LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 10/06 p. 6-9
  • Founga ke Langa Hake Ai ha Nofo Mali Fiefiá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Founga ke Langa Hake Ai ha Nofo Mali Fiefiá
  • ʻĀ Hake!—2006
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Muimui Fakalelei ʻi he Palaní
  • Langa ʻi ha Makatuʻunga Fefeka
  • Ngāueʻaki ʻa e Ngaahi Naunau Velangataʻa
  • Taimi ʻOku Malanga Hake Ai ʻa e Palopalemá
  • ʻE Lava Ke Ke Langa Hake ha Nofo Mali Fiefia!
  • Hili ʻa e ʻAho Malí
    Founga ke Nofo Maʻu Ai ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • Ko Hono Fakatoka ha Makatuʻunga Lelei ki Hoʻo Nofo Malí
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
  • Nofo Malí—Ko ha Meʻaʻofa mei he ʻOtuá
    Founga ke Nofo Maʻu Ai ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • ʻAi ke Lavameʻa ʻa e Nofo Mali Kalisitiané
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2006
g 10/06 p. 6-9

Founga ke Langa Hake Ai ha Nofo Mali Fiefiá

“[Ko ha] tangata . . . [te ne] pikitai ki hono uaifi: pea te na hoko ko e kakano pe taha.”​—SENESI 2:​24.

KO HOTAU Tokotaha-Ngaohí, ʻa Sihova ko e ʻOtuá, naʻá ne fokotuʻu ʻa e nofo malí ko ha fāʻūtaha tuʻuloa ia ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefine. ʻOku pehē ʻe he Senesi 2:​18, 22-​24: “Pea folofola ʻa Sihova Elohimi ʻOku ʻikai lelei ki he tangata ke toko taha; kau ngaohi maʻana ha tokoni ke ʻao mo ia. Pea ko e hui vakavaka naʻa ne toʻo mei he tangata naʻe faʻu ʻaki ia ʻe Sihova Elohimi ha fefine, ʻo ne ʻomi ia ki he tangata. Pea pehe ʻe he tangata, Ko e fai ko eni ko e hui mei hoto hui, mo e kakano mei hoto kakano: ʻe fakahingoa eni ko e Fefine, koeʻuhi naʻe toʻo ia mei he Tangata. Ko ia ʻe tukuange ʻe he tangata ʻene tamai mo ʻene faʻe, kae pikitai ki hono uaifi: pea te na hoko ko e kakano pe taha.”

Ko e moʻoni, ko hono langa hake ha nofo mali tuʻuloa mo fiefiá ʻoku ʻikai faingofua, ka ʻe malava moʻoni ia. Kuo mali fiefia ʻa e ngaahi hoa lahi ʻi he ngaahi taʻu ʻe 50, 60 pe laka hake ai. ʻOku anga-fēfē ʻenau lavaʻi iá? ʻOku nau ngāue hokohoko mo taʻesiokita ki heʻenau nofo malí ke “hohóʻia” ʻa honau hoá. (1 Kolinito 7:​33, 34) ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga lahi. Kapau ʻokú ke loto-lelei ke vaheʻi ki ai ʻa e taimí mo e feingá, te ke lava ʻe koe foki ʻo langa hake ha nofo mali fiefia, ko e nofo mali ʻa ia ʻe tuʻuloa.

Muimui Fakalelei ʻi he Palaní

Ko ha tokotaha ngāue konituleki alafalalaʻanga heʻikai ʻaupito te ne kamata langa ʻo ʻikai tomuʻa sio ki he palaní. ʻI he founga tatau, heʻikai lava ke tau lavameʻa ʻi hono langa hake ha nofo mali fiefia ʻo taʻekau ai ʻa e vakai fakalelei ki he palani ʻa e ʻOtuá ki aí. ʻOku maʻu ia ʻi he ngaahi peesi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. “Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua, ʻoku ʻaonga . . . ki he fakatonutonu,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá.—2 Timote 3:16.

ʻE lava ke ako ʻe he ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ha meʻa lahi fekauʻaki mo e nofo malí ʻi he vakai ki he anga ʻo e feangainga ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá. ʻO anga-fēfē? ʻI he Tohi Tapú ko e vahaʻangatae ʻi he vahaʻa ʻo Sīsū mo e faʻahinga ko ia te nau pule fakataha mo ia ʻi hēvaní ʻoku fakatatau ia ki he vahaʻangatae ʻo ha tangata mo hono uaifí. (2 Kolinito 11:2) Naʻe mateaki ai pē ʻa Sīsū ki hono ngaahi kaungāmeʻá, naʻa mo e lolotonga ʻo e ngaahi taimi taʻemanonga tahá. Naʻá ne ‘ofa be kia kinautolu ʻo aʻu ki he gataagá.’ (Sione 13:​1, PM) ʻI he tuʻunga ko ha taki manavaʻofá, naʻe fakakaukauʻi maʻu pē ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ngataʻanga mo e vaivaiʻanga ʻo hono kau muimuí. Naʻe ʻikai ʻaupito te ne kounaʻi ha meʻa meia kinautolu ʻo lahi ange ia ʻi he meʻa naʻe malava ke nau faí pe foakí.​—Sione 16:12.

Naʻa mo e taimi naʻe fakasivaʻi ai ʻene ʻamanakí ʻe hono ngaahi kaumeʻa ofi tahá, naʻe kei anga-ʻofa pē ʻa Sīsū. Naʻe ʻikai te ne ngāhiʻi kinautolu, ka ʻi hono kehé, naʻá ne feinga ke fakatonutonu kinautolu ʻaki ʻa e anga-fakatōkilalo mo e anga-lelei fakaʻotua. (Mātiu 11:​28-​30; Maake 14:​34-​38; Sione 13:​5-​17) Ko ia ai, kapau ʻokú ke sivisiviʻi lelei ʻa e founga ʻo e tōʻongafai fakaalaala ʻa Sīsū ki hono kau muimuí mo e founga ʻo ʻenau tali ʻaki ʻa e ʻofa kiate iá, te ke ako ai ʻa e ngaahi lēsoni ʻaonga ki hono langa hake ʻo ha nofo mali fiefia.​—1 Pita 2:​21.

Langa ʻi ha Makatuʻunga Fefeka

ʻI ha tuʻunga taʻealakalofi, ʻe ʻohofi ʻe ha ngaahi ʻahiʻahi hangē ha afaá ʻa e fakavaʻe ʻo hoʻo nofo malí. ʻE siviʻi ʻe he meʻá ni ʻa e ngaahi makatuʻunga ʻo ho vahaʻangatae mo ho malí. Kae kehe, ko e makatuʻunga fefeka taha ke langa hake ai ha nofo mali fiefiá ko e fuakava mateaki fakatefito ʻi he ʻofá. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e mahuʻinga ʻo e fuakavá ʻi heʻene pehē: “Ko e meʻa kuo fakahoko ʻe he ʻOtua, ke ʻoua naʻa fakamavae ʻe ha tangata.” (Mātiu 19:6) Ko e foʻi lea “ʻe ha tangata” ʻe kau ai ʻa e tangata mo hono uaifi, ʻa ia kuó na fuakava ke na hanganaki feangatonuʻakí.

ʻOku vakai nai ʻa e niʻihi ki he fuakavá ko e meʻa fakamafasia, ʻoku fuʻu lahi ʻene ngaahi fiemaʻú mo e fakamolé. ʻI he ʻahó ni ʻoku faʻa fai ʻa e saiʻia ange ʻi he meʻa ʻoku vave mo faingofuá ʻi he feilaulau ko ia ʻoku fiemaʻu ʻi he fuakava ki ha tahá.

Ko e hā ʻe lava ke ne tauhi maʻu ʻa e fuakava fakaemalí? Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku totonu ke pehe foki ʻa e ʻofa ʻa e ngaahi husepaniti ki siʻonau ngaahi uaifi, he ko siʻonau sino kinautolu.” (Efeso 5:​28, 29) ʻI hano konga leva ko e “fakahoko” ʻoku ʻuhinga iá ʻokú ke ongoʻi hohaʻa fekauʻaki mo e lelei ʻa ho hoá ʻo tatau pē mo hoʻo hohaʻa ki hoʻo leleí. Ko e kakai malí ʻoku fiemaʻu ke liliu ʻenau fakakaukaú mei he “ʻaʻakú” ki he “ʻataua,” pea mei he “ko aú” ki he “kitaua.”

Ko hono kātekina lavameʻa ʻa e ngaahi ʻohofi fakaeafā ʻo hoʻo nofo malí te ne ʻai koe ke ke poto. Ko e poto pehē ʻoku maʻú ʻe lava ke iku ia ki he fiefia. “[Fiefiaā] ka ko e tangata kuo ne ʻilo ʻa poto,” ko e fakamatala ia ʻa e Palovepi 3:13.

Ngāueʻaki ʻa e Ngaahi Naunau Velangataʻa

Ke tolonga mo malu ha fale, kuo pau ke langa lelei ia. Ko ia ai, fakapapauʻi ke langa hake ʻa hoʻo nofo malí fakataha mo e taumuʻa ke tuʻuloa ia. Ngāueʻaki ʻa e ngaahi naunau tolongá, ʻa e faʻahinga naunau ko ia ʻe lava ke ne matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kakaha ʻo hoʻo mateakí. Fakamahuʻingaʻi hangē ha koulá ʻa e ngaahi ʻulungāanga mahuʻinga hangē ko e poto fakaʻotuá, nima-homó, ʻiloʻiló, manavahē-ʻOtuá, loto-mafaná, houngaʻia mo e ʻofa ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá pea mo e tui moʻoní.

Ko e fiefia mo e fiemālie ʻi he nofo malí ʻoku ʻikai ke langa hake ia ʻi he ngaahi koloa fakamatelié pe ko e tuʻunga māʻolunga fakamāmaní. ʻOku langa hake ia ʻi he lotó mo e ʻatamaí, pea ko e ngaahi ʻulungāangá ni ʻoku ʻai ke mālohi ia ʻe he ngaahi moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e ekinaki ko ia “Ke taki taha tokanga ki he anga ʻo ʻene langa” ʻe toe lava ke ngāueʻaki ia ki he nofo malí.—1 Kolinito 3:10.

Taimi ʻOku Malanga Hake Ai ʻa e Palopalemá

Koeʻuhi ke tuʻu fuoloa ha langa, ʻoku fiemaʻu ke tauhi maʻu ha polokalama monomono lelei. ʻI he taimi ʻoku fepoupouaki maʻu pē ai ha husepāniti mo ha uaifi ʻi heʻena ngaahi taumuʻá pea ʻi he taimi ʻokú na fakahaaʻi ai ʻa e fefakaʻapaʻapaʻaki mo e fetokaʻiʻakí, ʻoku tauhi ai ke mālohi ʻa ʻena nofo malí. ʻOku ʻikai ke tupu ai ʻa e siokitá, pea ʻoku mapuleʻi ai ʻa e ʻitá.

Ko e ʻita lahi hokohokó mo e ongoʻi feifeitamakí ʻe lava ke ne tāmateʻi ʻa e ʻofá mo e tokanga anga-ʻofa ʻi ha nofo mali. Naʻe akonaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau tangatá: “ʻA e kau tangata, mou ʻofa ki homou ngaahi uaifi, ʻo ʻoua ʻe kona homou loto kiate kinautolu.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Kolose 3:19) ʻOku ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau ki he ngaahi uaifí. ʻI he taimi ʻoku feinga ai ʻa e ngaahi hoa malí ke nau fakaʻatuʻi, anga-lelei mo femahinoʻakí, ʻoku nau hokosia ai ʻa e fiefia mo e fiemālie. Ko e fakaʻehiʻehi mei he ʻiteʻitá mo e tōʻonga fakaaoaó ʻoku tokoni ia ke taʻofi ʻa e fepaki ʻi he taimi ʻoku malanga hake ai ʻa e ngaahi faingataʻá. “Mou angaʻofa muʻa ʻi hoʻomou feangai,” ko e ekinaki ia ʻa Paulá, ʻo “manavaʻofa, pea mou fefakamolemoleʻaki.”—Efeso 4:32.

Fēfē kapau ʻoku fakatupunga ʻe he ngaahi ongoʻi taʻemalavá, kiná, pe ʻikai fakahoungaʻí ha loto-mamahi? Fakahaaʻi mahino ki ho hoá ʻi ha founga mokomoko, ʻa e ʻuhinga ʻo hoʻo hohaʻá. Kae kehe, ʻe lelei taha nai ke tuku ʻa e ʻofá ke ne ʻufiʻufi ʻa e fanga kiʻi meʻa īkí.​—1 Pita 4:8.

Ko e husepāniti ʻe taha ʻa ia naʻá ne hokosia ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lahi lolotonga ʻa ʻene nofo mali ʻi he taʻu ʻe 35, ʻokú ne pehē, tatau ai pē pe ko e hā hono lahi hoʻo ongoʻi ʻita ki ho hoá, ʻoku totonu ke “ʻoua ʻaupito ʻe tuku hoʻo talanoa kiate iá.” ʻOkú ne tānaki fakapotopoto mai, “ʻOua ʻaupito ʻe tuku hoʻo ʻofa aí.”

ʻE Lava Ke Ke Langa Hake ha Nofo Mali Fiefia!

Ko e moʻoni, ko hono langa hake ha nofo mali fiefiá ʻoku ʻikai ke faingofua. Kae kehe, ʻi he taimi ʻoku fakapapauʻi ai ʻe he ngaahi hoa malí ke ngāue mālohi ke fakakau mai ʻa e ʻOtuá ki heʻenau fāʻūtahá, ʻe iku ai ki he fiefia mo e malu. Ko ia ai, siofi lelei ʻa e tafaʻaki fakalaumālie ʻi ho fāmilí; fai ha fuakava taʻealaueʻia ki he nofo malí. Pea manatuʻi fakatatau ki he ngaahi lea ʻa Sīsuú, ʻoku ʻikai ko e husepānití pe ko e uaifí ʻokú ne maʻu ʻa e lāngilangi kotoa ʻi ha nofo mali fiefiá. ʻI hono kehé, ʻoku ʻalu tefito ʻa e lāngilangí ki he Tupuʻanga ʻo e nofo malí, ko Sihova ko e ʻOtuá. “Ko e meʻa kuo fakahoko ʻe he ʻOtua, ke ʻoua naʻa fakamavae ʻe ha tangata.”—Fakaʻītali ʻamautolu; Mātiu 19:6.

LAUTOHI LAHI ANGE

Ko e tohi Ko e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá, ʻoku pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku tokonaki mai ai ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻaonga ki hono langa hake ʻo ha nofo mali fiefia mo lavameʻá. Kuo ʻiloʻi ʻe he ngaahi hoa mali ʻe laui kilu takatakai ʻi he māmaní ko ʻene faleʻi ʻaonga makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú kuó ne tokoniʻi kinautolu ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ʻo honau vahaʻangataé.​—Sio ki he peesi 32 ʻo e makasini ko ení.

[Puha ʻi he peesi 9]

Ko e Hā ʻe Lava Ke Ne Tokoniʻi Koe Ke Ke Langa Hake ha Nofo Mali Fiefiá?

◼ Ako fakataha maʻu pē mo ho hoá ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, pea lotu ki he ʻOtuá ki ha tokoni mo e tataki ki hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalemá.​—Palovepi 3:​5, 6; Filipai 4:​6, 7; 2 Timote 3:​16, 17.

◼ Fakangatangata ʻataʻatā pē ki ho hoá ʻa e mahuʻingaʻia ʻi he fehokotaki fakasinó.​—Palovepi 5:​15-​21; Hepelu 13:4.

◼ Talanoa tauʻatāina, faitotonu mo anga-ʻofa fekauʻaki mo hoʻo ngaahi palopalemá mo e ngaahi faikehekehé.​—Palovepi 15:22; 20:5; 25:11.

◼ Lea ki ho hoá ʻi ha founga anga-ʻofa mo fakaʻatuʻi; fakaʻehiʻehi mei he ʻita vavé, hanú mo e ngaahi lea fakaanga fefeká.​—Palovepi 15:1; 20:3; 21:9; 31:​26, 28; Efeso 4:​31, 32.

◼ Ngāueʻaki fakatōkilalo ʻa e akonaki Fakatohitapú neongo kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻikai fai ʻe ho hoá ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke ne faí.​—Loma 14:12; 1 Pita 3:​1, 2.

◼ Ngāue mālohi ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakalaumālie ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú.​—Kaletia 5:​22, 23; Kolose 3:​12-​14; 1 Pita 3:​3-6.

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Muimui ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he nofo malí, ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

ʻAi ʻa e ʻofa taʻesiokitá mo e mateakí ko hoʻo makatuʻunga fefeká ia

[Fakatātā ʻi he peesi 8]

Fakatupulekina ʻa e ngaahi anga fakalaumālie ʻa ia ʻe lava ke ne matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kakahá

[Fakatātā ʻi he peesi 8]

ʻOku fiemaʻu ke tauhi maʻu ha nofo mali lelei

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share