Ngaahi Lotú ʻi ʻĀsisi ʻi he Fekumi ki he Melinó
“ʻIkai ʻaupito toe ʻi ai ha fakamālohi! ʻIkai ʻaupito toe ʻi ai ha tau! ʻIkai ʻaupito toe ʻi ai ha tautoitoi! ʻI he huafa ʻo e ʻOtuá, ʻofa ke ʻomai ʻe he lotu kotoa pē ki he māmaní ʻa e fakamaau totonú mo e melinó, fakamolemolé mo e moʻuí, ʻa e ʻofá!”—Tuʻitapu Sōane Paulo II.
ʻĀSISI, ʻĪTALI, Sanuali 24, 2002—Naʻe fakatahataha ʻa e kau fakafofonga ʻo e ngaahi lotu kuo fokotuʻu ʻo e māmaní ke lotu ki he melinó, ko ha melino ʻoku fakamanamanaʻi ʻe he tautoitoí, taʻekātakí, mo e fakamaau taʻetotonú. Ko e fakatahá naʻe fanongonongo ia ʻe he tuʻitapú ʻi he māhina nai ʻe ua hili ʻa e holofa ʻa e Ongo Taua Māhanga ʻi Kolo Niu ʻIoké. Naʻe tali ʻe he kau taki lotu tokolahi ʻa e fakaafe ʻa e Vatikanó fakataha mo e loto-māfana.
ʻI he taimi ʻe ua ki muʻa ange—ko e taha ʻi he 1986 pea toe fai ʻi he 1993—naʻe ui ai ʻe he tuʻitapú ha ʻaho ʻo e lotu ʻi he kolo ʻĪtali tatau ko iá.a Naʻe haʻu ʻa e kau fainusipepa ʻe toko taha afe tupu mei he māmaní kotoa ke hiki ʻa e fakataha ʻo e 2002. Naʻe fakafofongaʻi ʻa e ngaahi lotu lahi ʻi he ngaahi lotu ki he melinó—ko e ngaahi lotu ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané (Katolika, Lūtelo, ʻIngilani, ʻOfotokisī, Metotisi, Papitaiso, Penitekosi, kau Menonaiti, kau Kueka, mo e niʻihi kehe), ʻIsilami, Hinitū, Konifusiō, Sīki, Sāini, Teniliko, Puta, faka-Siu, ngaahi lotu tukufakaholo faka-ʻAfiliká, Sinitō, mo e Soloasitā. Ko e kau fakafofonga mei he ngaahi lotu kehé, pea pehē ki ha fakafofonga ʻo e Kōsilio ʻa e Ngaahi Siasi ʻo Māmaní, naʻa nau ʻi ai foki.
Ngaahi Fakahāhā ʻa e Leleiʻia ʻi he Melinó
Naʻe kamata ʻa e ʻahó ʻi he 8:40 pongipongi, ʻi he mavahe ʻa e “lēlue melinó” mei he kiʻi tauʻanga ʻi he Vatikanó. Ko e lēlué, ʻa ia ʻoku faʻuʻaki ʻa e taulani ʻe fitu kuo fakanāunauʻi lelei ke fakafiemālie ki he heká, naʻe fakafeʻao ia ʻe he helikopeta ʻe ua ko hono maluʻi. Naʻe ʻave ʻi ha fononga houa ʻe ua ʻa e tuʻitapú mo e kau taki lotu kehé ki ʻĀsisi. Naʻe fai ʻa e tokanga lahi ki honau maluʻí—ko e kau polisi ʻe toko taha afe nai naʻa nau tuʻu ʻo leʻó.
Naʻe fakatahataha ʻa e kau taki lotú ʻi ha malaʻe fakakolo motuʻa naʻe ʻato ʻaki ha fuʻu tēniti lahi. ʻI lotó, naʻe nofo ʻi ha fuʻu siteisi fuo-V ʻa e kau fakafofonga fakalotú, pea tuʻu ʻi loto-mālie ʻa e sea ʻo e tuʻitapú. ʻI he tafaʻaki ʻo e siteisí naʻe ʻi ai ha fuʻu ʻōlive—ko ha fakaʻilonga ʻo e melinó. ʻI muʻa ʻi he siteisí naʻe ʻi ai ha kau fanongo laka hake he toko 2,000 ko e kau fakaafe kuo filifili lelei. Ko e ʻotu muʻá naʻe nofoʻi ia ʻe he kau ʻōfisa ʻĪtali lakanga māʻolunga tahá. Naʻe hivaʻi ʻe ha ngaahi fuʻu kau hiva fakatoʻoaloto ʻa e ngaahi himi ki he melinó ʻo fakavahaʻaki ʻa e ngaahi leá. ʻI he ngaahi konga kehe ʻo e koló, ko e laui afe ʻo e kakaí, tautefito ki he tamaikí, naʻa nau fakaʻaliʻali ai ʻa e ngaahi tohi ʻo fakafepakiʻi ʻa e taú ʻi he ngaahi lea lahi pea hivaʻi ʻa e ngaahi hiva fekauʻaki mo e melinó. Naʻe toʻo ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi vaʻa ʻōlive.
Hili ʻene tangutu ʻi hono seá ʻi he siteisí, naʻe talitali lelei ʻe he tuʻitapú ʻa e kau mēmipa ʻo e kau fakafofonga fakalotu kehekehe. Pea ʻi he hili hono hivaʻi ʻi he faka-Latiná ha himi makatuʻunga ʻi he Aisea 2:4—ʻoku kikiteʻi ai ha taimi ʻa ia “ʻe ʻikai ofa heleta ha puleʻanga ki ha puleʻanga”—ko ha kau fakafofonga ʻe toko hongofulumāua, taki taha ʻi honau teunga fakalotu makehe, naʻa nau fai ha fakahāhā molumalu ʻo e leleiʻia ʻi he melinó. Ko hono ngaahi fakatātā eni ʻoku hoko haké.
“ʻI he mōmeniti fakahisitōlia ko ení ʻoku fiemaʻu ai ʻe he tangatá ke nau sio ki he ngaahi fakahāhaaʻi ʻo e melinó pea ke fanongo ki he ngaahi lea ʻo e ʻamanakí.”—Katinale François XavierNguyên Van Thuân.
Ko e ʻOtuá “ʻoku ʻikai ko ha ʻOtua ʻo e tau mo e fepaki ka ko ha ʻOtua ʻo e melino.”—Pēteliake Fakasiasi Bartholomeus I.
“Ko e ngaahi faikehekehe fakalotú ʻoku ʻikai totonu ke ne tataki ʻa e [kakaí] ke nau tukunoaʻi, pe aʻu ʻo fehiʻa ki he faʻahinga ʻoku nau kehé.”—Dr. Setri Nyomi, Fakatahataha ʻa e Ngaahi Siasi Fakalelei Lotu ʻi he Māmaní.
“Ko e fakamaau totonú mo e ʻofa fetokouaʻakí ʻa e ongo pou ʻikai ala liʻaki ʻo e melino moʻoni ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí.”—ʻEiki Amadou Gasseto, fakafofonga ʻo e ngaahi lotu tukufakaholo faka-ʻAfiliká.
“Ko e melinó pē ʻoku māʻoniʻoní, ʻoku ʻikai ʻaupito māʻoniʻoni ʻa e taú!”—Andrea Riccardi, Siasi Katoliká.
ʻOku lāuʻilo ʻa e kau fakafofonga ʻe niʻihi ʻoku fua ʻe he ngaahi lotú ha fatongia mafatukituki ʻi hono pouaki ʻa e taʻekātakí mo e taú. Ko e fakafofonga ʻo e Fakatahataha ʻo e Māmani Lūteló naʻá ne fakahaaʻi ko e māmaní kuo “luluʻi ia ʻe he lahi fakaʻulia ʻo e tāufehiʻa ko e fakatupunga ʻe he ngaʻunu fakalotú.” Naʻe pehē ʻe ha fakafofonga ʻo e lotu faka-Siú: “Kuo tokoni ʻa e ngaahi lotú ki hono pouaki ʻa e ngaahi tau fakalilifu mo totoʻia.” Naʻe talaki ʻe ha fakafofonga Hinitū: “ʻOku toutou fakahaaʻi ʻe he hisitōliá ʻa e ngaahi taimi kuo ngāueʻaki ai ʻe he kau fakamoʻui fakalotu talaki fakaekitá ʻa e lotú ke puleʻiʻaki mo fakatupunga ʻa e ngaahi māvahevahe ʻi he kakaí.”
Hili ha ngaahi fakahalaiaʻi mafatukituki ʻo e tautoitoí mo e taú, naʻe mātuku ʻa e kau fakafofongá ki honau ngaahi feituʻu kuo vaheʻí, ke lotu ki honau ngaahi taki taha ʻotua ki he melinó.
Ngaahi Lotu ki he Melinó
Ko e kau fakafofonga ʻo e ngaahi lotu ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané naʻa nau lotu fakataha ʻi he Pasilika ʻi lalo ʻo Sā. Falanisesí, ofi ki he fonualoto ʻoku maʻu mei ai ʻe he siasí hono hingoá. Naʻe kamata ʻa e ngāué ʻaki ha “lotu Faka-Tolu-Tahaʻi-ʻOtua” naʻe fai ʻe he tuʻitapú mo e kau fakafofonga kehe ʻe toko tolu. Naʻe fakavahaʻaki ʻa e ngaahi lotú ʻa e ngaahi himi mo e ngaahi laulau ʻo hakeakiʻi ʻa e melinó pea pehē ki hono lau ʻa e Tohitapú ʻi he kaveinga tatau. Naʻe kole ʻi ha lotu ʻe taha ke fokotuʻu “ha tui fakatahataha.” Ke fakaʻosiʻaki ʻa e kātoangá, naʻe hivaʻi ʻe he faʻahinga naʻe kau ki aí ʻa ʻEmau Tamaí ʻi he faka-Latiná, makatuʻunga ʻi he Mātiu vahe 6, veesi 9 ki he 13.
ʻI he taimi tatau, naʻe lotu ʻa e kau fakafofonga ia ʻo e ngaahi kulupu lotu kehé ʻi he ngaahi feituʻu kehe. ʻI ha holo naʻe hanga ki Meka, naʻe tūʻulutui ai ʻa e kau Mosilemí ʻi ha ngaahi kāpeti, ʻo ui kia ʻAla. Ko e kau Soloasitaá, ʻa ia naʻa nau lotu ofi ki he kau Sāiní mo e kau Konifusioó, naʻa nau tutu ha afi toputapu. Ko e kau fakafofonga naʻa nau fakafofongaʻi ʻa e ngaahi lotu tukufakaholo faka-ʻAfiliká naʻa nau lotu ki he ngaahi laumālie ʻo ʻenau fanga kuí. Naʻe kole ʻa e kau Hinituú ki he melinó mei honau ngaahi ʻotuá. Naʻe kōlenga ʻa e tokotaha kotoa ki honau ngaahi ʻotuá ʻo fakatatau ki heʻenau ouau fakalotu ʻanautolú.
Ko ha Tukupā Anga-Maheni ki he Melinó
Naʻe toe fakatahataha ʻa e kau fakafofongá ʻi he malumalu ʻo e fuʻu tēnití ki he fakaʻosi ʻo e ngaahi kātoangá. Ko e ngaahi maama tutu—ko hono fakafofongaʻi ʻo e ʻamanaki ki he melinó—naʻe ʻave ia ʻi ha tuʻunga fakaeouau ki he kau fakafofongá ʻe ha kau mōnike. Naʻe hā matamatalelei ʻa e meʻa ko iá. Naʻe lau leva ʻe he kau mēmipa kehekehe ʻo e kau fakafofongá ha tukupā anga-maheni ki he melinó, ʻo taki taha fai ha fakahāhā kehekehe.
“Ko hono langa ʻo e melinó ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ʻofa ki hoto kaungāʻapí.”—Pēteliake Fakasiasi Bartholomeus I.
“Ko e fakamālohí mo e tautoitoí ʻoku ʻikai hoamālie ia mo e laumālie alafalalaʻanga ʻo e lotú.”—Dr. Konrad Raiser, fakafofonga ʻo e Kōsilio ʻo e Ngaahi Siasi ʻi he Māmaní.
“ʻOku mau tuku atu kimautolu ki hono akoʻi ʻo e kakaí ki he fefakaʻapaʻapaʻakí mo e fefakahīkihikiʻakí.”—Bhai Sahibji Mohinder Singh, fakafofonga ʻo e lotu Sīkí.
“Ko e melino taʻeʻiai ha fakamaau totonú ʻoku ʻikai ko ha melino moʻoni ia.”—Pīsope ʻOfotokisī Vasilios.
Fakaʻosí, naʻe lau ʻe he tuʻitapú ʻa e ngaahi lea ʻoku maʻu ʻi he talateu ʻo e kupu ko ení. Ko e fakataha tuifio fakalotu ko ení naʻe fakaʻosiʻaki ʻa e fefāʻofuaʻaki ʻa e kau fakafofongá ʻi hono fakatātaaʻi ʻo e melinó. ʻI hono teuteuʻi leleí, naʻe ʻalu fakataha ʻa e ngaahi lea pōtoʻi mo e fakangeingeia pea mo e kātoangá. Ko ia ai, ko e hā ʻa e ongoʻi ki he kātoanga fakaueʻiloto ko ení?
‘Kapau ʻe Tatau ʻa e Tuhú mo e Ngutú’
Naʻe fakahaaʻi ʻi he ngaahi nusipepá mo e televīsoné ʻa e talateu ʻa e tuʻitapú. ʻOku aʻu ʻo ui ʻe he niʻihi ʻa e tuʻitapú ko e “tangata-lea ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané kotoa.” Ko e pepa Vatikano L’Osservatore Romano naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ʻaho ʻi ʻĀsisí ko ha “maka maile ʻi he hala ki hono langa hake ha sivilaise ʻo e melinó.” Ko e ʻuluʻi kaveinga ʻo e nusipepa Corriere dell’Umbria ko e “Fakamaama ʻe ʻĀsisi ʻa e Melinó.”
Naʻe ʻikai ke fuʻu loto-māfana ʻa e kau mamata kotoa pē. Naʻe fakahāhā ʻe he niʻihi ʻa e veiveiua koeʻuhí neongo ʻa e ngaahi ʻaho ki muʻa ʻo e lotu ki he melinó ʻi he 1986 mo e 1993, ʻoku kei hokohoko atu pē hono fakaʻauha ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe he ngaahi tau ʻoku fai ʻi he hingoa ʻo e lotú. Kuo fakalanga ʻe he fetāufehiʻaʻaki fakalotú ʻa e tāmate totoʻia ʻi ʻIukanitā, ko e ʻIukosilāvia ki muʻá, ʻInitonīsia, Pākisitani, ko e Hahake Lotolotó, mo ʻAilani Tokelau.
Ko e nusipepa ʻĪtali ko e La Repubblica naʻe pehē ai ʻoku ʻikai tokanga ʻa e kau fakaanga ʻe niʻihi ki he fakatahá ʻi he pehē “ko ha fakaʻaliʻali pē ia.” Ko ha mēmipa ʻo e Fale Alea ʻIulopé naʻá ne pehē koeʻuhi ke pouaki ʻa e melinó, ko e kakai lotú ʻoku totonu ke nau “ngāueʻaki ʻa e Kōsipelí”—ʻa ia ko e fai ki he ngaahi lea, “ʻofa ki ho ngaahi filí, fulihi atu ʻa e kouʻahe ʻe tahá.” Ko e meʻa ko iá, ʻi heʻene vakaí, ko ha meʻa “ʻoku ʻikai fai ia ʻe ha taha.”
Ko e palesiteni ʻo e Ngaahi Kolo faka-Siu ʻi ʻĪtalí naʻá ne pehē “ʻe lelei ke sio ki he meʻa ʻoku hoko he taimi ní, ʻa ia, kapau ko e ngaahi ngāue pau ʻa e tuhú mo e liliu moʻoní ʻoku tatau ia mo e ngutú.” Ko e fakafofonga ʻo e lotu-Puta ʻi ʻĪtalí naʻá ne fakamatala ʻo hangē ko iá ʻi heʻene pehē ʻoku totonu ki ha taha ke ne “fakapapauʻi ko e ngaahi tangi ki he melinó ʻoku ʻikai nofo ai pē ko ha ngaahi taumuʻa lelei pē.” Ko e fainusipepa ʻe taha, ʻa ia ʻokú ne faitohi maʻá e makasini ʻĪtali ko e L’Espresso, naʻá ne pehē ko e fakataha ʻi ʻĀsisí naʻá ne fakahoko ha toe taumuʻa ʻe taha ki he ngaahi lotu ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané naʻe fakafofongaʻi aí. Naʻá ne ui ia “ko ha fakatahataha ʻo e fakafepaki ki he taʻefiemālié, taʻeakonekiná, mo e taʻetui fakalotú,” pea pehē ki ha feinga ke tauʻi ʻa e “founga lahi ʻo e tuʻunga fakaemāmaní” ʻa ia ʻokú ne taaʻi ʻa ʻIulope neongo ʻa hono “hisitōlia faka-Kalisitiané.”
ʻI he meʻa naʻe hokó ko e tokolahi ʻo e kau fakaanga fefeká ko e kau lotu Katolika tukufakaholo, ʻa ia naʻa nau manavahē ki hano fakavaivaiʻi ʻa e ngaahi tokāteline ʻa honau siasí. ʻI ha fakaʻekeʻeke televīsone, naʻe pehē ai ʻe Vittorio Messori, ko ha tokotaha-tohi Katolika ʻiloa, ko e tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e meʻa naʻe fai ʻi ʻĀsisí he ʻe fakanenefuʻi nai ai ʻa e ngaahi faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi lotú. Ko e moʻoni, ko e kau maʻu mafai fakasiasí kuo nau tokanga ke fakaʻehiʻehi mei hono fakahaaʻi ha tuifio ʻa e ngaahi lotú. Naʻe fai tonu ʻe he tuʻitapú ha fakamatala ke fakahalaʻiʻaki ʻa e ngaahi tukuakiʻi ko iá. Ka neongo ia, ki he tokolahi ko e natula tonu ʻo e meʻa naʻe hokó naʻe hā ʻokú ne fakahuʻunga ko e ngaahi lotu kehekehe ʻoku nau fakafofongaʻi pē ʻa e ngaahi founga kehekehe ke fakaofiofi ai ki he mālohi tatau māʻolunga ange.
Lotú mo e Melinó
Ko ia ai, ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi lotu kuo fokotuʻú ke fakahoko mai ʻaki ʻa e melinó? ʻOku ʻiloʻi ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻoku fakaoli ʻa e foʻi fehuʻí tonu, he ʻoku hā ngali fai ʻe he ngaahi lotú ʻa e meʻa lahi ange ke fakatupunga ʻa e ngaahi taú ʻi he meʻa ʻoku nau fai ke taʻofiʻaki iá. Kuo hiki ʻe he kau faihisitōliá ʻa e founga kuo ngāueʻaki ai ʻe he ngaahi mafai fakamāmaní ʻa e lotú ke pouaki ʻa e taú. Kae kehe, ko e fehuʻi ʻoku malanga haké: Ko e hā kuo fakaʻatā ai ʻe he ngaahi lotú ke ngāueʻaki kinautolú?
Kae kehe, ko e ngaahi lotu ia ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku nau maʻu ha tuʻutuʻuni toputapu ʻoku nau ala maʻu ne mei lava ʻo tokoniʻi ai kinautolu ke fakaʻehiʻehi mei he halaia ko ia ʻoku fekauʻaki mo e taú. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ko hono kau muimuí ʻe “ʻikai te nau ʻo māmāni.” (Sione 15:19; 17:16) Kapau naʻe moʻui ʻa e ngaahi lotu ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻo fakatatau ki he ngaahi lea ko iá, ne ʻikai te nau mei fāʻūtaha mo e ngaahi mafai fakapolitikalé, ʻo loto-lelei pea tāpuakiʻi ʻa e ngaahi kau taú pea mo e taú.
Ko e moʻoni, koeʻuhi ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi lea lelei naʻe leaʻaki ʻi ʻĀsisí, kuo pau ki he kau taki lotú ke nau hanganaki fakamamaʻo mei he tuʻunga mafai fakapolitikalé. ʻIkai ngata aí, kuo pau ke nau akoʻi ki honau kau muimuí ʻa e ngaahi founga ʻo e melinó. Kae kehe, kuo tohi ʻe he kau faihisitōliá ko e kakai ʻoku nau fakahoko ʻa e fakamālohi ʻi he māmaní ʻoku kau ai ʻa e tokolahi ʻoku nau tui ki he ʻOtuá—pe ko ʻenau lea pē ʻoku nau pehē. Naʻe pehē ʻe ha ʻētita nusipepa ki muí ni: “ʻIkai fuoloa hili ʻa Sep. 11, naʻe tohiʻi ai ʻe he taha ʻa e ngaahi lea fakalotohohaʻa mo fakatupu fakakaukau ko ení ʻi ha holisi ʻi Uāsingatoni, D.C.: ‘ʻOtua ʻofeina, fakahaofi kimautolu mei he kakai ʻoku nau tui kiate koé.’”
Ko e kotoa ʻo e fakangeingeia mo e kātoanga ʻi ʻĀsisí ʻokú ne tuku mai ha ngaahi fehuʻi faingataʻa taʻemaʻu hano tali. Kae mahalo ʻoku ʻikai ha fehuʻi ʻe toe mahuʻinga ange—pe fakahohaʻa ange—ki he kakai lotu tokolahi ka ko eni: Ko e hā ʻoku hā mahino ai kuo fakafisi ʻaupito ʻa e ʻOtuá ke tali ʻa e ngaahi lotu ki he melinó ʻa ia kuo fai ʻe he ngaahi lotu ʻi he māmaní?
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ke ʻilo ʻa e meʻa lahi ange fekauʻaki mo e ʻaho ʻo e lotu ki he melinó ʻi he 1986, kātaki ʻo sio ki he Awake! ʻo Sune 8, 1987.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
Kau fakafofongá mo e ngaahi maama kuo tutú —ʻi hono fakatātaaʻi ʻa e ʻamanaki ki he melinó
[Maʻuʻanga]
AP Photo/Pier Paolo Cito
[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 5]
AP Photo/Pier Paolo Cito