LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 10/09 p. 10-11
  • ʻE Tutu ʻa e Kakai Koví ʻi Heli?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Tutu ʻa e Kakai Koví ʻi Heli?
  • ʻĀ Hake!—2009
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUluaki Ngāue ʻo e Tautea Fakaʻotuá
  • ʻE Lava Ke Tau Faingataʻaʻia ʻi he Hili ʻa e Maté?
  • Fakamaau Totonu ʻa e ʻOtuá
  • Ko e Hā Moʻoni ʻa Heli?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • ʻOku ʻi Fē ʻa e Kau Maté?
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
  • ʻOku Tau Ō ki Fē ʻi he Taimi ʻOku Tau Mate Aí?
    Ko e Hā ʻOku Lava ke Akoʻi Mai ʻe he Tohi Tapú?
  • Faifakamoʻui ʻa Sīsū​—⁠Anga-Fēfē?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2009
g 10/09 p. 10-11

KO E VAKAI ʻA E TOHI TAPÚ

ʻE Tutu ʻa e Kakai Koví ʻi Heli?

KO Gertrude, ko ha faifekau Penitekosi ia, naʻá ne pikimaʻu ki heʻene tui ki ha afi ʻo heli. Ko e foʻi fakakaukau tonu ko ia ʻoku ʻikai nai ʻi ai ha feituʻu peheé naʻe fepaki ia mo ʻene ongoʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú. Naʻá ne fakaʻuhinga ʻo pehē ʻi he ʻikai ha afi ʻo helí, ʻe hao ʻo taʻetauteaʻi ʻa e ngaahi faihia fakalilifu kotoa pē. Naʻe tuʻu mālohi ai pē ʻa Gertrude ʻi heʻene tuí. Hangē ko ʻene leá, “ʻOku ʻikai te u tui te u fie lotu ki he ʻOtuá kapau ʻoku ʻikai ha afi ʻo heli ki he fulikivanú.”

ʻE tutu ʻa e kakai koví ʻi heli, ʻo hangē ko ia ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi lotu lahi? Kapau ʻoku ʻikai, ko e hā ʻa e tautea te nau maʻú?

ʻUluaki Ngāue ʻo e Tautea Fakaʻotuá

Fakatatau ki he Tohi Tapú, naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá ʻo na haohaoa. (Senesi 1:27; Teutalonome 32:4) Naʻá ne tuku kinaua ʻi ha ngoue palataisi pea ʻoange kia kinaua ʻa e faingamālie ke moʻui taʻengata. Kae kehe, ko e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, naʻe ʻi ai ha fakangatangata ʻe taha kia kinaua. Naʻe fakatokanga ʻa e ʻOtuá kia kinaua: “ʻE lelei ʻaupito hoʻo kai mei he ngahi ʻakau kehekehe ʻo e ngoue; ka ko e ʻAkau ʻo e ʻIlo-ʻo-e-lelei-mo-e-kovi ʻe ʻikai te ke kai mei ai: he ko e ʻaho te ke kai mei ai kuo pau te ke mate.”—Senesi 2:16, 17.

Ko e meʻa fakamamahí, naʻe tō ʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ʻi he ʻahiʻahi faingofua ko ia ʻo e mateakí mo e talangofuá. Naʻe fiemaʻu ai ʻe he Tokotaha-Fakatupú ke tautea mate kinaua. “Te ke kai hoʻo meʻakai ʻi he kakava ʻo ho mata, kaeʻoua ke ke foki ki he kelekele ʻa ia naʻe toʻo koe mei ai: he ko e efu koe, pea ko e efu te ke foki ki ai.”—Senesi 3:19.

Kapau naʻe ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi hano tutu kinaua ʻi heli, ʻikai naʻe mei fakatokanga ʻa e ʻOtuá kia kinaua ʻo fekauʻaki mo ha tautea pehē? Ko hono moʻoní naʻe ʻikai te ne lave ʻo fekauʻaki mo ha faingataʻaʻia ʻi he hili ʻa e maté. ʻE lava fēfē ke na faingataʻaʻia? Naʻe ʻikai te na maʻu ha laumālie taʻefaʻamate ʻa ia ʻe hao moʻui atu ʻi he hili ʻa e maté. ʻOku ʻai ʻe he Tohi Tapú ʻa e meʻá ni ʻo māʻalaʻala ʻaupito: “Ko e laumalie ʻoku fai angahala ko ia ia ʻe mate.”—Isikeli 18:4.a

ʻI hono tuʻunga ko e Tokotaha-Foaki ʻo e moʻuí, ko hotau Tokotaha-Fakatupú ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa ʻoku fiemaʻu ke ʻilo fekauʻaki mo e moʻuí pea mo e maté. ʻOku tala mai ai ʻi heʻene Folofolá “ko e kau pekia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.” (Koheleti 9:5) Ko e ʻuhinga ia heʻikai lava ai ke faingataʻaʻia ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi ha afi ko heli ʻi he hili ʻena maté. Naʻá na foki pē ki he efú ʻo ʻikai ke na toe ʻi ai. Naʻe ‘ʻikai te na ʻilo ha momoʻi meʻa.’

ʻE Lava Ke Tau Faingataʻaʻia ʻi he Hili ʻa e Maté?

ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻi he Loma 5:12: “Ko e hoko ʻa e fakamoʻui naʻe tatau mo e hoko ʻa e angahala ki mamani, ʻi he tangata pe taha; mo e hoko ʻa e mate ʻi he angahala; mo ʻene aʻusia pehe ʻa e kakai kotoa pe ʻe he mate.” Ko hono moʻoní leva ʻoku ʻuhinga lelei ke tui ʻoku faingataʻaʻia ʻa e kakaí ʻi he afi ʻo heli ʻi heʻenau angahalá, lolotonga ia ko ʻĀtama, ʻa e tokotaha naʻá ne ʻomai ʻa e maté ki he matakali kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, naʻá ne hoko pē ko e efu ʻi he hili ʻene maté?—1 Kolinito 15:22.

ʻOku tau hoko kotoa ʻo ʻi he malumalu ʻo e lao tatau naʻe ʻi ai ʻa ʻĀtamá. “Koe totogi oe agahala koe mate.” ʻIkai ngata aí, ʻi he taimi pē ʻoku mate ai ha tahá, “kuo movete ia mei he agahala.” (Loma 6:7, 23, PM) Kapau ʻoku fakatou mate ʻa e kakai leleí mo e koví pea ʻikai hokosia ʻe ha taha ʻa e faingataʻaʻia ʻi he hili ʻa e maté, ko fē ʻa e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá?

Fakamaau Totonu ʻa e ʻOtuá

Ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga talangofua ʻo e tangatá kuo ʻikai liliu ia talu mei heʻene fakatupu ʻa e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá pea fakahinohino ke na maʻu fānaú pea tokangaʻi ʻa e māmaní. (Senesi 1:28) ʻOku kei hā mahino ko ʻene taumuʻá eni, ʻi heʻene talaki ki mui: “E maʻu e he maonioni ae fonua [pe māmaní], bea te nau nofo ai o taegata.”—Sāme 37:29, PM.

Fakatokangaʻi ko e māʻoniʻoní te nau nofo ʻi he māmani ko ení. Te nau maʻu ha moʻui lelei haohaoa mo e fiefia. Ko e muʻaki taumuʻa ʻa e ʻOtuá ke fakafonuʻaki ʻa e māmaní ha matakali māʻoniʻoni ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻe “fakaaʻu” moʻoni. ʻE hoko eni ʻi he taimi te ne fetongi ai ʻa e fokotuʻutuʻu lolotonga ʻo e ngaahi meʻa fulikivanu ko ení ʻaki ha māmani foʻou.—Aisea 55:11; Taniela 2:44; Fakahā 21:4.

Ko e laui piliona ʻo e kakai kuo nau mate ʻi he taʻeʻilo ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e ʻOtuá te nau maʻu ʻaonga mei he toetuʻú pea te nau maʻu ʻa e fakahinohino ki he moʻui ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá. (Aisea 11:9; Sione 5:28, 29) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko ha taha pē ʻokú ne fakafisi ke muimui ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ʻe tautea kinautolu ʻaki ʻa e “mate ʻangaua.” Ko e mate eni ʻa ia heʻikai ʻaupito te nau toe ʻā hake mei ai.—Fakahā 21:8; Selemaia 51:57.

ʻOku hā mahino, ʻi hono tuʻunga ko ha ʻOtua ʻo e ʻofá, heʻikai ke fakamamahiʻi ʻe Sihova ʻa e kakaí ʻi ha afi ʻo heli. (1 Sione 4:8) Pea heʻikai te ne kātakiʻi ai pē ʻa e fulikivanú ʻo taʻengata. Fakatatau ki ai, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Sāme 145:20 “ʻoku tauhi ʻe Sihova ʻa e kakai ʻoku ʻofa kiate ia: Ka ko e kau angahala te ne fakaʻauha.” ʻIkai ko e anga-ʻofa ia mo e fakamaau totonu?

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻI he Tohi Tapú, ko e “laumalie” ʻoku ʻuhinga ia ki he tokotaha kakató—ʻo ʻikai ko ha meʻa ʻoku mavahe mei he sinó. ʻOku pehē ʻe he Senesi 2:7 (PM): “Nae gaohi e Jihova koe Otua ae tagata mei he efu oe kelekele, bea ne manava ki hono avaʻi ihu ae manava oe moui; bea hoko ae tagata koe laumalie moui.” Naʻe ʻikai ʻave kia ʻĀtama ha laumālie ʻoku mavahe mei hono sinó. ʻI hono kehé, ko ʻĀtamá tonu ko ha laumālie moʻui.

KUÓ KE FIFILI?

◼ ʻOku tau maʻu ha laumālie taʻefaʻamate?—Isikeli 18:4.

◼ Ko e hā e tuʻunga ʻo e kau maté?—Koheleti 9:5.

◼ ʻE fēfē hono tautea ʻe he ʻOtuá ʻa e fulikivanú?—Sāme 145:20.

[Fakatātā ʻi he peesi 11]

“Ko e kau pekia ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa.”—Koheleti 9:5

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Tā: www.comstock.com

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share