MOʻUI KO HA KALISITIANE
“Liʻaki ʻa e Ngaahi ʻOtua Muli”
Naʻe ʻiloʻi ʻe Sēkope ʻoku tuha ʻa Sihova mo e anga-līʻoa maʻataʻataá, neongo naʻe teʻeki ai ke Ne ʻoange ha lao fekauʻaki mo e tauhi ʻaitolí. (ʻEki. 20:3-5) ʻI he hili pē hono fekau ʻe Sihova ke ne foki ki Pētelí, naʻe fekauʻi leva ʻe Sēkope ʻa e tokotaha kotoa ke liʻaki ʻenau ngaahi ʻaitolí. Naʻe fakaʻauha leva ʻe Sēkope ʻa e ngaahi ʻaitolí, kau ai mo e ngaahi hau, ngalingali naʻe tui ia ko ha meʻa ʻomi monū. (Sēn. 35:1-4) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe hōifua ʻa Sihova ʻi he ngaahi ngāue ʻa Sēkopé.
Kiate kitautolu, ʻe lava fēfē ke tau ʻoange kia Sihova ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá? Ko e meʻa mahuʻinga ʻe taha kuo pau ke tau faí ko e fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga meʻa pē ʻoku kaunga ki he tauhi ʻaitolí pe fakahaʻele fakafaʻahikehe. ʻE kau ki ai ʻetau fakaʻauha ha ngaahi meʻa pē ʻoku fekauʻaki mo e tōʻonga fakafaʻahikehé pea sivisiviʻi fakalelei ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau lau, sio mo fanongo ki aí. Ko e fakatātaá, ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻOku ou saiʻia ke lau ʻa e ʻū tohi pe sio he ngaahi faiva ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e vemipaea, fakatēvolo pe ko e faimaná? ʻOku kau ʻi heʻeku fakafiefiá ʻa e meʻa fakafaimana, pe talatuki ʻo pehē ko ha meʻa fakaoli pē?’ ʻOku totonu ke tau mavahe ʻaupito mei ha meʻa pē ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihova.—Saame 97:10.
SIO ʻI HE VITIŌ “TALITEKEʻI ʻA E TĒVOLÓ,” PEA TALI LEVA ʻA E NGAAHI FEHUʻI KO ENÍ:
Ko e hā ʻa e palopalema naʻe malanga hake ʻi he moʻui ʻa e tokotaha ako Tohi Tapu ko Pesí?
Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ke kumi ki he tokoni ʻa e kau mātuʻá ʻi he fekauʻaki mo e fakahaʻele fakafaʻahikehé?
Talitekeʻi ʻa e Tēvoló, pea ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá.—Sēm. 4:7, 8
Kapau ʻoku tau fiemaʻu ʻa e maluʻi ʻa Sihová, ko e hā kuo pau ke tau liʻakí?
Ko e hā ʻa e ngāue pau naʻe fai ʻe Pesí?
ʻI he feituʻu ʻokú ke nofo aí, ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ke fakaʻehiʻehi mei he tākiekina fakatēmenioó?