Naʻá Ke ʻIloʻi?
Naʻe ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Lao ʻa Mōsesé ki hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fekīhiaki fakalao ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá?
ʻIO, ʻi he taimi ʻe niʻihi. Fakakaukau angé ki ha fakatātā ʻe taha. ʻOku fakamatala ʻi he Teutalōnome 24:14, 15: “Kuo pau ke ʻoua naʻá ke kākaaʻi ha tokotaha ngāue totongi ʻa ia ʻoku fusimoʻomo mo masiva, pe ko e taha ʻo ho fanga tokouá pe ko ha muli ʻi ho fonuá . . . He ka ʻikai, te ne tangi kia Sihova koeʻuhi ko koe, pea te ke halaia ai ʻi he angahala.”
Mapakipakiʻi ʻaiʻanga meʻa ʻumea ʻa ia naʻe hiki ai ʻa e tangi ʻa e tokotaha ngāue ʻi he ngoué
Ko e lēkooti eni ʻo ha tangi ʻi ha hopo pehē ʻoku fakafuofua naʻe hoko ʻi he senituli hono fitu K.M. Naʻe maʻu ia ofi ki ʻAsitoti. ʻOku ngalingali naʻe hiki ia ki ha tokotaha ngāue ʻi ha ngoue ʻa ia ʻoku pehē naʻe ʻikai te ne ʻave ha ʻinasi pau ʻo e uité, ko e fakamatala ko ení, naʻe hiki ʻi ha mapakipakiʻi ʻaiʻanga meʻa ʻumea, ʻoku pehē ai: “ʻI he hili hono faʻoaki ʻe hoʻo sevānití [tokotaha tangí] ʻa e meʻa mei he utu-taʻú ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kuo maliu atú, naʻe haʻu ʻa Hoshayahu ko e foha ʻo Shobay ʻo toʻo ʻa e kofu ʻo hoʻo sevānití. . . . Ko hoku ngaahi kaungāmeʻa kotoa naʻa nau kau mo au ʻi he utu-taʻú ʻi he vela ʻa e laʻaá te nau fakamoʻoni . . . ko e meʻa kuó u leaʻakí ʻoku moʻoni. ʻOku ou tonuhia ʻi ha faʻahinga hia pē. . . . Kapau ʻoku ʻikai ke fakakaukau ʻa e kōvaná ko hono fatongia ia ke fakafoki ʻa e kofu ʻo hoʻo sevānití, fai ia koeʻuhi ko hoʻo fakaʻofaʻia! Kuo pau ke ʻoua naʻá ke kei fakalongolongo ai pē lolotonga ia ʻoku ʻikai ha kofu hoʻo sevānití.”
Ko e tangi ko ení “ʻokú ne tala mai kiate kitautolu ha meʻa lahi ange ʻi ha fiemaʻu vivili pē ʻa ha tokotaha ngāue ke fakafoki mai [hono kofú],” ko e lau ia ʻa e faihisitōlia ko Simon Schama. “ʻOku toe fakahuʻunga ai naʻe ʻiloʻi ʻe he tokotaha tangí ha meʻa fekauʻaki mo e tuʻutuʻuni ʻi he lao fakatohitapú, tautefito ki he fekau ʻi he Livitikó mo e Teutalōnomé fekauʻaki mo hono ngaohikoviʻi ʻo e masivá.”