Ko e Hā ʻOku Tui ki Ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
Ko e ngaahi tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke fakapulipuli, he ko ʻenau ʻū tohí ʻoku ʻosi ala maʻu pē ʻi he ngaahi lea ʻe laui teau. ʻI laló ko ha fakamatala fakanounou ia ʻo e niʻihi ʻo ʻenau ngaahi tefitoʻi tuí.
1. Ko e Tohi Tapú ʻOku tui ʻa e Kau Fakamoʻoní “ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua.” (2 Timote 3:16) Ko Jason D. BeDuhn, ko ha palōfesa fakalotu māʻolunga, naʻá ne tohi: “[Naʻe faʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová] ʻenau faʻunga tuí mo e lotú mei he fakamatala hangatonu ʻa e Tohi Tapú ʻo ʻikai tomuʻa fakapapauʻi ʻa e meʻa ʻe maʻu aí.” ʻOku nau fakatonutonu ʻenau ngaahi tuí ke fehoanaki mo e Tohi Tapú; ʻoku ʻikai te nau fakatonuleaʻi ia ke feʻunga mo kinautolu. ʻI he taimi tatau, ʻoku nau ʻilo ʻoku ʻikai ko e meʻa kotoa pē ʻi he Tohi Tapú ke fakaʻuhingaʻi fakahangatonu fakafoʻilea ia. Ko e fakatātaá, ko e ʻaho ʻe fitu ʻo e fakatupú, ʻoku fakaefakatātā, ʻo lave ki ha ngaahi vahaʻa taimi lōloa.—Senesi 1:31; 2:4.
2. Ko e Tokotaha-Fakatupú Kuo ʻai ʻe he ʻOtua moʻoní kiate ia ha hingoa fakafoʻituitui—ko Sihova (pe ʻIauē, hangē ko ia naʻe ngāueʻaki ʻi he Jerusalem Bible ʻa e Katolika Lomá pea naʻe saiʻia ange ai ʻa e niʻihi ʻo e kau mataotao ʻo onopōní)—ke fakafaikehekeheʻi ʻaki ia mei he ngaahi ʻotua loí.a (Sāme 83:18) Ko e faʻunga faka-Hepelū ʻo e huafa fakaʻotuá ʻoku hā tuʻo 7,000 nai ia ʻi he muʻaki konga Tohi Tapú. ʻI hono fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e huafa ko iá, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi heʻene sīpinga lotú: “Ke tapuhā ho Huafa.” (Mātiu 6:9) ʻOku fiemaʻu totonu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá. Ko ia ai, ko e Kau Fakamoʻoní ʻoku ʻikai ke nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi fakatātaá pe ngaahi ʻīmisí ʻi heʻenau lotú.—1 Sione 5:21.
3. Sīsū Kalaisi Ko ia ʻa e Fai Fakahaofí, ko e “ʻAlo ʻo e ʻOtua,” pea “ko e ʻUluaki ia naʻe fakatupu.” (Sione 1:34; Kolose 1:15; Ngāue 5:31) Koeʻuhí ko ha meʻamoʻui naʻe fakatupu, ʻoku ʻikai ko e konga ia ʻo ha Tolu-Tahaʻi-ʻOtua. “ʻOku lahi ʻa e Tamai ʻiate au,” ko e fakamatala ia ʻa Sīsuú. (Sione 14:28) Naʻe moʻui ʻa Sīsū ʻi hēvani ki muʻa ke ʻalu hifo ki he māmaní, pea hili ʻene pekia fakaefeilaulaú mo e toetuʻú, naʻá ne toe foki ki hēvani. “ʻOku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamai ka ʻi heʻene fou ʻiate [ia].”—Sione 14:6.
4. Puleʻanga ʻo e ʻOtuá Ko ha puleʻanga fakahēvani moʻoni eni fakataha mo ha Tuʻi—ko Sīsū Kalaisi—mo e kaungāpule ʻe toko 144,000, ʻa ia kuo “fakatau mei mamani.” (Fakahā 5:9, 10; 14:1, 3, 4; Taniela 2:44; 7:13, 14) Te nau pule hifo ki he māmaní, ʻa ia ʻe fakamaʻa mei ai ʻa e fulikivanu kotoa pē pea ʻe nofoʻi ia ʻe he laulaui miliona ʻo e faʻahinga manavahē-ʻOtua ʻo e tangatá.—Palovepi 2:21, 22.
5. Ko e Māmaní ʻOku pehē ʻi he Koheleti 1:4: “Ko e māmaní ʻe tolonga ʻo taʻengata.” (The New English Bible) Hili hono fakaʻauha ʻa e fulikivanú, ko e māmaní ʻe ngaohi ko ha palataisi pea nofoʻi taʻengata ʻe he faʻahinga māʻoniʻoni ʻo e tangatá. (Sāme 37:10, 11, 29) Ko e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi heʻene lotú “ke fai ho finagalo i mamani” ʻe fakahoko ia.—Mātiu 6:10, PM.
6. Kikite ʻa e Tohi Tapú Ko e “Otua . . . oku ikai aubito loi.” (Taitusi 1:2, PM) Ko ia ai, ko e meʻa ʻokú ne tomuʻa talá ʻoku hoko moʻoni maʻu pē, kau ai ʻa e ngaahi kikite Fakatohitapu fekauʻaki mo e ngataʻanga ʻo e māmani lolotongá. (Aisea 55:11; Mātiu 24:3-14) Ko hai ʻe hao moʻui atu ʻi he fakaʻauha ka hoko maí? “Ko ia ʻoku ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtua, ʻoku ne nofo maʻu ʻo taʻengata,” ko e lau ia ʻa e 1 Sione 2:17.
7. Kau Maʻu Mafai ʻo e Māmaní “ʻAnge kia Sisa ʻa e ngaahi meʻa ʻa Sisa, pea ki he ʻOtua ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtua,” ko e lau ia ʻa Sīsuú. (Maake 12:17) ʻI heʻene peheé, ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau talangofua ki he ngaahi lao ʻo e fonuá ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke fepaki ai eni mo e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá.—Ngāue 5:29; Loma 13:1-3.
8. Ngāue Fakamalangá Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū: “Koe ogoogolelei ni oe buleaga” ʻe fanongonongo ia ʻi māmani kātoa ki muʻa ke ngata ʻa e māmani lolotongá. (Mātiu 24:14, PM) Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau lau ko ha monū ia ke kau ʻi he ngāue fakahaofi moʻui ko iá. Ko e moʻoni, tatau ai pē pe ʻoku fanongo ʻa e kakaí pe ʻikai ko e fili pē ia ʻanautolu. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko ia oku loto ki ai, ke ne too taetotogi eia ae vai oe moui.”—Fakahā 22:17, PM.
9. Papitaisó Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau papitaiso pē ʻa e faʻahinga ʻa ia, makatuʻunga ʻi ha ako fakaʻāuliliki ʻo e Tohi Tapú, ʻoku nau loto ke tauhi ki he ʻOtuá ko e taha ʻo ʻene Kau Fakamoʻoní. (Hepelu 12:1) Ko e faʻahinga ko ení ʻoku nau fakahāhā ʻenau fakatapui fakafoʻituitui ki he ʻOtuá ʻaki hono fakauku ʻi he vaí.—Mātiu 3:13, 16; 28:19.
10. Ko e fakafaikehekeheʻi ʻo e haʻa-faifekaú mo e kakaí “Ko kimoutolu ko e ngāhi tokoua kotoa pe,” ko e lea ia ʻa Sīsū ki hono kau muimuí. (Mātiu 23:8) Ko e muʻaki kau Kalisitiané, kau ai ʻa e kau hiki Tohi Tapú, naʻe ʻikai ha kalasi haʻa faifekau. Ko e sīpinga Fakatohitapu ko ení ʻa e meʻa ʻoku muimui ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Naʻe ʻikai ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻa nau fuofua ʻilo ʻa e huafa “Sihová.” ʻI he ngaahi senituli lahi ki muʻá, naʻe liliu leaʻi ai ʻa e huafa “Sihová” ʻi ha ngaahi lea ʻikai Fakatohitapu lahi, kau ai ʻa e lea faka-Pilitāniá mo e lea faka-Siamané. Ko hono pangó, ko e kau liliu Tohi Tapu ʻe niʻihi ʻi onopooni kuo nau fetongi ʻa e huafa fakaʻotuá ʻaki ʻa e ngaahi hingoa fakalakanga, hangē ko e “ʻOtua” mo e “ʻEiki,” ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e taʻetokaʻi lahi ki he Faʻu-Tohi ʻo e Tohi Tapú.
[Fakamatala ʻi he peesi 8]
“ʻOku lahi ʻa e Tamai ʻiate au.”—Sione 14:28
[Fakamatala ʻi he peesi 9]
“Pea ʻe ʻoua ke fanongonongo ki mamani katoa ʻa e ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga, ke ai ha fakamatala ki he ngāhi kakai kotoa pe, pea toki hoko ʻa e ngataʻanga.”—Mātiu 24:14