KO E VAKAI ʻA E TOHI TAPÚ
ʻOku Totonu Ke Ke Ilifia ʻi he Kau Maté?
Ko e ngaahi mēmipa ʻo e matakali Annang ʻi Naisīliá ʻoku nau tui kapau ʻoku ʻikai ke tanu ʻa e kau maté fakataha mo e fakahīkihiki mo e fakaʻapaʻapa feʻungamālie, ʻe ʻomai ʻe honau laumālié ʻa e faingataʻa—ʻo kau ai ʻa e maté—ki he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí. Ko e kau Siaina ʻe niʻihi ʻoku nau tui foki kapau ʻoku ʻikai muimui ki he ngaahi talatukufakaholo ʻo e tanú, ko e laumālie ʻo e faʻahinga ʻoku maté te nau ʻohofi pea aʻu ʻo tāmateʻi ʻa e niʻihi kehé.
KO E tui ko ia ʻi he maté ʻoku mavahe ai ha meʻa mei he sinó—ko e laumālie, ko e tēvoló—ʻoku lahi ia ʻi he ngaahi anga fakafonua he kotoa ʻo e māmaní. ʻOku toe tui ʻa e tokolahi ko e laumālie ko ení ʻe lava ke ne kau mai ki he ngaahi meʻa ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí pe ngaahi kaungāmeʻá.
Neongo ia, ʻoku ʻi ai moʻoni ha meʻa ʻoku moʻui ʻo hokohoko atu ʻi he hili e mate ʻa ha taha? Pea ʻe lava ke fai ʻe he “meʻa” ko iá ha maumau ki he kau moʻuí? Ko e hā e vakai ki ai ʻa e Tohi Tapú?
ʻOku ʻIloʻi ha Meʻa ʻe he Kau Maté?
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e kau maté ʻoku “ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.” ʻOku toe pehē ai ko e kau maté “kuo nau bekia.” (Koheleti 9:5; Aisea 26:14, PM) ʻI he fekauʻaki mo e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama, ʻoku fakamatala ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá: “Nae gaohi e Jihova koe Otua ae tagata mei he efu oe kelekele, bea ne manava ki hono avaʻi ihu ae manava oe moui; bea hoko ae tagata koe laumalie moui.”—Senesi 2:7, PM.
Fakatokangaʻi naʻe fakatupu ʻa ʻĀtama ko ha laumālie, ʻa ia ko e tokotaha moʻui. Fakatatau ki he Tohi Tapú, naʻe ʻikai ʻoange kia ʻĀtama ha laumālie ʻa ia ʻe lava ke moʻui ʻo mavahe mei hono sinó. Ko ia ʻi he taimi naʻe faiangahala ai ʻa ʻĀtamá, naʻá ne mate. Naʻá ne hoko ko ha laumālie ʻoku mate he ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e laumalie ʻoku fai angahala ko ia ia ʻe mate.” (Isikeli 18:4) Ko kitautolu kotoa kuo tau maʻu tukufakaholo ʻa e angahalá, pe taʻehaohaoá mei he ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama. Ko ia ai ʻi he taimi ʻoku tau mate aí, ʻoku mate ʻa e laumālié.—Loma 5:12.
ʻI he taimi ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he Tohi Tapú ʻa e tuʻunga ʻo e kau maté, ʻoku ʻikai te ne ngāueʻaki ha ngaahi foʻi lea fakamisiteli, ka ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku lava ke tau mahinoʻi, hangē ko e “mohe ʻi he mate.” (Sāme 13:3) ʻI he taimi ʻe taha naʻe pehē ai ʻe Sīsū fekauʻaki mo ha taʻahine taʻu 12: “ʻOku ʻikai te ne pekia, ka ʻoku mohe.” Ko e kakaí naʻa “nau luma kiate ia, heʻenau ʻilo kuo ne pekia.” Neongo ia, ʻoku fakamatala ʻa e Tohi Tapú naʻe fafangu ia ʻe Sīsū mei heʻene mohe ʻi he maté.—Luke 8:51-54.
Naʻe meimei tatau ia mo e taimi naʻe mate ai ʻa Lāsalosí. Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá naʻá ne ʻalu ke ʻaʻahi kia Lāsalosi ʻo ‘fafangu ia mei he mohé.’ Naʻe ʻikai mahinoʻi ʻe he kau ākongá ʻa e ʻuhinga ʻa Sīsuú, ko ia “naʻe hanga ai ʻa Sīsū, ʻo ne lea fakapatonu kiate kinautolu, ʻo pehe, Kuo pekia ʻa Lasalosi.” Naʻe lea foki ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e faʻahinga ‘kuo mohe ʻi he maté’ ʻo ne pehē ʻi he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá, ʻe toe fakafoki ai kinautolu ki he moʻuí.—Sione 11:11-14; 1 Tesalonaika 4:13-15.
ʻOku mahuʻingá, he ʻoku ʻikai akoʻi ʻi he Tohi Tapú ʻoku hokohoko atu e moʻui ʻa e laumālié ʻi he hili e mate ʻa ha tokotaha. Ko ia ʻoku ʻikai ha makatuʻunga ia ke manavahē ai ki he kau maté. Ko e hā leva ʻoku tupu mei ai ʻa e tui anga-maheni ʻoku hokohoko atu e moʻui ha laumālie ʻo ha taha ʻi he hili ʻene maté? Pea ko e hā naʻe tupu mei ai ʻa e ilifia ʻe lava ke fakahohaʻasi ʻe he kau maté ʻa e kau moʻuí?
Ko e Loi—Ko e Kākā
Kuo pouaki ʻe he ngaahi lotu loí ʻa e foʻi fakakaukau ko ia ʻi he maté, ʻoku ʻikai ke mate moʻoni ʻa e tangatá ia. ʻI he muʻaki hisitōlia ʻo e tangatá, ko e akonaki ʻo e taʻefaʻamate ʻa e laumālié naʻe talilahia ia ʻi māmani lahi. Ko hono olá, ʻi he mate ʻa e kau taki ʻe niʻihi—hangē ko e kau Felo ʻo ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá—naʻe tāmateʻi ai ʻenau kau pōpulá koeʻuhi ke nau ngāue ki honau pulé ʻi ha moʻui he kahaʻú.
ʻOku taki atu ʻa e kakai tokolahi ke nau tui ʻoku fakahohaʻasi kinautolu ʻe he laumālie ʻo e kau maté. ʻOku nau tuipau ko e fakahohaʻa ko iá ko e haʻu ia mei he ngaahi laumālie taʻefiemālie ʻo e ngaahi kāinga kuo maté mo e niʻihi kehe. Neongo ia, hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mahino ʻe he Tohi Tapú, ʻoku ʻikai ke moʻoni eni. Ko e ngaahi kongakau laumālie taʻehāmai ʻoku ui ko e kau tēmenioó ʻoku tupu mei ai ʻa e ngaahi ʻohofi ko iá, pea ʻoku nau fiefia ʻi hono fakahohaʻasi mo fakailifiaʻi ʻa e kakaí.—Luke 9:37-43; Efeso 6:11, 12.
ʻOku lau ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo Sētane ko e ‘tamai ʻa e loí,’ ʻa ia “ʻoku ne ʻai ʻa e anga ʻo ha angelo mei he maama.” Ko ia mo ʻene kau tēmenioó ʻoku nau “kākāʻi ʻa mamani kātoa.” (Sione 8:44; 2 Kolinito 11:14; Fakahā 12:9) Ko hono moʻoní, ko Sētane ʻoku tupu mei ai ʻa e loi ʻoku taʻefaʻamate ʻa e laumālié pea ʻe lava ke nau fakahohaʻasi ʻa e kau moʻuí.
Kae kehe, ko e kau tui ki he Tohi Tapú, ʻoku maluʻi kinautolu mei hono kākaaʻi ʻe he ngaahi loi ko iá. Kuo nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi feinga ʻa Sētane ke kākaaʻi ʻa e kakaí ke nau tui ʻoku lava ke fetuʻutaki ʻa e kau maté mo e kau moʻuí. Ko hono moʻoní, hangē ko e lau ʻa e Tohi Tapú: “Ko e kau moʻui ʻoku nau ʻilo ai pe te nau pekia: ka ko e kau pekia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.” (Koheleti 9:5) Ko e moʻoni, ʻoku ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e kau maté ʻa ia ʻoku fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu!—Sione 8:32.
KUÓ KE FIFILI?
◼ ʻOku ʻiloʻi ha meʻa ʻe he kau maté?—Koheleti 9:5; Aisea 26:14.
◼ Ko e hā ʻoku tupu mei ai ʻa e tui anga-maheni ʻoku moʻui atu ha konga ʻo e tangatá ʻi he hili ʻa e maté?—Sione 8:44.
◼ ʻE lava ke tau maʻu mei fē ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e kau maté? —Sione 8:32; 17:17.
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie koví, ʻo ʻikai ko e kakai maté, ʻoku nau fiefia ʻi hono fakahohaʻasi ʻa e tangatá