Ko e Vakai ʻa e Tohitapú
ʻOku Totonu ke Fēfē ʻEtau Ngāueʻaki ʻEtau Tauʻatāina ke Filí?
N AʻE tuku ʻe he ʻOtuá ki he ʻuluaki ongo mātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ʻa e malava ke na fai ʻa e ngaahi fili pē ʻanaua. Naʻá ne tuku ʻa ʻĀtama ke ne tokangaʻi ʻa e ngoue ko ʻĪtení. Ko e ngaahi fatongia ʻo ʻĀtamá naʻe kau ki ai ʻa hono filifili ʻa e ngaahi hingoa ki he fanga manú. (Senesi 2:15, 19) Ko e meʻa naʻe mahuʻinga angé, naʻe lava ke fili ʻe ʻĀtama mo ʻIvi pe te na talangofua ki he ʻOtuá pe ʻikai.—Senesi 2:17, 18.
Talu mei ai, kuo fai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi fili taʻefaʻalaua ʻe laui piliona—ko e lahi aí naʻe lelei, ko e niʻihi naʻe ʻikai loko lelei, pea ko e niʻihi naʻe kovi fakaʻaufuli. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fili kovi ʻa e tangatá kuo ʻomai ai ʻa e ngaahi ola fakatamaki. Neongo ia, kuo ʻikai ʻaupito kaunoa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau totonu ke filí. ʻI he tuʻunga ko ha Tamai ʻofá, ʻoku tokonaki mai ʻe he ʻOtuá kia kitautolu ʻa e tokoni ki hono fai ʻa e ngaahi fili lelei fakafou ʻi he ngaahi peesi ʻo e Tohitapú. ʻOkú ne toe fakatokanga mai kia kitautolu fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo hono fai ʻa e ngaahi fili fehālaakí. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú te tau utu pē ʻa e meʻa naʻa tau toó.—Kaletia 6:7.
Ngaahi Fili ʻi he Ngaahi Meʻa Fakafoʻituituí
ʻI he ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku fakahaaʻi mahino ai ʻe he ʻOtuá ʻa hono finangaló, ʻo ʻomai ai kia kitautolu ʻa e fakahinohino pau. Kae kehe, ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi meʻá, ʻoku ʻikai ke fokotuʻu mai ʻe he Tohitapú ia ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ke ne puleʻi ʻa e kotoa ʻo ʻetau ngaahi meʻa fakafoʻituituí. ʻI hono kehé, ʻokú ne ʻomai ʻa e tataki feʻunga ʻoku fakaʻatā ai ʻa e tokotahá ki he meʻa ʻokú ne saiʻia ai mo holi ki aí. Ko e fakatātaá, fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ai fekauʻaki mo e fakafiefiá.
ʻOku ui ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ʻa Sihova ko e “ʻOtua fiefia.” (1 Timote 1:11, NW) ʻOku lau ʻene Folofolá fekauʻaki mo e “ʻaho ke kata” pea mo e “ʻaho ke meʻe.” (Koheleti 3:1, 4) ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú kia kitautolu naʻe tā fasi ʻa Tuʻi Tēvita maʻá e lelei ʻa e niʻihi kehé. (1 Samiuela 16:16-18, 23) Naʻe kau ʻa Sīsū ki ha kātoanga mali, pea naʻá ne fai ʻa e meʻa lahi ki he kātoangá ʻaki hono liliu ʻa e vaí ko e uaine.—Sione 2:1-10.
Kae kehe, ʻoku fakatokanga feʻungamālie mai ʻa e Tohitapú: “Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto: ka ko ia ʻoku kaumeʻa mo e sesele ʻe hoko ko e lusa.” (Palovepi 13:20) Ko e “fiengutuhua” mo e ngaahi tōʻonga ʻulungaanga taʻetāú ʻoku fakatupu houhau ia ki he ʻOtuá pea ʻe lava ke ne maumauʻi hotau vahaʻangatae mo iá. (Efeso 5:3-5) ʻI he taimi ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e ʻolokaholó ʻo ʻikai ha fakangatangata totonu ʻi he ngaahi taimi fakasōsialé, ʻe lava ke iku ia ki he ngaahi palopalema mafatukituki. (Palovepi 23:29-35; Aisea 5:11, 12) ʻOku toe fehiʻa foki ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻi he fakamālohí.—Sāme 11:5; Palovepi 3:31.
ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi veesi Tohitapú ni ke tau vakai ki he fakafiefiá ʻo hangē ko e vakai ki ai ʻa e ʻOtuá. ʻI hono fai ʻa e ngaahi filí, ʻoku fakakaukau ʻa e kau Kalisitiané ki he Tohitapú. Ko e moʻoni, ko kitautolu kotoa te tau fehangahangai mo e ngaahi ola lelei pe kovi ʻo ʻetau ngaahi filí tonu.—Kaletia 6:7-10.
ʻI ha tuʻunga meimei tatau, ʻoku fakalototoʻaʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto ʻo fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú ʻi he ngaahi meʻa hangē ko e valá, nofo malí, tuʻunga mātuʻá, mo e ngaahi feangainga fakapisinisí. ʻOku kau ki heni ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lave fakahangatonu ki ai ʻi he ngaahi Konga Tohitapú, neongo ia ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu aí ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ke nau fai ʻa e ngaahi fili makatuʻunga ʻi he konisēnisí. (Loma 2:14, 15) Ko e tuʻunga hono hokó ʻoku totonu ke ngāueʻaki ia ʻi he kotoa ʻo e ngaahi fili fakafoʻituitui ʻoku fai ʻe he kau Kalisitiané: “Pe ko hoʻomou kai, pe ko hoʻomou inu, pe ko hoʻomou fai ha meʻa, mou fai kotoa pe ke ongoongolelei ai ʻa e ʻOtua.”—1 Kolinito 10:31.
ʻI he kaveinga ko ení, ʻoku toe lelei foki ke tau fakakaukau ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e ‘taki taha fai hono lakangá.’ (1 Tesalonaika 4:11) ʻOku faʻa fetaulaki ʻa e kau Kalisitiané mo e ngaahi fili lahi ʻa ia ʻoku ʻikai fepaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko ia ai, ko e saiʻia ʻa ha Kalisitiane ʻe tahá ʻe kehe nai ia mei he saiʻia ʻa e niʻihi kehé. ʻE taʻefakahōifua ki he ʻOtuá ke sio ʻoku fefakamaauʻaki ʻa ʻene kau sevānití. (Semisi 4:11, 12) ʻOku akonaki fakapotopoto ʻa e Tohitapú: “Kae oua naa iloage oku tautea ha mou taha . . . koe kaunoa i he mea ae kakai kehe.”—1 Pita 4:15, PM.
Ko e Fili ke Tauhi ki he ʻOtuá
ʻOku fakamamafaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e talangofua ki he ʻOtuá. Kae kehe, ʻoku ʻikai fakamālohiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakaí ke lotu kiate ia. ʻI hono kehé, ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e ngaahi meʻamoʻui fakaetangatá ke nau hoko ko ʻene kau lotu. Hangē ko ení, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Tau o ke tau hu mo punou; tau tuʻulutui ʻi he ʻao ʻo Sihova ne ne ngaohi kitautolu.”—Sāme 95:6.
Ko ha fakaafe pehē naʻe ʻoange ia ki ʻIsileli motuʻa. Laka hake he taʻu ʻe 3,500 kuohilí, naʻe tuʻu ai ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ʻi muʻa ʻi he Moʻunga Sainaí, pea naʻe fakahā ai ʻe he ʻOtuá ki he kakai ʻe laui miliona ko iá ʻa e founga ʻo e lotu moʻoní naʻe fakasino mai ʻi he Lao ʻa Mōsesé. Naʻa nau maʻu he taimi ko ení ha fili ke fai: Te nau tauhi ki he ʻOtuá pe ʻikai? Naʻe fēfē ʻenau talí? Naʻa nau pehē fāʻūtaha: “Ko e meʻa kotoa kuo folofola ki ai ʻa Sihova te mau [loto-lelei ke] fai, pea te mau talangofua ki ai.” (Ekisoto 24:7) Ko e fili ke lotu kia Sihová ko e meʻa pē ia ʻanautolu.
ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe kamata ai ʻe Sīsū ʻa e malangaʻi ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 4:17; 24:14) Naʻe ʻikai ʻaupito te ne fakamālohiʻi ha taha ke kau ʻi he ngāue ko ení. ʻI hono kehé, naʻá ne fakaafeʻi anga-ʻofa ʻa e niʻihi kehé, ʻo pehē: “Muimui kiate au.” (Maake 2:14; 10:21) Naʻe tali ʻe he tokolahi ʻa ʻene fakaafé pea kamata ke malanga fakataha mo ia. (Luke 10:1-9) Hili ha taimi, naʻe fili ʻa e niʻihi ke mavahe meia Sīsū. Naʻe fili ʻa Siutasi ke lavakiʻi ia. (Sione 6:66; Ngāue 1:25) Ki mui ai, ʻi he malumalu ʻo e tataki fakaʻapositoló, naʻe hoko ʻa e faʻahinga tāutaha tokolahi ko e kau ākonga, ʻo ʻikai koeʻuhi ko hano fakamanaʻi ʻaki ha heletā, ka ʻi hono ngāueʻaki ʻenau tauʻatāina ke filí. Naʻa nau “hehema totonu” pea “hoko ko e kau tui.” (Ngāue 13:48, NW; Ngāue 17:34) ʻI he ʻahó ni foki, kuo loto-lelei ʻa e kau Kalisitiané ke talangofua ki he Folofola ʻa e ʻOtuá pea muimui ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú.
ʻOku hā mahino, ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau ngāueʻaki ʻetau malava ke fai ʻa e ngaahi filí. ʻOkú ne toe tokonaki mai ʻa e tataki ʻi he Tohitapú ʻa ia ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke fai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto. (Sāme 25:12) ʻI hono fai ʻa e ngaahi fili fakafoʻituituí, ʻoku totonu ke fakakaukau lelei ʻa e Kalisitiane taki taha ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá. Ko e founga pē ko iá ʻe lava ke tau ʻoatu ai ki he ʻOtuá ʻa e ‘ngāue toputapu ʻo faiʻaki ʻa hotau mafai fakaefakaʻuhingá.’—Loma 12:1, NW.