LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w14 12/15 p. 21
  • Fehuʻi mei he Kau Lautohí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fehuʻi mei he Kau Lautohí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ongo Tautehina Loto-Mamahi Naʻá Na “Langa ʻa e Fale ʻo Isileli”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Naʻe ʻAlu ʻa Sēkope ki Hālani
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • Naʻe Maʻu ʻe Sēkope ha Fāmili Lahi
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • Feinga Fakamātoató​—⁠Ko Fē ʻa e Taimi ʻOku Tāpuakiʻi Ai ʻe Sihová?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
w14 12/15 p. 21
Ko e tamaiki tangata ʻi Pētelihemá ʻoku tāmateʻi ʻi he tuʻutuʻuni ʻa Hēlotá

Fehuʻi mei he Kau Lautohí

Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa Selemaia ʻi heʻene lea fekauʻaki mo hono tengihia ʻe Lesieli ʻene fānaú?

ʻI he Selemaia 31:15, ʻoku tau lau ai: “Ko e folofola eni ʻa Sihova: Naʻe ongona ʻi Lama ha leʻo, ko e tangi mo e fuʻu tangilaulau, ko e tengihia ʻa Lesieli ʻene fanau: ʻoku ʻikai te ne tali fakafiemalie koeʻuhi ko ʻene fanau; he kuo nau mole.”

Ko e ongo foha ʻo Lesielí naʻe ʻikai ke na tomuʻa mate ʻiate ia. Ko ia ko e ngaahi lea ʻa Selemaia, naʻe hiki ʻi he taʻu ʻe 1,000 hili e mate ʻa Lesielí, ʻe hā ngali hala nai.

Ko e ʻuluaki foha ʻo Lesielí ko Siosifa. (Sēn. 30:22-24) Ki mui ai, naʻe mate ʻa Lesieli ʻi heʻene fāʻeleʻi hono foha hono uá, ʻa Penisimani. Ko ia te tau ʻeke nai: Ko e hā ʻoku pehē ai ʻe he Selemaia 31:15 naʻá ne tengihia koeʻuhí ko e “mole” ʻene fānaú?

Naʻe ʻi ai ʻa e foha ʻe ua ʻo Siosifa ko Manase mo ʻIfalemi. (Sēn. 41:50-52; 48:13-20) ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe hoko ʻa e matakali ʻo ʻIfalemí ko e matakali mālohi taha ia ʻi he puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí pea nau fakafofongaʻi ʻa e matakali kotoa ʻe hongofulu ʻo e puleʻanga fakatokelaú. Ko e matakali naʻe haʻu mei he foha ʻe taha ʻo Lesielí, ʻa Penisimani, naʻe hoko ia ko e konga ʻo e puleʻanga fakatonga ʻo Siutá. Ko ia ʻe lava ke pehē naʻe fakafofongaʻi ʻe Lesieli ʻa e kotoa ʻo e ngaahi faʻē ʻo ʻIsilelí, fakatouʻosi ʻi he puleʻanga fakatokelaú mo e fakatongá.

ʻI he taimi naʻe tohi ai ʻa e tohi ʻa Selemaiá, ko e puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí naʻe ʻosi ikunaʻi ia ʻe he kau ʻAsīliá pea ko e tokolahi hono kakaí naʻe taki pōpula. Kae kehe, naʻe hola nai ʻa e niʻihi ʻo e hako ʻo e kau ʻIfalemí ki Siuta. ʻI he taʻu 607 ki muʻa ʻia Kalaisí, naʻe ikunaʻi ʻe he kau Pāpiloné ʻa e puleʻanga matakali ʻe ua ʻi he fakatonga ʻo Siutá pea taki pōpula kinautolu. Ko e tokolahi ʻo e faʻahingá ni naʻe ʻave ki he kolo ko Lamá, ko e kilomita nai ʻe valu (maile ʻe 5) ki he fakatokelau ʻo Selusalemá. (Sel. 40:1) Mahalo naʻe tāmateʻi ai ʻa e niʻihi ʻi he feituʻu ʻo Penisimaní ʻa ia naʻe tanu ai ʻa Lesielí. (1 Sām. 10:2) Ko ia ko e tengihia ʻa Lesielí ʻe lava ke fakahoa ia ki he mamahi ʻi he mate ʻa e kotoa ʻo e kau Penisimaní pe ko e faʻahinga naʻe tāmateʻi ofi atu ki he feituʻu ko iá, ʻa Lama. ʻOku toe malava foki ke fakahoa ʻa e ngaahi lea ʻa Selemaiá ki he tengihia ʻe he ngaahi faʻē kotoa ʻo ʻIsilelí ʻa e mate pe ko e taki pōpula ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá.

ʻI ha tuʻunga pē, ko e ngaahi lea ʻa Selemaia fekauʻaki mo e tengihia ʻe Lesieli ʻene fānaú ko e lea fakaekikite. ʻOku fakahoa ia ki he meʻa ʻe hoko ʻi he taʻu ʻe teau ki mui ai ʻi he taimi naʻe kei siʻi ai ʻa Sīsuú. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Tuʻi Hēlota ke tāmateʻi ʻa e tamaiki tangata kotoa ʻo aʻu ki he taʻu uá ʻi Pētelihema, ʻa ia ʻi he tafaʻaki fakatonga ʻo Selusalemá. Sioloto atu ki he ongo fakamamahi ʻo e tangi ʻa e ngaahi faʻeé koeʻuhí ko e mate ʻenau fānaú, kuo nau “puli atú.” Naʻe hangē ia naʻe malava ke ongona ʻa e tangi ko iá ʻo aʻu ki Lama, ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo Selusalemá.—Māt. 2:16-18.

Ko ia ai, fakatouʻosi ʻi he taimi ʻo Selemaiá mo e taimi ʻo Sīsuú, “ko e tengihia ʻa Lesieli ʻene fanau” ʻoku ngāueʻaki ia ke fakamatalaʻi ʻa e mamahi ʻa e ngaahi faʻē Siú ʻi he mate ʻenau fānaú. Ko e moʻoni, ko e faʻahinga naʻe maté pea ō ki he “fonua ʻo e fili” ko e maté ʻe lava ke nau foki mai ʻi he taimi ʻe fokotuʻu hake ai ʻa e kau maté.—Sel. 31:16; 1 Kol. 15:26.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share