Tokoni ki he Toʻutupu he ʻAho Ní
KO E toʻutupu he ʻaho ní ʻoku nau tupu hake ʻi ha māmani ʻa ia ʻoku lava ke hā ngali fakamanavahē ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko e niʻihi ʻo kinautolú ʻoku nau sio taʻelava ke fai ha meʻa ʻi he māvae pe ko e vete ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá. ʻOku sio ʻa e niʻihi kehé ki he tō ʻa honau ngaahi kaungāakó ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻi he faitoʻo kona tapú mo e faihiá. ʻOku fehangahangai ʻa e tokolahi mo e tenge mei he ngaahi toʻumeʻá fakatouʻosi ʻa e tangatá mo e fefiné ke nau kau ki he fehokotaki fakasinó. Pea ko e meimei toʻutupu kotoa pē ʻoku nau hokosia ʻi he taimi ki he taimi ha ngaahi ongoʻi taʻemahino, taʻelata mo e loto-mafasia.
Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe he toʻutupú kapau ʻoku pau ke nau fekuki mo e ngaahi pole ʻoku fehangahangai mo kinautolú? “ʻOku fiemaʻu ʻe he fānaú ha tākiekina fakaeʻulungāanga mālohi,” ko e tohi ia ʻa Dr. Robert Shaw, “ʻa e faʻahinga tākiekina tuʻumaʻu ko ia ʻokú ne tokoniʻi kinautolu ke nau fili ha ngaahi kaumeʻa feʻungamālié, fai ʻa e ngaahi fili totonú pea vakai ʻi he tuʻunga kaungāongoʻi ki he niʻihi kehé.” ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ʻa e tākiekina fakaeʻulungāanga lelei taha ʻoku ala lavá, he ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e Tokotaha-Fakatupú. Ko hai ʻe lava ke ʻilo lahi ange ia ʻia Sihova ko e ʻOtuá fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau fiemaʻú koeʻuhi ke fekuki ai mo e ngaahi taimi faingataʻa ko ia ʻoku tau moʻui aí?
Ko ha Tataki Moʻoni mo ʻAonga
Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú ʻoku moʻoni ia mo ʻaonga. ʻOku nau ʻaonga lahi ki he ngaahi mātuʻá mo e kakai lalahi kehe ʻa ia ʻoku nau loto ke tokoniʻi ʻa e toʻutupú, ke nau lavameʻa ʻi he fononga ki he tuʻunga ko e kakai lalahí.
Ko e fakatātaá, ʻoku fakahaaʻi moʻoni ʻe he Tohi Tapú ʻo pehē “ʻoku tāvani ʻa e vale ʻi he loto ʻo ha tamasiʻi,” pe hangē ko hono fakalea ʻi he Today’s English Version, “ko e fānaú ʻoku nau fai fakanatula pē ʻa e ngaahi meʻa fakasesele mo taʻefakakaukau.” (Palovepi 22:15) ʻOku hā ngali matuʻotuʻa ʻa e kau talavou ʻe niʻihi ʻi honau taʻú, ka ko e toʻutupu kinautolu ʻoku nau kei taʻetaukei. ʻI he tuʻunga peheé, ʻoku nau tōngofua ai ki he ngaahi tuʻunga taʻemalu, ngaahi holi mo e ngaahi ongoʻi hohaʻa, ʻa ia ko e konga ia ʻo ʻenau tupu haké. (2 Timote 2:22) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻa e toʻutupu ko ení?
ʻOku fakalototoʻaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e fetuʻutaki hokohoko ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi mātuʻá mo e fānaú. ʻOku ekinaki ai ki he ngaahi mātuʻá: “Te ke lea [ʻo kau ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá] ʻi hoʻo nofo ʻi ho fale, pea ʻi hoʻo ʻalu ʻi he hala, pea ʻi hoʻo tokoto hifo, pea ʻi hoʻo tuʻu hake.” (Teutalonome 6:6, 7) Ko e fetalanoaʻaki peheé ʻoku ʻi ai hono ʻaonga ʻe ua. ʻUluakí, ʻoku fakahinohinoʻi ai ʻa e toʻutupú ki he ngaahi founga ʻa e ʻOtuá. (Aisea 48:17, 18) Ko hono uá, ʻoku ʻai ai ke hokohoko talanoa ʻa e ngaahi mātuʻá mo e fānaú. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga eni tautefito ʻi he lolotonga ʻa e tuʻunga talavou ʻo e fānaú, ʻi he taimi ko ia ʻoku lava ke nau hoko ai ʻo mā mo taʻelatá.
Ko e moʻoni, ko e tokolahi taha ʻo e kau talavoú ʻoku nau fou fakataimi ʻi he ngaahi vahaʻa taimi ʻo e ongoʻi tuēnoa. ʻI he taimi tatau, ʻoku hoko ai ʻa e niʻihi ia ʻo taʻelata hokohoko. “ʻOku pehē ʻe he fānau ko ení ʻoku faingataʻa kia kinautolu ke nau maʻu ha ngaahi kaumeʻa ʻi he ʻapiakó, ʻoku ʻikai ha taha ke nau talanoa ki ai, ʻoku nau ongoʻi tuēnoa, ʻoku faingataʻa kia kinautolu ke ʻai ke saiʻia ʻia kinautolu ʻa e fānau kehé pea ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai ha taha ʻe lava ke nau ō ki ai ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu ai ʻa e tokoní,” ko e lau ia ʻa ha tohi maʻuʻanga fakamatala ʻe taha ki he tuʻunga talavoú.a
Ko e ngaahi mātuʻá mo e kakai lalahi tokangá ʻe lava ke nau kakapa atu ki he kau taʻu hongofulu tupú ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau fekuki mo ʻenau ngaahi fāingá. Anga-fēfē? “Ko e founga pē taha ke ʻiloʻi ai ʻa e meʻa ʻoku ʻi he fakakaukau ʻa e kau taʻu hongofulu tupú ko e ʻeke kia kinautolu,” ko e tohi ia ʻa e ʻētita pule ʻo ha makasini maʻá e kau taʻu hongofulu tupú. ʻOku hā mahino, ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi mo e kātaki ke tokoniʻi ai ʻa e fānaú ke nau fakahaaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai honau lotó. Ka ko e ngaahi palé ʻoku tuha ia mo e feinga.—Palovepi 20:5.
Ko e Fiemaʻu ki ha Ngaahi Fakangatangataʻanga Fakaʻatuʻi
ʻI he tānaki atu ki he fetuʻutakí, ʻoku fiemaʻu ʻe he toʻutupú—pea ʻi he taupotu taha ʻo honau lotó, ʻoku nau fiemaʻu—ʻa e ngaahi fakangatangataʻanga fakaʻatuʻi. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú “ko e tamasiʻi ʻoku tukuange noa ʻoku ne fakamaaʻi ʻene faʻe.” (Palovepi 29:15) ʻOku tui ʻa e kau mataotaó ʻo pehē ko e ʻikai ha ngaahi ngataʻanga mahinó ʻe lava ke hoko ko e tupuʻanga ia ʻo e fānau maumau-laó. “Kapau ʻoku kau tauʻatāina hokohoko ha kiʻi tama ki ha meʻa ʻo ʻikai ʻaupito pē te ne fanongo ki he foʻi lea ‘ʻikaí’ pe hokosia ha ngaahi fakangatangata,” ko e lau ia ʻa Shaw, naʻe lave ki ai ki muʻá, “ʻoku ʻikai ʻaupito te ne maʻu ha faingamālie ke ako ai ʻo ʻiloʻi ko e kakai kehé ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi moʻui, ngaahi ongoʻi, ngaahi fiemaʻu pea mo e ngaahi fili ʻanautolu tonu ke fai. ʻI he ʻikai ha ongoʻi ʻo e kaungāongoʻi kuo fakatupulekina leleí, ʻe ʻikai malava ʻa e kiʻi tamá ia ke fakahaaʻi ʻa e ʻofá.”
Ko Dr. Stanton Samenow, ʻa ia kuo ngāue ʻi he ngaahi taʻu lahi ki he toʻutupu faingataʻaʻiá, ʻokú ne fakahaaʻi ha fakakaukau meimei tatau. “ʻOku tui ʻa e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ko e fānaú ʻoku totonu ke nau moʻui faʻiteliha,” ko ʻene tohí ia. “ʻI he ʻikai ha ʻanalaisó, ʻoku nau tui ko e hilifaki ha ngaahi fatongia pe ngaahi fiemaʻú ʻe fokotuʻu ai ha kavenga taʻetotonu ki heʻenau fānaú pea toʻo ai meiate ia ʻa hono tuʻunga kei siʻí. Ka ko ʻenau taʻemalava ke fokotuʻu ha ngaahi fakangatangatá ʻe ʻi ai nai hono ngaahi nunuʻa fakatupu ʻauha. ʻOku ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he ngaahi mātuʻa ko ení ko ha tamasiʻi pe taʻahine ʻoku siʻi hono akonakiʻí te ne ʻiloʻi nai ʻoku faingataʻa ke ne hoko ʻo akonakiʻi-kita.”
ʻOku ʻuhinga ení ʻoku fiemaʻu pē ki he ngaahi mātuʻá ke nau hoko ʻo anga-fefeka? ʻIkai ʻaupito. Ko hono fokotuʻu ʻa e ngaahi fakangatangatá ko e tafaʻaki pē ia ʻe taha ʻo e tauhi fakaemātuʻa ola leleí. Kapau ʻe fai ia ʻo fuʻu tōtuʻa, ko hono fokotuʻu ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni fefeká ʻe lava ke iku ia ki ha ʻatimosifia fakamamahi ʻi he ʻapí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻA e ngaahi tamai, ʻoua te mou fakahohaʻasi hoʻomou fanau, naʻa faifai pea nau loto kina.”—Kolose 3:21; Efeso 6:4.
Ko ia, ʻi he taimi ki he taimi, ʻoku fiemaʻu ai ki he ngaahi mātuʻá ke nau toe sivisiviʻi ʻenau ngaahi founga fakahinohinó mo e akonakí, tautefito ʻi he tupu ke lalahi ange ʻenau fānaú pea kamata ke nau fakahaaʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e tuʻunga matuʻotuʻá. Mahalo pē ʻe lava ke fakasiʻisiʻi pe liliu ha ngaahi tuʻutuʻuni pe ngaahi fakangatangata pau, ʻo fakafeʻunga ki he malava ʻa e toʻutupú ke ngāue ʻo fua ha fatongiá.—Filipai 4:5.
Langa Hake ha Ngaahi Fetuʻutaki
Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻi heʻetau kupu ʻi muʻá, naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú ki muʻa ke kau mai ʻa e ʻOtuá ke toʻo ʻosi ʻa e koví mei he māmaní, ʻe fehangahangai ʻa e māmaní mo e “ngaahi taimi faingataʻa.” ʻOku fakahaaʻi ʻi he fakamoʻoní ʻoku tau moʻui ʻi he vahaʻa taimi tofu pē ko iá—ʻa e “kuonga fakamui” ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa taʻefakaʻotua ko ení. ʻI he hangē ko e kakai lalahí, ko e fānaú kuo pau ke nau kītaki ke moʻui ʻi ha māmani ʻa ia ʻoku fakamatalaʻiʻaki ʻa e kakai ko e kau “ʻofa kiate kinautolu pe, . . . ko e kau taeʻofa-ki-hoʻota, . . . ko e kau taʻefakamaʻumaʻu.”—2 Timote 3:1-5.b
Ko e ngaahi mātuʻa ʻa ia ʻoku nau ongoʻi kuo mole ʻenau fetuʻutaki mo honau foha pe ʻofefine ʻi he tuʻunga talavoú ʻe lava ke nau fou ʻi ha ngaahi sitepu ke langa hake ai ʻa e ngaahi fetuʻutakí, ʻo fai tahataha ʻa e fetalanoaʻakí. ʻOku ala fakaongoongoleleiʻi ʻa e ngaahi mātuʻa tokolahi ʻoku nau feinga mālohi ke hoko ko ha tākiekina lelei mo ʻi ai honau kaunga moʻoni ki he moʻui ʻa ʻenau fānaú.
Ko e Tohi Tapú ko ha meʻangāue mahuʻinga ʻaupito ia ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni. Kuó ne tokoniʻi ʻa e ngaahi mātuʻa tokolahi ke nau fakahoko honau ngafá pea kuo tokoniʻi ai ʻa e toʻutupú ke nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻanga fakatupu ʻauhá. (Teutalonome 6:6-9; Sāme 119:9) Koeʻuhi ko e Tohi Tapú ʻoku mei he Tokotaha-Fakatupú, ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻe lava ke tau falala pau ʻokú ne tokonaki mai ʻa e tokoni lelei taha ki he toʻutupu he ʻaho ní.c
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku fakahaaʻi ʻe he maʻuʻanga fakamatala tatau ʻo pehē ʻi he ʻikai tatau mo e taʻu hongofulu tupu ʻokú ne hokosia ʻa e taʻelata ʻi he taimi ki he taimí, ko e taʻu hongofulu tupu ʻoku taʻelata hokohokó ʻokú ne ongoʻi tuēnoa ʻi he lahi taha ʻo e taimí pea ʻi ha vahaʻa taimi lōloa. Ko iá “ʻokú ne tui ko e ʻikai ha kaumeʻá ʻoku tuʻumaʻu, taʻealamapuleʻi pea ʻoku tupu ia mei ha ngaahi mele ʻiate ia tonu” pea ko e tuʻungá “heʻikai lava pe ʻe ʻikai ke toe liliu ia.”
b Sio ki he vahe 11 ʻo e tohi ʻIlo ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Moʻui Taʻengatá, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
c Kuo ʻiloʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e tohi makatuʻunga Fakatohitapu ko e Questions Young People Ask—Answers That Work ko ha tokoni lahi ia. Ko hono ngaahi vahe taki taha ʻe 39 ʻoku ʻomai ai ha fehuʻi fakatupu fakakaukau. Ko e niʻihi eni ʻo hono ngaahi ʻuluʻi-kaveingá: “ʻE Lava Fēfē Ke U ʻAi ha Ngaahi Kaumeʻa Moʻoni?” “ʻE Lava Fēfē Ke U Fekuki mo e Tenge mei he Toʻumeʻá?” “ʻE Lava Fēfē Ke U ʻAi ke Mole ʻa ʻEku Taʻelatá?” “ʻOku Ou Mateuteu Ke U Faialea?” “Ko e Hā ke Fakaʻikaiʻi Ai ʻa e Faitoʻo Kona Tapú?” “Fēfē ʻa e Fehokotaki Fakasino ki Muʻa ʻi he Malí?”
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Talanoa ki hoʻo ngaahi loto-hohaʻá mo ha tokotaha lahi ʻoku tokanga