Ko e Vakai ʻa e Tohitapú
Fakaʻehiʻehi mei he Lea ʻOku Fakalotolaveá
“Oku mei he gutu be taha ae tabuaki moe kabekabe. E hoku kaiga, e ikai jii lelei ke behe ae gaahi mea ni.”—SEMISI 3:10, PM.
KO E malava ke leá ko e taha ia ʻo e anga makehe ʻokú ne fakamavaheʻi kitautolu mei he fanga manú. Ko e meʻa fakamamahí, he ʻoku ngāuehalaʻaki ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa honau monuú. Ko e ngaahi lau kovi, kapekape, lea taʻetaau, lea taʻefakaʻapaʻapa, ngaahi hua kovi, mo e lea fakalieliá ʻoku lava ke hoko ʻo fakamamahi—ʻo lahi ange ia ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he ngaahi lavea fakaesinó. “ʻOku ai ha taha ko ʻene faʻa lau ʻoku hange ko e hokohokai ha heleta,” ko e lau ia ʻa e Tohitapú.—Palovepi 12:18.
ʻOku fakaʻau ke tokolahi ange ʻa e kakai ʻoku nau leakovi mo kapekape ʻi ha founga tuʻumaʻú. ʻOku līpooti mai mei he ngaahi ʻapiakó ha fakautuutu ʻi hono ngāueʻaki ʻa e lea koví ʻe he fānaú. Kae kehe, ʻoku taukaveʻi ʻe he kakai ʻe niʻihi, ko e lea fakatupu mamahí ʻe lava ke ʻaonga ia ʻi he taimi ʻoku ngāueʻaki ai ke tukuange ki tuʻa ʻete ongoʻí. Naʻe tohi ʻe ha tokotaha ako saienisi fakapolitikale: “Ko hono ngāueʻaki ʻa e lea koví ʻoku totonu ke hoko ia ko ha ngāue ola lelei, ʻi he taimi ʻoku ʻikai fakahaaʻi ai ʻe he lea anga-mahení ʻa e lahi ʻo ʻetau ongoʻí.” ʻOku totonu ke maʻu ʻe he kau Kalisitiané ha fakakaukau taʻetokanga pehē ki he lea fakatupu mamahí? ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo iá?
Fakaʻehiʻehi mei he Hua Fakalieliá
Ko e lea fakalieliá ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakaeonopooni ia. Te ke ʻohovale nai ke ʻiloʻi naʻe ngāueʻaki ʻe he kakaí ʻa e lea fakalieliá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e kau ʻapositoló, ʻi he meimei taʻu ʻe 2,000 kuo maliu atú? Ko e fakatātaá, ʻoku hā ko e niʻihi ʻi he fakatahaʻanga Kolosé naʻa nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea fakalieliá ʻi he taimi naʻe fakaʻitaʻi ai kinautolú. Naʻa nau fai nai iá ʻi he fakataumuʻa ke ʻohofi pe fakamamahiʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé, ʻi ha sāuni nai. ʻI he founga tatau, ko e kakai tokolahi he ʻaho ní ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e lea fakalieliá ʻi he ngaahi ʻita tōlilí. Ko ia ai, ko e tohi ʻa Paula ki he kau Kolosé ʻoku kaungatonu ia ki hotau ʻahó. Naʻe tohi ʻa Paula: “Ke mou tuku ʻe kimoutolu foki ʻa e meʻa pehe kotoa pe, ʻa e ʻita, ʻa e lili, ʻa e lotokovi; taʻofi homou ngutu mei he lauʻikovi mo e kape [“lau fakalielia,” NW].” (Kolose 3:8) ʻOku hā mahino, ʻoku ekinaki ki he kau Kalisitiané ke nau fakaʻehiʻehi mei he ʻita tōlilí pea mo e lea fakalieliá ʻa ia ʻoku faʻa ō fakataha mo e ʻitá.
Ko e moʻoni, ʻoku ngāueʻaki ʻe he tokolahi ʻa e lea fakalieliá ʻo ʻikai ha fakataumuʻa ke ʻohofi pe fakalotolaveaʻi ʻa e niʻihi kehé. Ngalingali, ʻoku ngāueʻaki lahi taha ʻa e lea fakalieliá ʻi ha founga taʻetokanga. ʻOku hoko ai ʻa e lea koví ʻo fokotuʻu maʻu ʻi he lea fakaʻahó. ʻOku aʻu ʻo ʻiloʻi ʻe he niʻihi ʻoku faingataʻa ke fetuʻutaki ʻo ʻikai ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea koví. ʻI he taimi lahi, ʻoku aʻu ʻo ngāueʻaki ai ʻa e lea fakalieliá ke fakatupunga ha kata. Ka ʻoku totonu ke vakai ki he hua fakalielia peheé ko ha meʻa siʻisiʻi ange ia, ko ha faikovi ia ʻoku ala tali lelei ange? Vakai angé ki he meʻa ko ení.
Ko e hua fakalieliá ko e lea oʻo ia ʻoku fakataumuʻa ke fakaoliʻia ai ʻa e niʻihi kehé. ʻI he ʻahó ni ko e hua fakalieliá ʻoku faʻa fai lahi tahá ʻo fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó. Pea ko e tokolahi ʻoku nau vakai kia kinautolu ko e kakai tāú ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku fakafiefia ʻa e lea peheé. (Loma 1:28-32) ʻOku ʻikai leva ha ofo, he ko e tōʻonga fehokotaki fakasino fakanatulá mo e taʻefakanatulá fakatouʻosi ko e kaveinga ia ʻa e kau fakakata fakapalōfesinale tokolahi. Ko e hua fakalieliá ʻoku fakaeʻa ia ʻi he ngaahi faiva lahi pea pehē ki he ngaahi polokalama ʻi he televīsoné mo e letioó.
ʻOku lāulea ʻa e Tohitapú ki he kaveinga ʻo e hua fakalieliá. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi ʻEfesoó: “Ko e meʻa ki he feʻauaki mo e angaʻuli kotoa pe, ʻumaʻā ʻa e manumanu, naʻa mo e lau ki ai ke mou fakaʻehiʻehi mei ai, telia ʻa e tāu ʻo e feangai ʻa e kakai lotu; kaeʻumaʻā ʻa e angamousaʻa, mo e lau fakasesele pe ko e fiengutuhua [“hua fakalieliá,” NW) ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ngali.” (Efeso 5:1-3 [Efeso 5:3, 4, PM]) ʻOku hā mahino, ko e lea fakalieliá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono taumuʻá, ʻoku fakatupu houhau ia ki he ʻOtuá. ʻOku kovi ia. Ko e lea ia ʻoku fakalotolavea.
Ngaahi Lea Taʻeʻofa ʻOku Taʻefakahōifua ki he ʻOtuá
Ko e lea fakalotolaveá ʻoku kau moʻoni ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he lea fakalieliá. Ko e ngaahi lau kovi, fakaʻaluma, manuki, mo e fakaanga taʻeʻofá ʻoku lava ke fakalotomamahi lahi. Ko e moʻoni, ʻoku tau angahala kotoa pē ʻi hotau ʻeleló, tautefito ʻi he ʻātakai ʻo e fakaʻaluma mo e lea fakakovi ʻoku failahia takatakai ʻia kitautolú. (Semisi 3:2) Neongo ia, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito te nau ohi ha fakakaukau taʻetokanga ki he lea koví. ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohitapú ʻoku taʻefakahōifua kia Sihova ko e ʻOtuá ʻa e lea kotoa pē ʻoku fakalotolaveá.
Hangē ko ení, ʻi he tohi Tohitapu ʻa Ua Tuʻí, ʻoku tau ʻilo ai ha kulupu ʻo e fanga kiʻi tamaiki tangata ʻa ia naʻa nau lea fakamatalili ki he palōfita ko ʻIlaisá. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá naʻa nau “taukaeʻi ia” pea nau “pehe, Hiki mo e tula! Hiki mo e tula!” Ko Sihova, ʻa ia ʻoku lava ke ne ʻafioʻi ʻa e loto ʻo e fānau iiki ko ení pea sio ki heʻenau taumuʻa koví, naʻá ne vakai ki heʻenau lea koví ko e meʻa mātuʻaki mafatukituki. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke mate ʻa e tamaiki tangata ʻe toko 42 koeʻuhi ko ʻenau lea koví.—2 Tuʻi 2:23, 24.
Ko e kakai ʻo ʻIsilelí “naʻa nau lumaʻi ai pe ʻa e kau talafekau ʻa Elohimi, ʻo nau fakasikakaʻi ʻene ngaahi lea, ʻo nau manukiʻi ai pe ʻene kau palofita; kae faifai pea hake ʻa e houhau ʻa Sihova ki hono kakai, ʻo ʻikai toe felave ha meʻa ki ai.” (2 Kalonikali 36:16) Neongo ko e houhau ʻa e ʻOtuá naʻe fakalanga tefito ia ʻe he tauhi ʻaitoli mo e ʻalunga talangataʻa ʻa hono kakaí, ʻoku taau ke fakatokangaʻi ʻoku lave hangatonu ʻa e Tohitapú ki he lea kovi naʻe fakahanga ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakamamafaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e taʻehōifua fakahangatonu ʻa e ʻOtuá ki he ʻulungaanga peheé.
Fakatatau ki ai, ʻoku ekinaki ʻa e Tohitapú ki he kau Kalisitiané: “Oua naa ke valoki kakaha ki ha motua.” (1 Timote 5:1, PM) Ko e tefitoʻi moʻoni ko ení ʻe lava ke ngāueʻaki ia ki heʻetau ngaahi feangainga mo e tokotaha kotoa. ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohitapú ‘ke ʻoua te tau lauʻikovi ha taha: ke ʻoua naʻa ko e kau veipā, ka ko e kau fakaʻatūʻi pe, ʻo matuʻaki faiʻaki ʻa e angakataki ki he kakai kotoa pe.’—Taitusi 3:2.
Hanganaki Fakamaʻumaʻu Hotau Loungutú
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko e holi ke ʻohofi fakaelea ha tahá ʻoku lava ke faingataʻa hono talitekeʻí. ʻI he taimi ʻoku fai mai ai ha hala, ʻe ongoʻi tonuhia nai ai ha taha ke tauteaʻi ʻa e tokotaha faihalá ʻaki ʻa e ngaahi lea fakamamahi mo taʻeʻofa—ʻo fakahangatonu ki he tokotahá pe ʻi he ʻikai te ne ʻilo ki aí. Neongo ia, ʻoku talitekeʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e holi ko iá. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 10:19: “Ka lahi ha lea ʻe ʻikai hala ha angahala: ka ko ia ʻoku fakamaʻumaʻu hono loungutu ko e poto ia.”
ʻOku fokotuʻu ʻe he kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ha faʻifaʻitakiʻanga lelei. ʻOku nau lāuʻilo ki he faihala kotoa ʻa ia ʻoku fai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá. Neongo ko e kau ʻāngeló ʻoku nau lahi hake ʻi he tangatá ʻi he iví mo e mālohí, ʻoku ʻikai te nau ʻomai ki he tangatá ha tukuakiʻi ʻi ha ngaahi kupuʻi lea kovi, “ʻo ʻikai fai pehē koeʻuhi ko e ʻapasia kia Sihová.” (2 Pita 2:11, NW) ʻI hono ʻiloʻi ʻoku lāuʻilo kakato ʻa e ʻOtuá ki he faihala ʻa e tokotaha kotoa pea ʻokú ne malava kakato ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá, ʻoku hanganaki fakamaʻumaʻu ʻe he kau ʻāngeló honau loungutú. Ko Maikeli, ʻa e pule ʻo e kau ʻāngeló kotoa, naʻá ne fakaʻehiʻehi mei hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea koví, naʻa mo hono fai ki he Tēvoló.—Siutasi 9.
ʻOku feinga ʻa e kau Kalisitiané ke faʻifaʻitaki ki he kau ʻāngeló. ʻOku nau muimui ʻi he ekinaki ʻa e Tohitapú: “Neongo pe ko hai, ʻoua te mou totongi ʻene kovi ʻaki ʻa e kovi. Mou tomuʻa fakakaukauʻi hoʻomou ngaahi meʻa ke ha lelei ki he kakai fulipe. Mou nofo melino pe mo e kakai kotoa pe, ʻo kapau ʻe ala lava: kehe pe ke ʻataʻatā meiate kimoutolu. Siʻoku ʻofaʻanga, ʻoua te mou sauni hoʻomou ngaahi meʻa, kae tuku ia ki he Houhau: he kuo tohi, ʻOku aʻaku ʻa e sauni; ko au te u ʻatu hono tuha—ko e folofola e ʻa e ʻEiki.”—Loma 12:17-19.
Ko e meʻa ke fakatokangaʻí, naʻa mo e tō pea mo e lahi ʻo hotau leʻó ʻe lava ke tānaki mai ai ha tuʻunga fakalotomamahi ki he meʻa ʻoku tau leaʻakí. ʻOku ʻikai taʻeangamaheniʻaki ki he ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ke nau fefakalotomamahiʻaki ʻi heʻenau tau lau fekailangakí. ʻOku faʻa kaikaila ʻa e ngaahi mātuʻa tokolahi ki heʻenau fānaú. Kae kehe, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke tau kaikaila ʻi hono fakahaaʻi ʻetau ongoʻí. ʻOku ekinaki mai ʻa e Tohitapú: “Ko e fakamahū kotoa pe mo e lili mo e ʻita mo e feʻiohoʻaki [“kaikaila,” NW] mo e lauʻikovi, tuku ke hiki ia meiate kimoutolu.” (Efeso 4:31) ʻOku toe pehē ʻe he Tohitapú “ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEiki ʻoku ʻikai tāu ke ne fakakikihi, kaekehe ke ne angalelei ki he kakai kotoa pe.”—2 Timote 2:24.
Ngaahi Lea ʻa Ia ko e Faitoʻó
Koeʻuhi ko e failahia he ʻahó ni ʻa e lea koví mo e lea fakalieliá, ʻoku totonu ke maʻu ʻe he kau Kalisitiané ha founga ke talitekeʻi ai ʻa e tākiekina fakatupu maumau ko ení. ʻOku ʻomai ʻe he Tohitapú ha founga lelei, ʻa ia ko e ʻofa ki hotau kaungāʻapí. (Mātiu 7:12; Luke 10:27) Ko e tokanga mo e ʻofa moʻoni ki he kaungāʻapí te ne ueʻi kitautolu ke ngāueʻaki maʻu pē ʻa e ngaahi lea ʻa ia ko e faitoʻó. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú: “ʻIlonga ha lea ʻe ʻikai siaʻa, pea tapu ʻene hu atu mei homou ngutu: ka ʻoka ai ha meʻa ʻoku ngali ʻaonga ʻi he faingataʻa ʻoku fai, ke ʻalu atu ia, heiʻilo ʻe maʻu tokoni mei ai ʻe he kakai ʻoku fanongo.”—Efeso 4:29.
Pehē foki, ko hono tō ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki hotau ʻatamaí ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei he lea ʻoku fakalotolaveá. Ko e lau mo e fakalaulauloto ki he Ngaahi Konga Tohitapu Māʻoniʻoní ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke “liaki ae uli kotoabe.” (Semisi 1:21, PM) ʻIo, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne faitoʻo hotau ʻatamaí.