Mei Hotau Kuohilí
“ʻOku Ou Ako ke ʻOfa Lahi Ange ki he Ngāue Kolopotá ʻi he ʻAho Taki Taha”
ʻI HE 1886, naʻe mavahe ai ʻa e tatau ʻe teau ʻo e Millennial Dawn, Voliume 1, mei he Fale Tohi Tapu ʻi Allegheny, Pennsylvania, U.S.A., ki Chicago, ʻIlinoi. Naʻe ʻamanaki ʻa Charles Taze Russell ke tufaki ʻa e voliume foʻoú ʻi he ngaahi fale tohí. Ko e taha ʻo e ngaahi kautaha lahi taha ʻi he ʻIunaite Seteté ʻa ia ʻoku tufaki ai ʻa e ʻū tohi fakalotú kuó ne loto-lelei ke uta ange ʻa e Millennial Dawn. Ka ʻi he uike ʻe ua ki mui ai, naʻe foki kotoa mai ʻa e utá ki he Fale Tohi Tapú.
Naʻe līpooti mai, kuo hoko ha ʻevangeliō ʻiloa ʻo ʻita ʻi heʻene sio ʻoku fakaʻaliʻali fakataha ʻa e Millennial Dawn mo ʻene ʻū tohí. Kapau ʻe kei tuku ʻa e tohí ʻi he laupapá te ne ʻave ʻe ia mo hono ngaahi kaungāmeʻa ʻevangelioó ʻenau ʻū tohí—mo ʻenau pisinisí—ki ha feituʻu kehe. Naʻe toumoua ʻa e kautaha tufaki tohí ʻi hono fakafoki ʻa e Dawns. ʻIkai ko ia pē, ne ʻosi tuku atu ʻa e ngaahi tuʻuaki ia ʻi he ngaahi nusipepá. Ka naʻe hanga ʻe he kau fakafepakí ia ʻo kaniseli ʻa e ngaahi aleapau ʻo e tuʻuakí. ʻE fēfē leva, ha aʻu ʻa e tohi foʻou ko ení ki he kau fekumi ki he moʻoní?
Ko e kau kolopotá (colporteurs), hangē ko ia naʻe uiʻaki kinautolú, naʻe fakamoʻoniʻi ko e kií ia.a ʻI he 1881, naʻe ʻalu atu ai ʻa e fiemaʻu mei he Zion’s Watch Tower ki ha kau malanga ʻe toko 1,000 ʻa ia ʻe lava ke nau tufaki taimi-kakato ʻa e ʻū tohi Fakatohitapú. Neongo naʻe laui teau siʻi pē ʻa e kau kolopotá, naʻa nau fakamovete ʻa e ngaahi tenga ʻo e moʻoni ʻi ha faʻunga kuo pulusi ʻi he feituʻu lahi mo mamaʻo. ʻI heʻene aʻu mai ki he 1897, meimei ko e Dawn ʻe taha miliona kuo ʻosi tufakí, ʻo meimei fai pē ʻe he kau kolopotá. Ko e tokolahi taha ʻo kinautolú naʻa nau moʻui pē ʻi he kiʻi sēniti huhuʻi naʻa nau maʻu ʻi he tukuhau Taua Leʻo taki taha pe tohi naʻa nau tukú.
Ko hai ʻa e kau kolopota taʻemanavahē ko ení? Naʻe kamata ʻa e niʻihi ʻi honau taʻu hongofulu tupú, ko e niʻihi ʻi honau ngaahi taʻu ki muí. Ko e tokolahi naʻa nau taʻemali pe mali kae ʻikai ha fānau, ka naʻe tokotokolahi ʻa e ngaahi fāmili naʻa nau kau aí. Naʻe ngāue ʻa e kau kolopota tuʻumaʻú ʻi he ngaahi houa lahi ʻi he ʻaho, pea ko e kau kolopota tokoní ʻi he houa ʻe taha pe ua ʻi he ʻaho. Naʻe ʻikai maʻu ʻe he tokotaha kotoa ʻa e moʻui pe ngaahi tuʻunga ke fai ʻa e ngāue kolopotá. Ka ʻi he fakataha-lahi he 1906, ko e faʻahinga naʻa nau malavá naʻe tala ange naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke nau hoko ʻo “mātuʻaki poto, pe mātuʻaki talēnitiʻia, pe maʻu ʻa e ʻelelo ʻo ha ʻāngelo.”
ʻI he meimei konitinēniti kotoa pē, naʻe fakahoko ai ʻe he kakai ʻikai kolopotá ha ngāue anga-kehe. Naʻe fakafuofua ʻe he tokoua ʻe taha naʻá ne tufaki ʻa e tohi ʻe 15,000 ʻi he taʻu ʻe fitu. Kae kehe, naʻá ne pehē, “naʻe ʻikai ke u hū au ki he ngāue kolopotá ke u hoko ko ha tokotaha fakatau tohi, ka, ke hoko ko ha fakamoʻoni maʻa Sihova mo ʻene moʻoní.” ʻI ha feituʻu pē naʻe ʻalu ki ai ʻa e kau kolopotá, naʻe faiaka ai ʻa e ngaahi tenga ʻo e moʻoní pea naʻe kamata ke tokolahi ai ʻa e ngaahi kulupu ʻo e kau Ako Tohi Tapú.
Naʻe lumaʻi ʻe he haʻa faifekaú ʻa e kau kolopotá, ʻo ui kinautolu ko e kau fakatau tohi pē. Naʻe pehē ʻi he Watch Tower 1892: “Ko e tokosiʻi pē ʻoku nau ʻiloʻi [kinautolu] ko e kau fakafofonga moʻoni ʻo e ʻEikí, pe fakatokangaʻi ʻa e ngeia ʻoku sio ki ai ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau anga-fakatōkilaló mo ʻenau feilaulauʻi-kitá.” Ko e moʻoni, ko e moʻui ʻa e kau kolopotá naʻe ʻikai “ko ha mohenga matalaʻiʻakau ia ʻo e fiemālie,” ʻo hangē ko hono fakalea ia ʻe he taha ʻo kinautolu. Ko e founga tefito ʻo e fefonongaʻakí, ko e ngaahi sū tolonga mo e ngaahi pasikala. ʻI he taimi honge paʻangá, naʻe fakafetongi ʻe he kau kolopotá ʻa e ʻū tohí ʻaki ʻa e meʻakai. Hili ha ʻaho ʻi he malaʻe malangá, ʻi he helaʻia kae fiefiá, naʻe foki atu ʻa e kau malangá ki honau ngaahi tēnití mo e ngaahi loki totongí. Naʻe hoko mai leva ʻa e Saliote Kolopotá, ko ha kā fakafale naʻe ngaohi ʻi ʻapi ʻa ia naʻe haofaki ai ʻa e taimi mo e paʻanga lahi.b
Kamata ʻi he Fakataha-Lahi ʻi Chicago he 1893, naʻe fakakau ai ʻi he polokalamá ʻa e ngaahi konga ki he kolopota makehe. Naʻe fakahāhā tonu ai ʻa e ngaahi fevahevaheʻaki ʻo e ngaahi hokosia, fokotuʻu ki he ngaahi founga fakamalanga, mo e faleʻi ʻe ala ngāueʻaki. Naʻe fakaʻaiʻai ʻi he taimi ʻe taha ʻe Tokoua Russell ʻa e kau malanga ngāue mālohí ke ʻai haʻanau kai pongipongi ifo, ipu huʻakau hoʻatā pongipongi, pea sota huʻi ʻaisikilimi ʻi ha ʻaho vela.
Ko e kau kolopota ko ia naʻa nau kumi ha kaungāngāue, pe ha hoa malangá, naʻa nau ʻai ha līpine engeenga. Naʻe hoa ʻa e kau kolopota kei foʻou angé mo e kau taukei angé. Ko e ako ngāue peheé ngalingali naʻe fiemaʻu, he naʻe ʻosi tuʻuaki loto-siʻi ʻe he tokotaha kolopota kei foʻou ʻe taha ʻa e ngaahi tohí ʻaki ʻene pehē, “ʻOku ʻikai te ke fiemaʻu ʻe koe eni, ʻikai ko iá?” Ko e meʻa fakafiefiá, naʻe tali ia ʻe he tokotaha-ʻapí, pea naʻá ne hoko ki mui ko ha tuofefine.
Naʻe fifili ha tokoua ʻe taha, ‘ʻOku totonu ke u tauhi maʻu hoku tuʻunga tuʻumālié pea foaki ha $1,000 (U.S.) ʻi he taʻu ki he ngāué, pe ʻoku totonu ke u hoko ko ha kolopota?’ ʻE houngaʻia ʻa e ʻEikí ʻi ha taha pē ʻiate kinaua, ko e tala ange ia kiate iá, ka ko e foaki fakahangatonu atu hono taimí ki he ʻEikí ʻe ʻomai ai kiate ia ha ngaahi tāpuaki lahi ange. Naʻe vakai ʻa Mary Hinds ki he ngāue kolopotá ko e “founga lelei taha ia hono fai ʻa e meʻa lelei taha maʻá e tokolahi taha ʻo e kakaí.” Pea ko e tokotaha ngāvaivai ko Alberta Crosby naʻá ne pehē, “ʻOku ou ako ke ʻofa lahi ange ki he ngāue kolopotá ʻi he ʻaho taki taha.”
ʻI he ʻahó ni, ko e ngaahi hako fakaekakano mo fakalaumālie ʻo e kau kolopota faivelengá ʻoku kei pehē ai pē ʻenau hoko ʻo moʻoni ki honau tofiʻa fakalaumālié. Kapau kuo teʻeki ai ke ʻi ai ha tokotaha kolopota pe ha tāimuʻa ʻi ho laine fakafāmilí, ko e hā ʻoku ʻikai ai te ke ngāue ke kamata hao tukufakaholo fakafāmili tonu? Ko koe foki ʻe lava ke ke ako ke ʻofa lahi ange ki he ngāue fakamalanga taimi-kakató ʻi he ʻaho taki taha.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Hili ʻa e 1931, ko e fakalea “kolopota” naʻe fetongiʻaki ia ʻa e “tāimuʻa.”
b Ko e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e ngaahi kā fakafalé ʻe hā ia ʻi ha ʻīsiu he kahaʻú.
[Fakatātā ʻi he peesi 32]
Naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke nau “mātuʻaki poto, pe mātuʻaki talēnitiʻia, pe maʻu ʻa e ʻelelo ʻo ha ʻāngelo”
[Fakatātā ʻi he peesi 31]
Ko Kolopota A. W. Osei ʻi Kana, ʻi he 1930 nai
[Fakatātā ʻi he peesi 32]
ʻOlunga: Ko Kolopota Edith Keen mo Gertrude Morris ʻi ʻIngilani, he 1918 nai; lalo: Stanley Cossaboom mo Henry Nonkes ʻi he ʻIunaite Seteté, mo e ngaahi ngeʻesi puha naʻe ʻi ai ʻa e ʻū tohi naʻa nau tufá