Fakapulipuli 3: Ngāue Fakatimi
“ʻOku ngutuhuaange ke toko ua ʻi heʻete toko taha; . . . He kapau te na to, ʻe lava ʻe he taha ke ʻohake hono kaumeʻa.”—Koheleti 4:9, 10.
ʻUhinga ʻo e meʻá ni. Ko e ngaahi hoa mali lavameʻá ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ki he tuʻunga-ʻulú hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú. (Efeso 5:22-24) Neongo ia, ʻoku vakai fakatouʻosi ʻa e husepānití mo e uaifí ki heʻena nofo malí ʻi he tuʻunga ko e “ʻataua” mo e “kitaua” kae ʻikai ko e “ʻaʻaku” mo e “au.” ʻI he taimi ʻoku ʻi ai ai ʻa e ngāue fakatimí, ʻoku ʻikai kei fakakaukau ai ʻa e husepānití mo e uaifí ʻokú na kei taʻemali. ʻOkú na “kakano pe taha”—ko ha kupuʻi lea Fakatohitapu ʻoku fakamatalaʻi ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi he tuʻuloa ʻa e haʻí kae toe pehē foki ki heʻene fekoekoeʻí.—Senesi 2:24.
ʻUhinga ʻoku mahuʻinga aí. Kapau ko koe mo ho hoá ʻoku ʻikai te mo ʻi ha timi, ʻe lava ke hoko vave ai ʻa e meʻa īkí ko ha palopalema lalahi ʻo mo taki taha fetūkuaki kae ʻikai fakaleleiʻi ʻa e palopalemá. ʻI hono kehé, ʻi he taimi ʻokú ke timi ai mo ho hoá, ʻokú mo hangē ai ha pailate mo hano tokoni ʻokú mo maʻu ʻa e palani puna tatau kae ʻikai ko e ongo pailate ʻi ha vakapuna kehekehe ʻi ha halanga ʻe tupu ai haʻana fepaki. ʻI hoʻomo taʻefelotoí, mo ngāueʻi ha fakaleleiʻanga ʻaonga kae ʻikai fakamoleki ʻa e taimí mo e iví ʻi he tauʻaki tukuakiʻi mo e talatalaakiʻi.
ʻAhiʻahiʻi eni. Sivisiviʻi hoʻo ngāue fakatimí ʻaki hono tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení.
◼ ʻOku ou vakai ki he paʻanga ʻoku ou ngāueʻí ko e “meʻa kotoa ʻaʻaku,” koeʻuhi ko au naʻá ku ngāueʻi iá?
◼ ʻOku ou fakamamaʻo mei he kāinga ʻo hoku hoá, neongo ʻokú ne vāofi mo kinautolu?
◼ Ke mālōlō kakato, ʻoku ou fiemaʻu ke mavahe mei hoku hoá?
Fai ha fili pau. Fakakaukau ki he founga ʻe taha pe ua ʻe lava ke ke fakahaaʻi ai ʻokú ke hehema ke ngāue fakatimi mo ho hoá.
Ko e hā ʻoku ʻikai ke ʻeke ai ki ho hoá pe ko e hā haʻane fokotuʻú?
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Ko e ngāue fakatimí ʻoku ʻuhinga iá ʻokú mo pailate mo tokoni pailate fakataha mo e palani puna tatau