ʻOKU ʻEKE ʻE HE TOʻUTUPÚ
ʻE lava fēfē ke u mapuleʻi ʻa ʻeku ʻitá?
Ko e hā hono lahi ʻo hoʻo ʻitá?
❑ ʻIkai ʻaupito
❑ Māhina kotoa pē
❑ Uike kotoa pē
❑ ʻAho kotoa pē
Ko hai ʻoku ngalingali ʻokú ne ʻai koe ke ke ʻitá?
❑ ʻIkai ha taha
❑ Kaungāako
❑ Ongo mātuʻa
❑ Tokoua mo e tuofāfine
❑ Niʻihi kehe
Fakamatalaʻi ʻi lalo ha tuʻunga anga-maheni ʻokú ne fakaʻitaʻi koe.
□ ․․․․․
KAPAU te ke fokotuʻu ha ✔ ʻi he tafaʻaki ʻo e “ʻIkai ʻaupito” mo e “ʻIkai ha taha,” pea tuku fakaava ʻa e foʻi ʻatā fakamuimuí, ʻoku ʻoatu heni ʻa e talamonū—kuó ke mapuleʻi ʻa hoʻo ʻitá!
Kae kehe, ʻoku kehekehe ʻa e fakafeangai ʻa e tokotaha kotoa ki he ngaahi tuʻunga ʻo e ʻahiʻahí pea ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi tōnounou. Naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi Tohi Tapu ko Sēmisí: “ʻOku lahi ʻa e meʻa ʻoku tau humu ai kotoa pe.” (Semisi 3:2) Ko hono moʻoní, ʻi hoʻo ʻitá, ʻokú ke ongoʻi nai ʻo hangē ko e taʻu 17 ko Seliná.a “ʻOku ʻalu hake ʻi loto ʻa ʻeku ʻitá,” ko ʻene leá ia, “pea ʻoku faʻa fua hia ai ʻa e tokotaha hono hoko ʻokú ne fakalotomamahiʻi aú. Ko ʻeku ongo mātuʻá nai, ko hoku tokouá, pe naʻa mo ʻeku kulií!”
Fakamavaheʻi ʻa e Fakakaukau Halá mei he Fakakaukau Totonú
ʻOkú ke faingataʻaʻia ʻi he feinga ke lomi ʻa hoʻo ʻitá? Kapau ko ia, ʻoku ala maʻu ʻa e tokoni. Ka ko e meʻa ʻuluakí, tau toʻo angé ha ngaahi fakakaukau hala.
◼ Fakakaukau Hala: “Heʻikai lava ke u mapuleʻi ʻa ʻeku ʻitá—ko ʻeku haʻu ʻaku mei ha fāmili fakapoʻuli vave!”
Fakakaukau Totonu: ʻOkú ke “loto ʻita” nai—mahalo pē koeʻuhi ko e tākiekina ʻa e fāmilí, ʻātakaí, pe ko e ngaahi ʻuhinga kehe. Ka ko e meʻa ʻokú ke fai ʻi he ʻita ko iá ʻoku ʻaʻau ia ke mapuleʻi. (Palovepi 29:22) Ko e fehuʻí, Ko e hā ʻokú ke loto ke fakahoko ʻi heʻene hoko mai ki hoʻo ngaahi ongoʻí—ʻokú ke loto ke mapuleʻi ia pe ko ʻene puleʻi koe? Kuo ako ʻa e niʻihi ke mapuleʻi ʻenau ʻitá, pea te ke lava pē mo koe!—Kolose 3:8-10.
Konga Tohi Tapu Tefito: “Ko e fakamahū kotoa pe mo e lili mo e ʻita mo e feʻiohoʻaki mo e lauʻikovi, tuku ke hiki ia meiate kimoutolu.”—Efeso 4:31.
◼ Fakakaukau Hala: “Kapau ʻoku ou ʻita, ʻoku lelei ange ke ʻai ke ʻosi ki tuʻa ʻi hono taʻotaʻofi ʻi lotó.”
Fakakaukau Totonu: Ko e ongo foungá fakatouʻosi ʻoku lava ke kovi ia ki ho tuʻunga moʻui leleí. Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ha taimi ke “laku atu” ʻa e meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí. (Siope 10:1) Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ke ke tafunaki ʻe koe ʻa e meʻa ke ʻāsili aí. ʻE lava ke ke ako ke fakahāhā ʻa e ongoʻi mālohí kae ʻikai hoko ai ʻo ʻita.
Konga Tohi Tapu Tefito: “Ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEiki ʻoku ʻikai tāu ke ne fakakikihi, kaekehe ke ne angalelei ki he kakai kotoa pe, . . . ke ne makataki ʻa e kovi.—2 Timote 2:24.
◼ Fakakaukau Hala: “Kapau ʻoku ou ‘angalelei ki he kakai kotoa pe,’ ʻe kaka ʻiate au ʻa e tokotaha kotoa.”
Fakakaukau Totonu: ʻOku lava ke ʻiloʻi ʻe he kakaí ʻoku fiemaʻu ʻa e mālohi moʻoni ke fakahāhā ai ʻa e mapuleʻi-kitá, pea te nau tokaʻi lahi ange koe kapau ʻokú ke fai ia.
Konga Tohi Tapu Tefito: “Mou nofo melino pe mo e kakai kotoa pe, ʻo kapau ʻe ala lava.”—Loma 12:18.
Mapuleʻi Hoʻo ʻItá
Kapau ʻokú ke hehema ke ʻiteʻita, mahalo pē ʻoku aʻu mai ki he taimí ni ʻa hoʻo tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi hoʻo ʻitá. Ko e fakatātaá, kuó ke pehē nai ʻi ha taimi, “Naʻe fakaʻitaʻi au ʻe he taʻahiné” pe “Naʻe ʻai au ʻe he tamasiʻí ke u ʻita”? Kapau ko ia, ko hoʻo leá tonu ʻoku fakahuʻunga ai ko e niʻihi kehé ʻoku nau puleʻi ʻa hoʻo ongoʻí. ʻE lava fēfē ke ke toe mapuleʻi ia? ʻAhiʻahiʻi ʻa e meʻa hono hokó.
Fakahaaʻi ko koe ʻoku tupu mei aí. ʻOku kamata kotoa ia ʻi hono fakahaaʻi ko koe—pea ko koe pē taha—ʻoku lava ke ke “ʻai” koe tonu ke ke ʻitá. Ko ia ʻoua ʻe toe tuhu takai holo ʻo tukuakiʻi e niʻihi kehé. ʻI he ʻikai pehē, “Naʻe fakaʻitaʻi au ʻe he taʻahiné,” fakahaaʻi kiate koe tonu, ‘Naʻá ku fakaʻatā au ke u ʻita.’ ʻI he ʻikai pehē, “Naʻe ʻai au ʻe he tamasiʻí ke u ʻitá,” fakahaaʻi kiate koe, ‘Naʻá ku fili pē ʻe au ke u fai ʻa e meʻa taʻetotonú.’ ʻI hoʻo tali pē ʻoku tupu meiate koe ʻa hoʻo ngaahi tōʻongá, te ke malava lelei ange ai ke liliu ia.—Kaletia 6:5.
Tomuʻa fakakaukau ki he palopalemá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Oku jio mamao atu ae tagata fakabotoboto ki he kovi, o ne fufu ia mei ai: ka oku mole atu be ae vale, bea tautea ia.” (Palovepi 22:3, PM) Ko e kií leva ke tomuʻa fakakaukau ki he palopalemá. ʻEke hifo kiate koe, ‘Ko fē ʻa e taimi ʻoku ngalingali te u ʻita aí?’ Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe ha taʻahine ko Mēkeni: “ʻOku ou ngāue poʻuli, pea ʻi he ʻosi ʻa hoku taimi ngāué, ʻoku ou helaʻia lahi. Ko e taimi ia ʻoku ou meimei ʻita ai ʻi ha faʻahinga meʻa pē.”
Fehuʻi: Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku ngalingali te ke ʻita aí?
․․․․․
Palani ha tali lelei ange. ʻI hono fakaʻitaʻí, mihiʻi hoʻo mānavá, tukutuku hifo ho leʻó, pea lea māmālie. ʻI he ʻikai tukuakiʻi (“ʻOkú ke kaihahaʻa! Naʻá ke ʻave taʻepoaki ʻa hoku sāketí!”) ʻahiʻahi fakahaaʻi ʻa e founga ʻoku uesia ai koe ʻi he meʻa naʻe faí. (“Naʻá ku loto-mamahi moʻoni ʻi heʻeku loto ke tui hoku sāketí peá u ʻilo naʻá ke ‘toʻo’ ʻo ʻikai kole mai kiate aú.”)
Meʻa ke fai: Fakakaukau ki ha tuʻunga ki muí ni ʻa ia naʻá ke ʻita ai.
1. Ko e hā naʻá ne fakaʻitaʻi koé?
․․․․․
2. Naʻe fēfē hoʻo tali ki aí? (Ko e hā naʻá ke leaʻaki mo/pe faí?)
․․․․․
3. Ko e hā nai naʻe mei hoko ko ha tali lelei angé?
․․․․․
Fakakaukau ki he nunuʻá. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ke ke fai ʻa e meʻa ko iá. Ko e fakatātaá:
◼ Palovepi 12:18: “ʻOku ai ha taha ko ʻene faʻa lau ʻoku hange ko e hokohokai ha heleta.” ʻOku lava ke fakalotomamahi ʻa e leá, pea ʻi he taimi ʻokú ke ʻita aí, ʻoku meimei pau ke ke leaʻaki ʻa e meʻa te ke toki fakaʻiseʻisa ai ʻamui.
◼ Palovepi 29:11: “ʻOku aʻau ki tuʻa ʻe he vale ʻene ʻita kotoa: Ka ko e poto ʻoku ne taofi haʻána mei loki, ʻo fakamomoko ki ai.” ʻI he ʻosi angé ko ha ʻita ʻo tafulu ʻokú ne ʻai ai pē koe ke ke ngali vale.
◼ Palovepi 14:30: “Ko e loto ʻoku toka ko e moʻuiʻanga ʻo e sino kotoa.” Ko ha loto-ʻita ʻoku kovi ia ki ho tuʻunga moʻui leleí! ʻOku pehē ʻe ha taʻahine ko ʻĀnita: “ʻOku tokolahi ʻa e kau toto māʻolunga ʻi hoku fāmilí, pea ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo ʻeku hehema ke loto-mafasiá ʻokú ne ʻai au ke u fakakaukau fakalelei ki muʻa ke ʻoua te u ʻita vave.”
Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku lava ke ke akó? Fakakaukau ki he ngaahi nunuʻa ʻo hoʻo leá mo e tōʻongá. ʻOku pehē ʻe he taʻu 18 ko Heta: “ʻOku ou ʻeke hifo kiate au, ‘Fēfē kapau te u ʻita ʻi he tokotaha ko ení? Ko e hā ʻene fakakaukau mai kiate aú? ʻE fēfē ʻene uesia ʻa homa vaá? ʻE fēfē ʻeku ongoʻí kapau naʻe fai pehē mai ha taha kiate au?’” ʻE lava ke ke ʻeke ʻa e faʻahinga fehuʻi tatau ki muʻa ke ke leá pe ki muʻa ke ke ʻave ha pōpoaki—fakafou ʻi he meilí, ʻi he telefoní, pe fakafou ʻi he ʻInitanetí, fetohiʻaki telefoni, pe ʻīmeili.
Fehuʻi: Ko e hā ʻe lava ke hoko kapau ʻoku fakalotomamahiʻi koe ʻe ha taha pea ʻi he tali ki aí ʻokú ke ʻave ki ai ha pōpoaki fakaʻita?
․․․․․
Kumi tokoni. “ʻOku feakoʻaki ʻa e kakaí, ʻo hangē pē ko e fakamāsila ʻe he ukameá ʻa e ukameá,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 27:17. (Today’s English Version) Ko e hā ʻoku ʻikai te ke ʻeke ai ki ha mātuʻa tauhi fānau pe ko ha kaumeʻa matuʻotuʻa ʻa e founga ʻokú ne ʻai ai pē ia ke ne mokomokó?
Tohi ʻa e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí. Tauhi ha pepa, pea tohiʻi ai ʻa e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí. Ko e taimi taki taha ʻoku ʻikai mapuleʻi ai hoʻo ʻitá, tohiʻi ʻa e (1) meʻa naʻe hokó, (2) anga ʻo hoʻo fakafeangai ki aí, mo e (3) ha tali lelei ange. ʻI he ʻalu ʻa e taimí, te ke ʻiloʻi ai ʻe muʻomuʻa ʻa e tali lelei angé!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e hingoa ʻe niʻihi ʻi he kupu ko ení.
KE FAKAKAUKAU KI AI
ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻa mo e kakai heʻikai ʻaupito te tau fakakaukau te nau ʻitá kuo nau fai pehē ʻi he taimi ʻe niʻihi. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke ako mei he ngaahi fakatātā ko ení?
◼ Mōsese.—Nomipa 20:1-12; Sāme 106:32, 33.
◼ Paula mo Panepasa.—Ngāue 15:36-40.
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
LEAʻAKI ʻE HO TOʻUMEʻÁ
“Ko hono fakahaaʻi ʻeku ongoʻí ʻi heʻeku tohinoá—pe ki heʻeku faʻeé—ʻoku tokoniʻi ai au ke u hanganaki mokomoko.”—ʻAlekisisi, ʻAmelika.
“Kapau ʻoku ou loto-mafasia lahi, ko e lue ʻo ʻevá ʻoku tukuange atu ai ʻa hoku iví, pea ʻoku tokoni ʻa e ʻeá ki heʻeku fakakaukau leleí.”—ʻElisapeti, ʻAilani.
“Naʻá ku toʻo ʻeku fakakaukaú mei he meʻa naʻe hokó pea ʻeke, ‘Ko e hā ʻe hokó kapau te u kamata kaikaila?’ Naʻe iku maʻu pē ʻou ʻiloʻi heʻikai tokoni ia!”—Kalama, ʻAositelēlia.
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
NAʻÁ KE ʻILOʻI?
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ongoʻi houhau ai ʻa e ʻOtuá. Neongo ia, ko ʻene ngaahi ongoʻí ʻoku tonu maʻu pē ia, pea ʻokú ne mapuleʻi fakaʻaufuli ia. ʻOku ʻikai ʻaupito te ne fai ha meʻa taʻetotonu!—Sio ki he Ekisoto 34:6; Teutalonome 32:4; mo e Aisea 48:9.
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
Ko koe ʻa e tokotaha ʻokú ke fakapapauʻi pe ʻoku aʻu hoʻo ʻitá ki he lilí