʻinasi eni ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa Sihova, pea ko ʻenau fakatonuhia meiate au.”—ʻAi. 54:17.
[Fakamatala ʻi he peesi 22]
ʻE ʻikai ʻaupito fakaʻatā ʻe he ʻOtuá hono kakaí ke fakaʻauhamālie