LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g04 1/8 p. 1-15
  • Ko e Ngaahi Founga ke Maluʻi Ai Hoʻo Moʻuí ʻe 6

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Ngaahi Founga ke Maluʻi Ai Hoʻo Moʻuí ʻe 6
  • ʻĀ Hake!—2004
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻE Lava Fēfē Ke Ke Tauhi ha Fāmili?
    Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá
  • Kuo Pau ke Maʻa ʻa e Kau Sevāniti ʻa e ʻOtuá
    Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu ʻe he ʻOtuá Meiate Kitautolú?
ʻĀ Hake!—2004
g04 1/8 p. 1-15

Ko e Ngaahi Founga ke Maluʻi Ai Hoʻo Moʻuí ʻe 6

Ko ha Pole ʻi he Ngaahi Fonua Langalanga Haké

KO E kakai tokolahi he ʻahó ni kuo pau ke nau fāinga ke tauhi e maʻá, tautefito ki he ngaahi fonua ʻoku siʻi ai e vai leleí mo e tuʻunga haisini feʻungá. Neongo ia, ko e tauhi ke maʻá ʻoku tuha ia mo e feinga ʻoku faí. ʻOku fakafuofua ko e laka hake he vaeua ʻo e ngaahi mahaki mo e ngaahi mate kotoa pē ʻi he fānau īkí ko e fakatupunga ia ʻe he ngaahi siemu ʻoku hū ki honau ngutú fakafou he nima ʻuli pe meʻakai pe vai kuo ʻuliʻi. Ko e ngaahi mahaki lahi, tautefito ki he fakalelé, ʻe lava ke taʻofi ia ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi fokotuʻu hokó ʻa ia ʻoku ʻomai ʻi he Facts for Life, ko ha tohi ʻa e Tokoni ʻa e Puleʻanga Fakatahatahá ki he Fānaú.

1 Fakaʻauha ʻi ha tuʻunga malu ʻa e tuʻu mamaʻó

ʻOku lahi ʻa e ngaahi siemu ʻoku maʻu ʻi he tuʻu mamaʻó. ʻI he taimi ʻoku hū ai ʻa e ngaahi siemu fakatupu mahakí ki he vaí mo e meʻakaí pe ki he nimá, ngaahi naunau peitó, pe ngaahi funga meʻa ʻoku ngāueʻaki ki hono teuteuʻi mo ngaohi e meʻakaí, ʻe paasi nai ai ia ki he ngutú pea folo, ʻo iku ia ki he puke. Ko e founga lelei taha ke taʻofi ai ʻa e mafola ʻa e ngaahi siemu peheé ko e fakaʻauha ʻosi ʻa e tuʻu mamaʻo kotoa pē. Ko e tuʻu mamaʻo ʻa e tangatá ʻoku totonu ke ʻalu ia ki ha fale mālōlō pe ko ha falesiʻi. Fakapapauʻi ʻoku ʻikai ha tuʻu mamaʻo ʻa e monumanú ʻe ofi ki he ngaahi ʻapí, ngaahi ʻaluʻangá, pe ngaahi feituʻu ʻoku vaʻinga ai ʻa e fānaú.

ʻI he ʻikai ala maʻu ha ngaahi fale mālōlō pe falesiʻí, tanu vave ʻa e tuʻu mamaʻó. Manatuʻi ko e tuʻu mamaʻo kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi siemu ʻa ia ʻe lava ke nau fakatupunga ʻa e mahakí, naʻa mo e tuʻu mamaʻo ʻa e fanga kiʻi valevalé. Ko e tuʻu mamaʻo foki ʻa e fānaú ʻoku totonu ke toe tuku ia ki ha falesiʻi pe tanu.

Toutou fakamaʻa ʻa e falesiʻí mo e fale māloloó. Hanganaki ʻufiʻufi ʻa e falesiʻí pea falasi ʻa e ngaahi fale māloloó.

2 Fanofano ho nimá

ʻOku totonu ke fanofano maʻu pē ho nimá. Fanofano ʻaki ʻa e koa mo e vai pe ko e efuefu mo e vai ke toʻo ʻa e siemú. Ko e unu pē ʻa e nimá he vaí ʻoku ʻikai feʻunga ia—ko e ongo nimá fakatouʻosi ʻoku fiemaʻu ke mili ia ʻaki ʻa e koá pe efuefú.

ʻOku mātuʻaki fiemaʻu ke fanofano ho nimá hili ʻa e tuʻu mamaʻó pea ʻi he hili hono fakamaʻa ʻa e molū ʻo ha kiʻi pēpē pe ko ha kiʻi leka ne toki ʻosi tuʻu mamaʻo. Pehē foki, fanofano ho nimá hili ʻa e ala ki he fanga manú, ki muʻa ke ala ki he meʻakaí, pea ʻi he ki muʻa ke fafanga ʻa e fānaú.

ʻOku tokoni ʻa e fanofano e nimá ke maluʻi ai ʻa e kakaí mei he fanga kiʻi ponu fakatupu mahakí. Ko e fanga kiʻi ponú ni ʻoku nau fuʻu iiki ʻaupito ke sio ki ai taʻeʻiai ha meʻa fakaʻata siemu. ʻOku nau nofo he tuʻu mamaʻó mo e tuʻu ofí, ʻi he fukahi vaí mo e fukahi kelekelé, pea ʻi he meʻakai matá pe ʻikai moho leleí. Ko ha founga tefito ke taʻofi ʻa e fanga kiʻi ponú mei he hū ki he sinó ko e fanofano ho nimá. ʻIkai ko ia pē, ko hono tui ʻo e suú ʻi hoʻo ofi ki he ngaahi falesiʻí, ʻe lava ke ke taʻofi ai ʻa e fanga kiʻi ponu ʻoku nau ngali ʻi aí mei heʻene hū ki ho sinó fou he kili ʻo ho vaʻé.

ʻOku faʻa ʻai ʻe he fānaú honau nimá ki honau ngutú, ko ia fanofanoʻi maʻu pē honau nimá, tautefito ʻi he hili ʻenau tuʻu mamaʻó pea ʻi he ki muʻa ke nau kaí. Akoʻi kinautolu ke fanofano honau nimá pea ʻoua ʻe vaʻinga ofi ki he falesiʻí, fale māloloó, pe ngaahi feituʻu faiʻanga tuʻu mamaʻó.

3 Tafitafiʻi ho matá he ʻaho kotoa

Ke tokoni ki hono taʻofi ʻa e mahaki ʻi he matá, tafitafiʻi ho matá ʻaki ʻa e koa mo e vai ʻi he ʻaho kotoa pē. Ko e mata ʻo e fānaú ʻoku totonu ke tafitafiʻi mo ia foki. Ko ha mata ʻoku ʻuli ʻokú ne tohoakiʻi ʻa e fanga langó, ʻa ia ʻoku nau fetuku holo ʻa e siemú. Ko e ngaahi siemu ko ení ʻoku lava ke nau fakatupunga ʻa e mahaki ki he matá pea aʻu ʻo kui.

Vakaiʻi maʻu pē ʻa e mata ʻo hoʻo fānaú. Ko e mata ʻoku moʻui leleí ʻoku hauhau mo ngingila. Kapau ʻoku mōmoa, kula, pe mamahi ʻa e matá pe kapau ʻoku hafu, ʻoku totonu ke sivi ʻa e kiʻi tamá ʻe ha toko taha ngāue tokangaʻi ʻo e moʻuí pe ko ha toketā.

4 Ngāueʻaki pē ʻa e vai maʻá

ʻOku siʻi ange ʻa e puke ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he taimi ʻoku nau ngāueʻaki ai ʻa e vai maʻá pea tauhi ia ke ʻatā mei he siemú. ʻOku ngalingali ʻoku maʻa hoʻo vaí kapau ʻoku haʻu ia mei ha sisitemi paipa kuo faʻu pea tauhi maʻu lelei, pe mei ha ngaahi vaitupu pe matavai ʻoku ʻikai ʻuliʻi. Ko e vai mei ha ngaahi ano, vaitafe, mo e tangikē pe vaitupu taʻetāpuní ʻoku ʻikai ʻaupito ngalingali ʻoku maʻa, ka ʻe lava ke ʻai ke malu ange ia ʻaki hano fakalili.

Ko e ngaahi vaitupú ʻoku totonu ke tāpuni. Ko e ngaahi kane, maea mo e siā ʻa ia ʻoku ngāueʻaki ke tānaki pea tauhi ai ʻa e vaí ʻoku totonu ke fufulu maʻu pē pea tuku ʻi ha feituʻu maʻa, ʻo ʻikai ʻi he kelekelé. ʻOku totonu ke tauhi mamaʻo ʻa e fanga manú mei he ngaahi maʻuʻanga vai inú pea mei he ngahi feituʻu ʻoku nofo ai ʻa e fāmilí. ʻOua ʻe ngāueʻaki ʻa e faitoʻo tāmate ʻinisēkité pe ngaahi kemikalé ʻo ofi ki ha maʻuʻanga vai.

ʻI he ʻapí, ʻoku totonu ke tauhi ʻa e vaí ʻi ha tukuʻanga vai maʻa pea tāpuni. ʻOku lelei tahá ke ʻi ai ha tukuʻanga vai mo hano paipa kiiʻi. Kapau ʻoku ʻikai ha meʻa kiiʻi, ʻoku totonu ke ohu ʻa e vaí mei he tukuʻanga vaí ʻaki ha meʻa ohu pe ipu ʻoku maʻa. Ko e vai inú ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke ala ki ai mo ha nima ʻoku ʻikai maʻa.

5 Maluʻi ʻa e meʻakaí mei he siemú

ʻI hono haka ke moho lelei ʻa e meʻakaí, ʻe lava ke ke tāmateʻi ai ʻa e siemú. Ko e meʻakaí, tautefito ki he kakanoʻi manú mo e moá, ʻoku totonu ke haka fakalelei ia. ʻOku fanafanau vave ʻa e siemú ʻi he meʻakai mafaná. Ko ia ai, ʻoku totonu ke kai ʻa e meʻakaí ʻi he vave taha ʻe malavá ʻi he hili hono haká. Kapau ʻokú ke fiemaʻu ke tauhi ʻa e meʻakaí ʻo lōloa ange ʻi he houa ʻe uá, fakapapauʻi ʻoku tauhi ia ʻi ha feituʻu ʻa ia ʻoku velá pe momokó. Pehē foki, kapau ʻokú ke fiemaʻu ke tauhi ha meʻakai moho ki ha toe houa kai ʻe taha, ʻufiʻufiʻi ia. ʻOku maluʻi ai eni mei he langó mo e fanga kiʻi ʻinisēkité. Ki muʻa ke kai ʻa e meʻakaí, toe fakamafana ia.

Ko e huʻa huhú ʻa e huʻakau lelei taha mo malu taha ki he fanga kiʻi valevalé mo e fānau īkí. Ko e huʻakau mei he monumanú ʻa ia kuo toki fakalilí pe haká ʻoku malu ange ia ʻi he huʻakau ʻoku ʻikai fakalilí. Fakaʻehiʻehi mei hono ngāueʻaki ʻa e hina huhú, tuku kehe kapau ʻokú ke fufulu ia ʻaki ha vai lili ki muʻa ʻi hono ngāueʻaki taki taha. Ko e hina huhú ʻoku faʻa ʻave holo ai ʻa e siemu ʻa ia ʻokú ne fakatupunga ʻa e fakalelé. ʻOku lelei ange ke fakahuhu ʻa e fānaú pe fakainu kinautolu mei ha ipu ʻoku maʻa mo taʻemataʻihuhu.

Fufulu ʻa e fuaʻiʻakaú mo e vesitapoló ʻaki ha vai maʻa. ʻOku mahuʻinga tefito eni kapau ʻoku ʻoange mata ia ki he fanga kiʻi pēpeé mo e fānau īkí.

6 Fakaʻauha ʻa e veve fakaʻapí kotoa

Ko e langó, mongomongá, kumā lalahí mo e fanga kiʻi kumā īkí ʻoku nau fetuku kotoa holo ʻa e siemú. Ko e ngaahi meʻamoʻuí ni ʻoku nau moʻui lelei ʻi he vevé. Kapau ʻoku ʻikai ha loli veve ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí, ʻai hoʻo veve fakaʻapí ki ha luo veve ʻa ia ʻe lava ke tanu pe tutu ai ʻi he ʻaho taki taha. Tauhi ho ʻapí ke maʻa pea ʻatā mei he vevé mo e vai kuo ʻuliʻí.

Kapau te ke ngāueʻaki maʻu pē ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ení, ʻe vave hoʻo ʻiloʻi ko e konga ia ʻo hoʻo founga-moʻui fakaʻahó. ʻOku ʻikai faingataʻa ia pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ha paʻanga lahi ke fakahoko ʻaki, ka te nau maluʻi ʻa hoʻo moʻuí mo e moʻui ʻa ho fāmilí.

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

ʻI he ʻikai ala maʻu ha ngaahi fale mālōlō pe falesiʻí, tanu vave ʻa e tuʻu mamaʻó

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Fanofano maʻu pē ho nimá

[Fakatātā ʻi he peesi 14]

Tafitafiʻi ho matá ʻaki ʻa e koa mo e vai ʻi he ʻaho kotoa pē

[Fakatātā ʻi he peesi 14, 15]

ʻOku siʻi ange ʻa e puke ʻa e ngaahi fāmilí ʻi heʻenau ngāueʻaki ʻa e vai maʻá pea tauhi ia ke ʻatā mei he siemú

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Kapau ʻokú ke fiemaʻu ke tauhi ha meʻakai moho ki ha toe houa kai ʻe taha, ʻufiʻufiʻi ia

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Ko e veve fakaʻapí ʻoku totonu ke tanu pe tutu ia he ʻaho taki taha

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share