Poto Maʻá e ʻEleló
‘KAPAU pē ā naʻe lava ke u toe fakafoki ʻa e meʻa naʻá ku leaʻakí!’ Kuo faifai ange peá ke leaʻaki ia kiate koe? ʻIo, ʻoku tau fāinga kotoa pē ke mapuleʻi hotau ʻeleló. ʻE lava ke tau fakalalataʻi ha meimei monumanu pē, ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú, “ka ko e ʻelelo kuo teʻeki mafakalalata ʻe he tangata.” (Semisi 3:7, 8) Ko ia ʻe totonu ā ke tau foʻi leva? ʻIkai! Fakakaukau angé ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe niʻihi ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke mapuleʻi lahi ange ʻa e kiʻi kupu siʻisiʻi kae mālohi ko eni ʻo e sinó.
● “Ka lahi ha lea ʻe ʻikai hala ha angahala: Ka ko ia ʻoku fakamaʻumaʻu hono loungutu ko e poto ia.” (Palovepi 10:19) Ko e lahi ange ʻetau talanoá, ko e lahi ange ia ʻa e malava ke tau leaʻaki ʻa e meʻa fakavalevale pe aʻu ʻo fakatupu maumau. Ko e moʻoni ko e ʻelelo taʻefakapití ʻoku lava ke hangē ia ha afi, ʻoku mafola vave, ʻi hono fakamafola ʻa e lau fakatupu loto-mamahi mo e lauʻikovi loi. (Semisi 3:5, 6) Kae kehe, ʻi he taimi ʻoku tau ‘fakamaʻumaʻu ai hotau loungutú,’ pe fakakaukau ki muʻa ke tau leá, ʻoku tau fakakaukauʻi ai ʻa e ola ʻe hoko nai ʻi heʻetau ngaahi leá. ʻI he foungá ni, ʻoku tau hoko ai ʻo ʻiloa ʻi he fakapotopotó, pea ʻoku tau maʻu ai ʻa e tokaʻi mo e falala ʻa e niʻihi kehé.
● “Ke vave ʻa e tangata fuape he fanongo, kae fakatotoka ki he lea, pea fakatotoka ki he ʻita.” (Semisi 1:19) ʻOku houngaʻia ʻa e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku tau fanongo lelei ai ki he meʻa ʻoku nau leaʻakí, he ʻi he foungá ni ʻoku tau fakahāhā ai ʻoku ʻikai ke tau mahuʻingaʻia pē ka ʻoku tau toe tokaʻi foki. Kae fēfē kapau ʻoku leaʻaki ʻe ha taha ha meʻa fakalotomamahi pe fakatupu ʻita? Kuo pau leva ke tau feinga ke “fakatotoka ki he ʻita” ʻaki ʻa e ʻikai fakafeangai ʻi he founga tatau. Ko hai ia ʻokú ne ʻilo? Kuo loto-mamahi nai ʻa e tokotahá ia ʻi ha faʻahinga ʻuhinga pea ʻe aʻu nai ʻo ne kole fakamolemole ʻi heʻene lea taʻeʻofá. ʻOkú ke ʻilo ʻoku faingataʻa ke “fakatotoka ki he ʻita”? Lotu leva ki he ʻOtuá ki ha mapuleʻi-kita. Heʻikai te ne tukunoaʻi ʻa e ngaahi kole loto-moʻoni peheé.—Luke 11:13.
● “ʻOku fesi hui ʻe he ʻelelo molū [‘maluú,’ NW].” (Palovepi 25:15) ʻI he kehe mei he ngaahi fakakaukau anga-mahení, ko e anga-maluú ʻoku ʻi ai hono mālohi. Ko e fakatātaá, ko ha tali malū ʻe lava ke ne ikuʻi ʻa e fakafepaki ʻoku hā ngali fefeka mo mapelungataʻa hangē ko e huí, mahalo pē koeʻuhí ko e ʻita pe tomuʻa fehiʻa. ʻOua naʻa ngalo, ʻe lava ke hoko ko ha pole hono fakahāhā ʻa e anga-maluú, tautefito ʻi ha tuʻunga ʻiteʻita. Ko ia fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi ʻaonga ʻo hono fai ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú mo e ngaahi nunuʻa ʻe ala hoko ʻi he ʻikai ke fai peheé.
Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ko e moʻoni ko e “poto ʻoku mei ʻolunga.” (Semisi 3:17) ʻI he taimi ʻoku tau ngāueʻaki ai ʻa e poto ko iá ki hotau ʻeleló, ʻoku hoko ai ʻetau ngaahi leá ʻo fakangeingeia, fakatupu ʻofeina, mo fakatupu langa hake—hangē ko e “apele koula ʻi he ainga siliva,” ʻo feʻunga tonu mo e meʻa ʻoku faí.—Palovepi 25:11.