KAVEINGA TEFITO | TOHI TAPÚ—KO ʻENE TUKUʻAU MAÍ
Hao e Tohi Tapú ʻi he Fakafepakí
KO E FAKAMANAMANA: Ko e kau taki politikalé mo e kau taki lotu tokolahi naʻa nau faʻu ha ʻāsenita ʻoku fepaki ia mo e pōpoaki ʻa e Tohi Tapú. Naʻa nau faʻa ngāueʻaki honau mafaí ke taʻofi ʻa e kakaí mei hono maʻu, faʻu pe ko hono liliu ʻa e Tohi Tapú. Sio angé ki he ongo fakatātā ko ení:
ʻI he 167 K.M. nai ʻi Selūsita naʻe feinga ʻa Tuʻi ʻAnitiokasi ʻEpifeini ke kounaʻi ʻa e lotu Kalisi naʻe ʻi ai ʻa e kau Siú ke fakaʻauha ʻa e ngaahi tatau kotoa ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu faka-Hepeluú. Ko ʻene kau ʻofisialé, naʻa nau “hae mo tutu ʻa e ngaahi takainga tohi Laó ʻi he taimi pē naʻa nau maʻu ai aí,” ko e tohi ia ʻa ha faihisitōlia ko Heinrich Graetz, “pea tāmateʻi mo e niʻihi naʻe maʻu atu naʻa nau kumi tokoni mo poupouʻi hono tufaki e Tohi Tapú.”
Kuonga Lotolotó: Naʻe loto-mamahi ʻa e kau taki lotu Katoliká ʻi heʻenau kau taki lotu ʻe niʻihi ʻi heʻenau malangaʻi ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú kae ʻikai ko e tokāteline ʻa e Katoliká, naʻe lau ʻa e faʻahinga ko iá ko e kau lotu hē ki ha faʻahinga pē naʻa nau maʻu ha ngaahi tohi kehe ʻa e Tohi Tapú kae ʻikai ko e Saame ʻi he lea faka-Latiná. Ko e lotu kosilio ʻe taha naʻa nau fakamālohiʻi ʻa e fekau ʻi hono tataki ʻa e kau tangata naʻa nau “tōtōivi, faitōnunga mo faʻa kumi ki he faʻahinga lotu hē ko ení . . . ʻi hono kumi ʻa e ngaahi fale mo e ngaahi loki faiʻanga fakataha kotoa ʻoku nofo ai ha faʻahinga ʻoku nau fakakaukau ʻoku nau maʻu e ngaahi tohi ʻa e Tohi Tapú. . . . Ko e fale pē ʻe maʻu ai ha tokotaha lotu hē kuo pau ke fakaʻauha.”
Kapau naʻe lavameʻa ʻa e ngaahi filí ʻi hono fakaʻauha ʻa e Tohi Tapú, naʻe mei mole ai pē ʻa e pōpoaki ʻi aí.
Ko e liliu faka-Pilitānia ʻa Viliami Tinitalé naʻe tukuʻau mai ai ʻa e Tohi Tapú neongo ʻa e tapuí, ko hono tutu ʻo e Tohi Tapú pea mo hono tautea mate fakahāhā ʻo Tinitale ʻi he 1536
FOUNGA NAʻE HAO AI E TOHI TAPÚ: Neongo naʻe fakahangataha ʻa Tuʻi ʻAnitiokasi ʻi he feingangāue ʻa ʻIsilelí, naʻe fokotuʻu ʻe he kau Siú ʻa e ngaahi feohiʻanga ʻi ha ngaahi fonua kehe. Ko e moʻoni, ʻoku fakafuofua ʻa e kau mataotaó ʻi he ʻuluaki senituli T.S., nai ko e kau Siu laka hake ʻi he pēseti ʻe 60 naʻe ʻikai ke nau ʻi ʻIsileli. ʻI honau sinakoké, naʻe tauhi ʻe he kau Siú ha ngaahi tatau ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapú—ko e ngaahi tatau Tohi Tapu ia naʻe ngāueʻaki ʻe he toʻutangata ki mui ai, ʻo kau ai ʻa e kau Kalisitiané.—Ngāue 15:21.
Lolotonga ʻo e Kuonga Lotolotó, ko e kau ʻofa ki he Tohi Tapú naʻa nau kīvoi lolotonga e fakatangá ʻi he hokohoko atu hono liliu mo hiki tatau ʻa e Tohi Tapú. Ko e ngaahi konga ʻo e Tohi Tapú naʻe ala maʻu ia ʻi ha lea ʻe 33 ʻi he konga loto ʻo e senituli hono 15—ki muʻa pea toki ʻi ai ha mīsini pulusi! Talu mei ai, naʻe liliu ʻa e Tohi Tapú pea taʻehanotatau ʻa hono ngaohí.
KO E OLÁ: Neongo ʻa e fakamanamana mei he ngaahi tuʻi mafai mālohí mo e takihala ʻa haʻa faifekaú, ko e Tohi Tapú pē ʻa e tohi tufaki lahi taha mo liliu lahi taha he hisitōliá. Kuó ne tākiekina ʻa e ngaahi lao ʻo e fonua ʻe niʻihi, ko ʻenau leá pea mo e moʻui ʻe laui miliona.