LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w13 8/15 p. 31-32
  • Naʻe Fiefia ʻa e Tuʻí!

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Naʻe Fiefia ʻa e Tuʻí!
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
w13 8/15 p. 31-32

MEI HOTAU KUOHILÍ

Naʻe Fiefia ʻa e Tuʻí!

NAʻE hoko ia ʻi ʻAokosi 1936. Ko e feituʻú ko e Nofoʻanga Fakatuʻi ʻo Suasileni, pe ʻapi. Mei ha kā mo e meʻa fakaongo leʻo-lahi, naʻe toki tā mei ai ʻe Robert mo George Nisbet ha fasi pea hoko atu ai ʻa e ngaahi malanga ʻosi hiki ʻa Tokoua J. F. Rutherford. Naʻe fiefia ai ʻa Tuʻi Sobhuza II. “ʻI heʻema ongoʻi maá,” ko e fakamatala ia ʻa George, “naʻá ne loto ke fakatau ʻa e mīsini hikí, ngaahi lēkōtí, mo e sipika pōpoaki ʻo e Puleʻangá!”

Naʻe kole fakamolemole ange ʻa Robert ko e ngaahi meʻá ni ʻoku ʻikai ke fakatau. He ko e hā? Koeʻuhí ko e meʻaleá ʻoku ʻa e tokotaha kehe ia. Naʻe loto ʻa e Tuʻí ke ʻilo pe ko hai ia.

Naʻe tali ange ʻa Robert, “Ko e meʻa kotoa ia ʻa e Tuʻi ʻe taha.” Naʻe ʻeke ange leva ʻe Sobhuza pe ko hai ʻa e Tuʻi ko iá. “Ko Sīsū Kalaisi ia, ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá,” ko e lea ia ʻa Robert.

“ʻOi, ko ha Tuʻi lahi ia,” ko e lea ia ʻa Sobhuza ʻi he fakaʻapaʻapa loloto. “ʻOku ʻikai te u loto ke ʻave ha meʻa pē ʻoku ʻaʻana.”

Naʻe tohi ʻe Robert: ‘Naʻá ku mātuʻaki ʻohovale lahi ʻi he ʻulungaanga ʻo e Houʻeiki Māʻolunga, ko Tuʻi Sobhuza. Naʻá ne lea faka-Pilitānia lelei ʻo ʻikai haʻane fiehā pe pōlepole pea naʻe mātuʻaki lea hangatonu mo fotungofua. Naʻá ku tangutu mo ia ʻi hono ʻōfisí ʻi he miniti nai ʻe 45, lolotonga ia naʻe tā fasi ʻa George ʻi tuʻa.

‘Ki mui ʻi he ʻaho ko iá,’ ko e hoko atu ia ʻa Robert, ‘naʻá ma ʻaʻahi ki he ʻApiako Fakafonua Suasilení ʻa ia naʻá ma maʻu ai ʻa e hokosia mālie tahá. Naʻá ma faifakamoʻoni ki he pule-akó, pea naʻá ne fie fanongo. ʻI he taimi naʻá ma lave ai ki he mīsiní pea tala ange ke ʻai ʻa e ʻapiakó kotoa ke nau fanongo ʻi he ngaahi lēkōtí, naʻá ne fiefia pea fekauʻi ʻa e kau ako nai ʻe toko 100 ke nau tangutu ʻi he musié ʻo fanongo. Naʻe tala mai kia kimaua ko e kolisí naʻa nau akoʻi ʻa e ngoué, ngaohi ngoué, tufungá, langá, lea faka-Pilitāniá, mo e fiká ki he tamaiki tangatá; ko e tamaiki fefiné naʻe akoʻi ki ai ʻa e ngāue fakaenēsí, ngāue fakaʻapí, mo e ngaahi ngāue ʻaonga kehe.’ Ko e kui fefine ʻa e Houʻeiki Māʻolungá naʻá ne fokotuʻu ʻa e ʻapiakó.a

Kau ako kolisi naʻa nau maʻu ha malanga maʻá e kakaí ʻi Suasileni ʻi he 1936

Naʻa mo e ʻi he 1933, naʻe fiefia ai ʻa Tuʻi Sobhuza ʻi he fanongo ki he kau tāimuʻa naʻa nau ʻaʻahi ki he Nofoʻanga Fakatuʻí. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe aʻu ʻo ne fakatahatahaʻi ʻene kau fakafeʻao ko e kau tau ʻe toko 100 ke nau fanongo ki he pōpoaki naʻe hiki ʻo e Puleʻangá. Naʻá ne tukuhau ki heʻetau ngaahi makasiní pea tali ʻa e ʻū tohí. Naʻe ʻikai fuoloa kuo maʻu ʻe he Tuʻí ʻa e meimei laipeli fakateokalati kakató! ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻikai te ne toe ueʻi holo ia neongo ha tapui ki heʻetau ʻū tohí ʻe he puleʻanga kolonia ʻo Pilitāniá lolotonga ʻa e tau ua ʻa māmaní!

Naʻe hokohoko atu hono talitali lelei ʻe Tuʻi Sobhuza II ʻa e Kau Fakamoʻoní ki he Nofoʻanga Fakatuʻi ʻi Lobamba, naʻa mo hono uki mai ʻa e kau faifekaú ke nau haʻu ʻo fanongo ki heʻenau ngaahi malanga Fakatohitapú. Lolotonga ʻa e lāulea ha Fakamoʻoni fakalotofonua ko Helvie Mashazi ki he Mātiu vahe 23, naʻe puna hake ʻi he ʻita ha kulupu ʻo e kau faifekaú ʻo feinga ke fakamālohiʻi ia ke tangutu ki lalo. Ka naʻe lea hake ʻa e Tuʻí, ʻo kole kia Tokoua Mashazi ke hoko atu. ʻIkai ko ia pē, naʻe tala ange ʻe he Tuʻí ki he kau fanongó ke nau hiki ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapu kotoa naʻe lave ki ai ʻa e malangá!

Hili e fanongo ki ha malanga naʻe fai ʻe ha tokoua tāimuʻa ʻi ha taimi ʻe taha, ko e faifekau ʻe toko fā naʻa nau ʻi aí naʻa nau fulihi honau ngaahi kolá pea fakahaaʻi: “ʻOku ʻikai ke mau kei faifekau ka ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova.” Naʻa nau kole ange leva ki he tāimuʻá pe naʻe ʻi ai ha ʻū tohi kehe hangē ko e ʻū tohi naʻe maʻu ʻe he Houʻeiki Māʻolungá.

Mei he 1930 tupú ʻo aʻu ki heʻene mate ʻi he 1982, naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe he Houʻeiki Māʻolungá ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ke fakatangaʻi kinautolu koeʻuhí ko e ʻikai ke nau tauhi ʻa e ngaahi ouau faka-Suasilení. Ko ia ai, naʻe maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e ʻuhinga lelei ke nau houngaʻia ai ʻiate ia, pea naʻa nau mamahi loto-moʻoni ʻi heʻene maté.

ʻI he kamataʻanga ʻo e 2013, naʻe toko 3,000 tupu ʻa e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá ʻi Suasileni. ʻI he kakai laka siʻi hake pē ʻi he taha milioná, ko e fonua ko ení ʻoku fakaʻavalisi ko e tokotaha malanga ʻe toko 1 ki he kakai ʻe toko 384. Laka hake ʻi he kau tāimuʻa ʻe toko 260 naʻa nau femoʻuekina ʻi he fakatahaʻanga ʻe 90, pea ko e toko 7,496 naʻa nau maʻu ʻa e Fakamanatú ʻi he 2012. ʻOku hā mahino, ʻoku ʻi ai ʻa e malava lahi ki ha toe tupu lahi ange. Naʻe fakatoka moʻoni ha makatuʻunga fefeka ʻe he ngaahi muʻaki ʻaʻahi ko ia ki Suasileni ʻi he 1930 tupú.—Mei hotau kuohilí ʻi ʻAfilika Tonga.

a The Golden Age, Sune 30, 1937, peesi 629.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share