ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú . . .
Ko e Hā ʻOku Lahi Pehē Ai ʻa e Ngaahi Laó?
“Naʻe faʻa fakatupu-ʻita ʻaupito kiate au ʻa e taimi pau naʻe tala mai ke u foki ange ai ki ʻapí! Naʻá ku loto-mamahi ʻaupito ʻi heʻeku foki vave kae nofo fuoloa pē ʻa e niʻihi kehé ia.”— Allen.
“ʻOku taʻeoli ʻaupito ʻa hono pulepuleʻi ʻa ʻete ngaahi tā telefoni ʻi he mōpailá. ʻOku ou ongoʻi au kuo ngaahi kita ʻo hangē ha kiʻi leká!”— Elizabeth.
ʻOKÚ KE ongoʻi ʻoku fuʻu fakamafasia ʻa e ngaahi fakangatangata ʻi ʻapí? Kuo faifai ange pea fakataueleʻi koe ke ke hola mei ʻapi pe loi ki hoʻo ongo mātuʻá fekauʻaki mo hoʻo ngaahi tōʻongá? Kapau ʻoku pehē, tā ʻoku meimei tatau ʻa hoʻo ongoʻí mo e ongoʻi ʻa ha taʻu hongofulu tupu ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa ʻene ongo mātuʻá ʻokú na fuʻu fakataputapui tōtuʻa ia, peá ne pehē ai: ‘ʻOku totonu ke na tuku mai ke u kiʻi mānava hake!’
Ngalingali kuo fokotuʻu ʻe hoʻo ongo mātuʻá pe ko ho tauhí ha ngaahi lao kiate koe. Ko e ngaahi lao ko ʻení ʻe kau nai ki ai ʻa e ngaahi fiemaʻu ki he homueká, ngaahi ngāue ke fai, taimi pau ke foki ai ki ʻapi pea pehē foki ki he ngaahi fakangatangata ʻi hoʻo ngāueʻaki ʻa e telefoní, TV pe komipiutá. ʻE aʻu ʻo fakalaka atu nai ia mei homou ʻapí ʻo kau ki ai mo ho ʻulungāanga ʻi ʻapiakó pea mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻokú ke filí.
ʻOku faʻa aʻu ʻa e toʻutupu tokolahi ia ʻo nau maumauʻi ʻa e ngaahi lao ʻa ʻenau ongo mātuʻá. ʻOku meimei aʻu ki he vahe tolu ʻe ua ʻo e kau talavou mo e finemui naʻe fakaʻekeʻeke ʻi ha fakatotolo ʻe taha ne nau pehē, naʻe tauteaʻi kinautolu koeʻuhi ko ʻenau maumauʻi ʻa e ngaahi lao ʻi ʻapí, ʻo ʻai ai eni ko e ʻuhinga anga-maheni taha ia ki he hoko ʻa e tauteá.
Neongo ia, ʻoku tala totonu ʻe he tokolahi taha ʻo e toʻutupú ʻo pehē, ʻoku fiemaʻu ʻa e ngaahi lao ia ʻe niʻihi ke taʻofi ai ʻa e moveuveú. Ka ʻo kapau ʻoku fiemaʻu moʻoni ʻa e ngaahi lao ʻi ʻapí, ko e hā ʻoku fuʻu fakatupu ʻita ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi lao ko iá? Pea kapau ʻokú ke mei fulutāmakia ʻi he ngaahi lao ʻa hoʻo ongo mātuʻá, ʻe lava fēfē ke ke kiʻi mānava hake?
“ʻOku ʻIkai Ke U Kei Pēpē”!
“ʻE anga-fēfē ʻeku ʻai ke ʻiloʻi ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻoku ʻikai ke u kei pēpē pea ʻoku totonu ke ʻomai ha kiʻi tauʻatāina ke u hoko ai ko ha tokotaha lahi ʻoku ʻikai fakafalalá?” ko e fehuʻi ia ʻa ha taʻu hongofulu tupu ko Emily. Kuo faifai ange peá ke ongoʻi pehē? Hangē ko Emily, mahalo pē ʻokú ke ʻita ʻi he ngaahi laó koeʻuhí ʻokú ke ongoʻi ʻoku ngaahi koe ʻo hangē ha kiʻi valevale ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo fai ha meʻá. Ko e moʻoni, ʻoku pau pē ʻoku kehe ʻa e anga e sio ia ʻa hoʻo ongo mātuʻá ki he ngaahi meʻá. Ngalingali pē, ʻokú na ongoʻi ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa ʻena ngaahi laó ke maluʻi mo teuʻi ai koe ki he ngaahi fatongia ʻo e tokotaha lahí.
Naʻa mo e ʻi ai haʻo kiʻi tauʻatāina, te ke ongoʻi nai kuo ʻikai ke fakangaloku atu ʻa e ngaahi lao ia ʻi ʻapí ʻi hoʻo tupu ʻo lahi angé. ʻE lava ke hoko ʻo fuʻu fakalotomamahi ʻaupito ʻeni kapau ʻoku hā ngali ʻoku fakanainaiʻi pē ʻa ho fanga tokouá ʻo koe. ʻOku pehē ʻe ha kiʻi finemui ko Marcy: “ʻOku ou taʻu 17 pea ʻoku fiemaʻu maʻu pē au ke u foki vave ange ki ʻapi ʻi he poʻulí. ʻOku tauteaʻi au ke u nofo maʻu ʻi ʻapi ʻi haʻaku fai ha hala, ka ʻi he taimi naʻe taʻu 17 ai ʻa hoku tuongaʻané, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻa pehē ia.” ʻI he manatu ki heʻene kei taʻu hongofulu tupú, naʻe pehē ai ʻe Matthew ʻo fekauʻaki mo hono kiʻi tuofefiné mo hono fanga kāsiní, “Naʻe ʻikai tauteaʻi ʻa e tamaiki fefiné ia ʻo aʻu ki haʻanau fai ha meʻa ʻoku mahino naʻe hala!”
Lelei Ange ke ʻOua ʻe ʻi Ai ha Ngaahi Lao?
ʻOku malava ke mahino, te ke fakatuʻotuʻa atu nai ki ha moʻui ʻoku ʻikai puleʻia ai koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá. Ka ʻe lelei moʻoni ange kiate koe ʻa e ʻikai ha ngaahi fakangatangata meiate kinauá? Mahalo pē ʻokú ke ʻiloʻi ha kau talavou ʻi ho toʻú ʻa ia ʻoku lava ke nau toki foki ki ʻapi ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻoku nau loto ki ai, tui ha faʻahinga vala pē ʻoku nau saiʻia ai, pea lava ke ʻalu mo honau ngaahi kaungāmeʻá ʻi ha faʻahinga taimi pē pea ki ha feituʻu pē ʻoku nau loto ki ai. Mahalo pē ʻoku fuʻu femoʻuekina ʻa e ongo mātuʻá ia ke fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe heʻena fānaú. ʻI ha tuʻunga pē, ko e faʻahinga founga tauhi fānau ko ení kuo ʻikai ke lavameʻa ia. (Palovepi 29:15) Ko e ʻikai maʻu ʻa e ʻofá ʻa ē ʻokú ke sio ki ai ʻi he māmaní ʻoku fakatuʻunga lahi ia ʻi he fonu ai ʻa e kakai siokita, ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻe ʻohake ʻi he ngaahi ʻapi ʻa ia naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi fakangatangata.—2 Timote 3:1-5.
ʻE ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe kehe ai ʻa e anga hoʻo fakakaukau fekauʻaki mo ha ʻapi ʻoku ʻikai ʻi ai ha ngaahi laó. Fakakaukau atu ki he fakatotolo naʻe kau ki ai ʻa e kau finemui matuʻotuʻa ʻa ia naʻa nau tupu hake naʻe ʻikai fuʻu loko ʻi ai ha ngaahi lao ʻi ʻapi, pea siʻi pe ʻikai tokangaekina kinautolu ʻe he mātuʻá. ʻI he toe sio atu ki aí, naʻe ʻikai ha taha ʻo kinautolu naʻe vakai ki he ʻikai ʻi ai ha akonakí ko ha meʻa lelei. ʻI hono kehé, naʻa nau sio ki ai ko ha fakamoʻoni ia ʻo e ʻikai ha tokanga pe malava ʻa ʻenau ngaahi mātuʻá.
ʻI he ʻikai meheka ki he toʻutupu ʻoku fakaʻatā ke nau fai ʻa e meʻa ʻoku nau loto ki aí, feinga ke sio ki he ngaahi lao ʻa hoʻo ongo mātuʻá ko e fakamoʻoni ia ʻo ʻena ʻofa mo e tokanga atu kiate koé. ʻI hono ʻai ha ngaahi fakangatangata fakapotopoto, ʻokú na faʻifaʻitaki ai kia Sihova ko e ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne folofola ki heʻene kakaí: “Te u akonakiʻi koe mo hulu ki he hala te ke foua: te u faleʻi koe ʻaki ʻeku hila.”—Sāme 32:8.
Neongo ia, ʻi he taimi ní ʻoku hā ngali lahi ange ʻa e ngaahi laó ʻi he meʻa te ke malava ke kātekiná. Kapau ʻoku pehē, fakakaukau atu ki he ngaahi sitepu ʻaonga ʻe lava ke ke fou ai ke ʻai ai ʻa hoʻo moʻui ʻi ʻapí ke toe fakafiefia ange.
Fetuʻutaki ʻOku Ola Leleí
Pe ʻokú ke loto ke maʻu ha tauʻatāina lahi ange pe fakasiʻisiʻi ʻa hoʻo loto-mamahi ʻi he lahi ʻo e tauʻatāina ʻokú ke maʻu he taimi ní, ko e kií ko e fetuʻutaki lelei. Ka ʻe pehē nai ʻe he niʻihi: ‘Ka kuó u ʻosi feinga au ia ke talanoa mo ʻeku ongo mātuʻá, ka ʻoku ʻikai pē ke ola lelei ia!’ Kapau ko e anga ia ʻa hoʻo ongoʻí, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻE lava ke u fakaleleiʻi ʻa e anga ʻo ʻeku fetuʻutakí?’ Ko e fetuʻutakí ko ha meʻangāue mātuʻaki mahuʻinga ia ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke (1) maʻu ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú pe (2) mahinoʻi lelei ange ʻa e ʻuhinga ʻoku fakafisingaʻi ai ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú. Ko e moʻoni, kapau ʻokú ke loto ke maʻu ʻa e ngaahi monū ʻo e tokotaha lahí, ʻoku feʻungamālie ai ke ke feinga ke fakamatuʻotuʻa ʻa hoʻo founga fetuʻutakí.
◼ Ako ke mapuleʻi ʻa hoʻo ngaahi ongoʻí. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Oku fakaha e he vale a hono loto kotoabe: ka oku fakalaulau loto e he boto ki he amui.” (Palovepi 29:11, PM) Ko e fetuʻutaki leleí ʻoku ʻikai ko e lāunga ʻataʻatā pē ia. Ko e meʻa pē ʻe hoko nai hení ko hano toe tafuluʻi koe! Ko ia fakaʻehiʻehi mei he lāungá, fakalolongó mo e fakaʻiteʻita fakakauleká. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lahi ʻa hoʻo fie haʻaki ʻa e matapaá pe lue fakataupātū holo ʻi fale ʻi he taimi ʻoku tapui ai koe ʻe hoʻo ongo mātuʻá mei ha meʻa, ko e faʻahinga tōʻonga peheé ʻe taki atu nai ia ki ha toe ngaahi lao lahi ange—kae ʻikai ki ha tauʻatāina lahi ange.
◼ Feinga ke sio ki he anga ʻo e vakai ʻa hoʻo ongo mātuʻá. Ko Tracy ko ha kiʻi finemui Kalisitiane ʻi ha fāmili mātuʻa-taha kuó ne ʻiloʻi ʻoku ʻaonga ʻa e meʻá ni. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou ʻeke hifo kiate au, ‘Ko e hā ʻoku feinga ʻa ʻeku faʻeé ke lavaʻi ʻi heʻene ngaahi laó?’ ʻOkú ne feinga ke tokoniʻi au ke u hoko ko ha tokotaha lelei ange.” (Palovepi 3:1, 2) Ko e maʻu ʻa e mahino peheé ʻe tokoniʻi nai ai koe ke fakamatalaʻi ʻa e anga hoʻo vakaí ki hoʻo ongo mātuʻá. Ko e fakatātaá, tau pehē pē ʻokú na toumoua ke fakaʻatā koe ke ke ʻalu ki ha fakatahataha fakasōsiale. ʻI he ʻikai ke fakakikihí, ʻe lava ke ke ʻeke, “Fēfē kapau te u ʻalu fakataha mo ha kaungāmeʻa matuʻotuʻa falalaʻanga?” ʻE ʻikai nai ke ʻoatu maʻu pē ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú; ka ʻo kapau te ke mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú na tokanga ki aí, te ke maʻu ai ha faingamālie lelei ange ki hono fokotuʻu atu ha foʻi fili ʻa ē ʻe ala talí.
◼ ʻAi ke lahi ange ʻa e falala atu ʻa ho ongo mātuʻá. Ko hono maʻu ʻa e falala ʻa hoʻo ongo mātuʻá ʻoku hangē ia ko hono tānaki ʻa e paʻangá ʻi ha ʻakauni he pangikeé. Te ke lava ke toho ʻa e paʻanga pē ko ia naʻá ke fakahū ki aí. Ko e toho ʻo lahi ange ʻi he paʻanga ʻi ho ʻakauní ʻe toe tānaki mai ai mo e paʻanga ke totongi, pea ko hono toutou fai ení ʻe lava ke iku atu ai ki hono tāpuni ʻosi ʻa hoʻo ʻakauní. Ko hono maʻu ha monū lahi angé ʻoku hangē ia ko hano fai ha toho paʻanga; ʻe toki ʻoatu pē iá kapau kuó ke fakatupulekina ha tōʻonga falalaʻanga.
◼ Maʻu ʻa e vakai totonu. Ko e fatongia ia ʻo e mātuʻá ke fai ʻa hono puleʻi fakapotopoto ʻa hoʻo ngaahi tōʻongá. Ko ia ai, ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e “fekau ʻa hoʻo tamai” mo e “lea ʻa hoʻo faʻe.” (Palovepi 6:20) Kae kehe, ʻoku ʻikai totonu ke ke ongoʻi ʻe maumauʻi ʻe he ngaahi lao ʻi ʻapí ʻa hoʻo moʻuí. ʻI hono kehé, kapau te ke fakamoʻulaloa ki he tuʻunga mafai ʻa ho ongo mātuʻá, ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihova, ʻi he lele lōloá, te ke “monuʻia”!—Efeso 6:1-3.
KE FAKAKAUKAU KI AI
◼ Ko e ngaahi lao fē ʻoku faingataʻa taha kiate koe ke talangofua ki aí?
◼ Ko e hā ʻa e ngaahi poini ʻi he kupu ko ʻení ʻe tokoniʻi ai koe ke ke fekuki mo e ngaahi lao ʻa e mātuʻá?
◼ ʻE lava fēfē ke ke ʻai ke falala lahi atu ange ʻa hoʻo ongo mātuʻá?
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 11]
Taimi Kuo Maumauʻi Ai ha Lao
Ko e meʻa nai ʻeni ʻoku faʻa anga-maheni ʻaupito ʻene hokó: Kuo ʻikai ke ke foki ki ʻapi ʻi he taimi naʻe tala atú, ʻikai fai ʻa e ngaahi ngāue ne vaheʻi atú, pe ne laka hoʻo telefoní ʻi he taimi naʻe fakangofua atú. Pea ʻokú ke fehangahangai ʻeni he taimí ni mo hoʻo ongo mātuʻá! ʻE lava fēfē ke ke taʻofi ha tuʻunga kovi mei haʻane hoko ʻo toe kovi ange?
◼ Lea moʻoni. ʻOku ʻikai ko ha toe taimi ʻeni ke mioʻi ai; lea totonu pea ʻai ke mahino ʻa e ngaahi fakaikiikí. (Palovepi 28:13) Ko e talanoa faʻufaʻú ʻe ʻosi nai ai ʻa e falala naʻe toe ʻi hoʻo ongo mātuʻá kiate koé. Fakaʻehiʻehi mei he tuli tonuhiá pe ko hono fakasiʻisiʻia ʻa e meʻa naʻe hokó. Manatuʻi maʻu pē “ko e tali malū ʻoku lolou ai ʻa e houhau.”—Palovepi 15:1.
◼ Kole fakamolemole. Ko hono fakahāhā ʻa e fakatomala koeʻuhi ko e hohaʻa, fakalotomamahi, pe toe ngāue lahi ange ne ke fakatupungá ʻoku feʻungamālie ia pea te ne fakasiʻisiʻi nai ai ʻa e lahi ʻo ho tauteá. (1 Samiuela 25:24) Kae kehe, ko hoʻo fakaʻiseʻisá kuo pau ke fai mei he loto-moʻoni.
◼ Tali ʻa e ngaahi nunuʻá. Ko hoʻo ʻuluaki fakafeangaí nai ia ke fakakikihiʻi ʻa e tauteá, ʻo tautefito kapau ʻoku hā ngali taʻetotonu. (Palovepi 20:3) Kae kehe, ko hono tali ʻa e nunuʻa ʻo hoʻo ngaahi tōʻongá ko ha fakaʻilonga ia ʻo e matuʻotuʻá. (Kaletia 6:7) Ko e fili lelei taha nai kiate koé ko e feinga ke toe maʻu mai ʻa e falala ʻa hoʻo ongo mātuʻá.
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
Feinga ke mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tokanga ki ai ʻa hoʻo ongo mātuʻá