LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w13 11/15 p. 31-32
  • “Naʻá Ku Hangē ha Fonu ʻi Hono Ngeʻesí”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Naʻá Ku Hangē ha Fonu ʻi Hono Ngeʻesí”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
w13 11/15 p. 31-32

MEI HOTAU KUOHILÍ

“Naʻá Ku Hangē ha Fonu ʻi Hono Ngeʻesí”

LOLOTONGA ha feingangāue faifakamoʻoni vave he ʻaho ʻe hiva ʻi ʻAokosi/Sepitema 1929, laka hake ʻi he kau malanga ʻe 10,000 naʻa nau movete atu ʻi he ʻIunaite Seteté. Naʻa nau tufa ki he kakaí ha ʻū tohi mo e fanga kiʻi tohi ʻe ua kilu nima mano. ʻI he haʻohaʻonga ʻo e kau fanongonongo ʻo e Puleʻanga ko iá ko e kau kolopota ʻe toko taha afe. He tupulaki ē ko honau tokolahí! Naʻe fakahaaʻi ʻi he Bulletina naʻe “faingataʻa ke tui ki ai” ko e ngāue tāimuʻá naʻe liunga tolu mei he 1927 ki he 1929.

ʻI he konga ki mui ʻo e 1929, naʻe ʻi ai ha tōlalo fakapaʻanga. ʻI he Tūsite, ʻOkatopa 29, 1929—ko e tōlalo ʻa e ngaahi totongi ʻi he Fefakatauʻaki Sitoka ʻi Niu ʻIoké naʻá ne fakatupunga ha fuʻu maumau ʻo ne kāsia ʻa e sisitemi fakaʻekonōmika ʻi he kolopé ʻo aʻu ai ki he Fuʻu Tōlalo Fakaʻekonōmika. Naʻe moleʻaki ʻe he ngaahi pangikeé ʻa e laui afe. ʻIkai toe ngāue ʻa e ngaahi fāmá. Tāpuni ʻa e ngaahi fale ngāue lalahí. Mole ʻa e ngāue ʻa e laui miliona. ʻI he 1933, naʻe aʻu ki he tumutumú ko e ʻapi ʻe 1,000 he ʻaho naʻe puke ʻe he pangikeé.

Naʻe anga-fēfē ʻa e fekuki ʻa e kau malanga taimi-kakató lolotonga ʻo e fakatamaki peheé? Ko e founga ʻe taha ko ha meʻalele nofoʻanga. Taʻetotongi mo ʻikai ha tukuhau, ko ha meʻalele nofoʻanga pe taulani naʻe malava ai ʻa e kau tāimuʻa tokolahi ke hokohoko atu ʻenau ngāue fakafaifekaú ʻi he fakamole siʻisiʻi tahá.b Pea ʻi he lolotonga ʻa e taimi fakataha-lahí, naʻe hoko ha meʻalele nofoʻanga ko ha loki hōtele taʻetotongi. ʻI he 1934, naʻe ʻomai ʻi he Bulletin ʻa e ngaahi palani fakaikiiki fekauʻaki mo ha nofoʻanga faingofua kae fakafiemālie fakataha mo ha ngaahi meʻa ʻaonga hangē ko ha sisitemi vai, ko ha sitou, ko ha mohenga pelu mo e meʻa fakamāfana mei he momokó.

Ko e kau malanga mohu fakakaukau takatakai ʻi he māmaní naʻa nau fokotuʻutuʻu ke langa hanau fanga kiʻi meʻalele nofoʻanga. “Naʻe ʻikai ke taukei ʻa Noa ʻi he foʻu vaká,” ko e lea ia ʻa Victor Blackwell, “pea naʻe ʻikai te u taukei pe ʻilo fekauʻaki mo hono faʻu ha meʻalele nofoʻanga.” Ka naʻá ne faʻu ia.

Ko ha meʻalele nofoʻanga ʻoku teu ke ʻave ki he tafaʻaki vaitafe ʻe tahá lolotonga ha faʻahitaʻu ʻuha lahi ʻi ʻInitia

Ko Avery mo Lovenia Bristow naʻe ʻi ai ʻena meʻalele nofoʻanga. Naʻe pehē ʻe Avery, “Naʻá ku hangē ha fonu ʻi hono ngeʻesí—naʻá ku ʻalu holo maʻu pē mo hoku falé.” Naʻe tāimuʻa fakataha ʻa e ongo Bristow mo Harvey mo Anne Conrow, ko ʻena meʻalele nofoʻangá naʻe holisiʻaki ʻa e pepa-matolu ʻuliʻuli. Ko e ngaahi kongokonga ʻo e pepá naʻe ngangana ia ʻi he taimi kotoa pē naʻá na hiki ai hona nofoʻangá. “Kuo teʻeki ai ke sio ha taha ʻi ha taulani pehē ki muʻa,” ko e manatu ia ʻa Avery, “pea kuo teʻeki ai ha taha kuo faifai ange ʻo ne sio ha taulani pehē talu mei ai!” Ka naʻe pehē ʻe Avery ko e ongo Conrow mo hona ongo fohá ko e “fāmili fiefia taha ia kuo faifai ange ʻo na fetaulaki mo iá.” Naʻe tohi ʻe Harvey Conrow, “Naʻe ʻikai ʻaupito ke ma masiva ʻi ha meʻa, pea naʻá ma ongoʻi malu ʻaupito ʻi he ngāue ʻa Sihová pea ʻi heʻene tokanga ʻofá.” Naʻe kau ki mui ange ʻa e kau Conrow ʻe toko faá ki he Ako Kiliatí pea naʻe vaheʻi kinautolu ki Pelū ko e kau misinale.

Ko e ongo Battaino foki naʻá na tāimuʻa ko ha fāmili. Hili hono ʻiloʻi ʻe Giusto mo Vincenza te na hoko ko ha ongo mātuʻá, naʻá na liliu ʻena loli Model A Ford 1929 ko ha nofoʻanga ʻa ia “naʻe hā hangē ha hōtele lelei” ʻo fakahoa ki he tēniti naʻá na nofo ai ki muʻá. Fakataha mo ʻena kiʻi taʻahiné, naʻa nau hokohoko atu ʻi he vāhenga-ngāue naʻá na ʻofa aí, ʻo malanga ki he kau ʻĪtali ʻi he ʻIunaite Seteté.

Naʻe fanongo ʻa e kakai tokolahi ki he ongoongo leleí, ka ko e kakai masiva mo taʻengāué naʻe tātātaha ʻenau tokoni fakapaʻanga ki he ʻū tohi Fakatohitapú. Ka, naʻa nau foaki ha meʻa pē ʻo fetongiʻaki ʻa e ʻū tohí. Naʻe lisi ʻe ha ongo tāimuʻa ʻa e kalasi kehekehe ʻe 64 ʻo e ngaahi meʻa naʻe ʻoange kia kinaua ʻe he faʻahinga mahuʻingaʻiá. ʻOku hā ʻi he lisí “hangē ha koloa mei ha falekoloa.”

Naʻe fetaulaki ʻa Fred Anderson mo ha tangata faama ʻa ia naʻá ne fiemaʻu ʻetau ʻū tohí kae fetongiʻaki ʻa e matasioʻata ʻene faʻeé. ʻI he faama hoko maí, naʻe mahuʻingaʻia ha tangata ʻi heʻetau ʻū tohí ka naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai haʻaku matasioʻata ke lautohiʻaki.” Kae kehe, ʻi he taimi naʻá ne tui ai ʻa e matasioʻata hono kaungāʻapí, naʻe lava ke ne lau lelei ʻa e ʻū tohí pea tokoni fiefia ki he ʻū tohí mo e matasioʻatá.

Naʻe ʻave ʻe Herbert Abbott ha kiʻi ʻā moa ʻi heʻene meʻalelé. Hili ʻa e fakafetongi mai ʻaki ha moa ʻe tolu pe fā, naʻá ne ʻave kinautolu ki he māketí ʻo fakatau atu ai, pea ʻutu ʻaki ʻene meʻalelé. Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe mei ʻosi ai ʻema paʻangá? ʻIo,” ko ʻene tohí ia, “ka naʻe ʻikai te ma ʻai ia ke taʻofi kimaua. Kapau naʻe ʻosi ʻutu ʻema meʻalelé, te ma hokohoko atu, ʻo ma tui mo falala kia Sihova.”

Ko e falala kia Sihová mo e fakapapau mālohí ʻoku tokoniʻi ai hono kakaí ke nau ikuʻi ʻa e ngaahi taʻu faingataʻa ko iá. Lolotonga ʻa e ʻuha lōvai ʻe taha ko Maxwell mo Emmy Lewis naʻá na hola taimi tonu pē mei hona taulaní ʻo na sio atu ki he tō hifo ha fuʻu ʻakau ʻo motu ua ʻena taulaní. “Ko e ngaahi meʻá ni naʻe ʻikai ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga,” ko e tohi ia ʻa Maxwell, “ko e ngaahi meʻa pē ia ʻoku hoko, pea ko e fakakaukau ʻo e foʻí naʻe ʻikai ʻaupito haʻu ia ko homa ʻatamaí. Naʻe ʻi ai ʻa e ngāue lahi ke fai, pea naʻá ma fakapapauʻi ke fai ia.” ʻI he ʻikai manavahē pea fakataha mo e tokoni ʻa e ngaahi kaumeʻa anga-ʻofá, naʻe toe faʻu ʻe Maxwell mo Emmy ʻena meʻalele nofoʻangá.

ʻI hotau ngaahi taimi faingataʻá, ʻoku fakaʻilongaʻi ʻe he laumālie feilaulauʻi-kita tatau ʻa e laui miliona ʻo e Kau Fakamoʻoni faivelenga ʻa Sihová. He ko ē, hangē ko e muʻaki kau tāimuʻa ko iá, ʻoku tau fakapapauʻi ke hokohoko atu ʻi he ngāue fakamalangá kae ʻoua kuo pehē mai ʻe Sihova kuo ʻosi ʻa e ngāué.

a ʻOku ui he taimí ni Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau.

b ʻI he ngaahi taimi ko iá, ko e tokolahi taha ʻo e kau tāimuʻá naʻe ʻikai te nau ngāue fakamāmani. Naʻa nau maʻu ʻa e ʻū tohi Fakatohitapú ʻi ha kiʻi totongi maʻamaʻa pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi tokoni mei he ʻū tohí ki heʻenau fanga kiʻi fakamole īkí.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share