Mafola ʻa e Laumālie ʻo e Kilisimasí—He ko e Hā?
ʻOKÚ KE fakatuʻotuʻa atu ki he Kilisimasí? Pe ko e fakaofiofi atu ki aí ʻokú ne ʻai koe ke ke ongoʻi manavasiʻi? ʻOku ʻeke ʻe he kakai ʻe laui miliona: ‘Ko hai te u kumi meʻaʻofa ki aí? Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke u fakatau maí? ʻE lava ke u totongi ia? Ko e hā hono lōloa ʻo haʻaku tā ke ʻosi ʻa hoku moʻuá?’
Neongo ʻa e ngaahi hohaʻa peheé, ʻoku kei manakoa ʻaupito pē ʻa e Kilisimasí. Ko e moʻoni, ko e kātoangá kuo aʻu ʻo mafola ia ki he ngaahi fonua ʻoku ʻikai Kalisitiané. ʻI Siapani ʻoku kātoangaʻi ai he taimí ni ʻe he ngaahi fāmili lahi ʻa e Kilisimasí, ʻo ʻikai koeʻuhí ko hono mahuʻinga fakalotú, ka ko ha kātoanga fakafiefia ʻataʻatā. ʻI Siaina ko e “fofonga pahapaha fiefia ʻo Sanitā Kolosi ʻoku fakapipiki ia ʻi he ngaahi matapā sioʻata ʻo e falekoloá ʻi he ngaahi kolo lalahi,” ko e lau ia ʻa e Wall Street Journal, pea toe pehē ai: “ʻOku pukenimā ʻe he tokanga lahi ki he Kilisimasí ʻa e kalasi lotoloto foʻou ʻoku ʻalu ki he tokolahi ange ʻi he kolo lalahi ʻo Siainá ko ha kalofanga ia ke fai ai ʻa e fakatau, kai pea mo e paati.”
ʻI he ngaahi konga lahi ʻo e māmaní, kuo hoko ai ʻa e Kilisimasí ko ha fakatupu paʻanga lahi ia ki he ʻekonōmika ʻi he feituʻú. ʻOku moʻoni ia tautefito ʻi Siaina, ʻa ia ʻi he taimi ní “ko ha hūʻanga lahi fakaʻulia ia ki tuʻa ʻo e ngaahi ʻakau Kilisimasi pelesitikí, ngaahi meʻa teuteu ngingilá, ngaahi maama takemokemó mo e ngaahi meʻa teuteu Kilisimasi kehe,” ko e lau ia ʻa e Journal.
ʻI he tuʻunga lahi ʻoku toe pouaki ai ʻi he ngaahi fonua Mosilemí ʻa e ngaahi kātoanga meimei tatau mo e Kilisimasí, neongo ʻoku ʻikai fai moʻoni ia ʻi he ʻaho 25 ʻo Tīsemá. ʻI ʻEngikala ʻi Toake, mo Peiluti ʻi Lepanoní, ʻoku ʻikai foʻou ʻa e sio ai ki hono teuteuʻi ʻa e ngaahi matapā sioʻata ʻo e falekoloá ʻaki ʻa e ngaahi ʻakau lau mata ʻoku ʻufiʻufi ʻe he ngaahi meʻa teuteu ngingila pea tautau ai ʻa e ngaahi kofukofu meʻaʻofa. ʻI ʻInitonīsia, ko e ngaahi hōtelé mo e ngaahi fuʻu falekoloa lalahí ʻoku nau fakapaʻanga ʻa e ngaahi kātoanga fakafiefia, pea ʻoku lava ke kai ai ʻa e fānaú mo Sanitā pea ʻai honau tā mo ia.
ʻI he ngaahi fonua he Hihifó, ʻoku hoko ai ʻi he tuʻunga lahi he taimí ni ʻa e Kilisimasí ko e meʻa fakamāmani mo fakakomēsiale, fakataha mo e ngaahi tuʻuaki lahi ʻoku “mataʻāʻā hono fakataumuʻa ki he fānaú,” ko e lau ia ʻa e Royal Bank Letter ʻo Kānatá. Ko ia ai, ʻoku kei maʻu ʻe he kakai ʻe niʻihi ʻa e ngaahi ouau Kilisimasí ʻi ha fale lotu. Ka ko e ngaahi feituʻu faiʻanga fakataú, ʻi hono tā ai ʻa e ngaahi fasi Kilisimasí, kuo hoko ia ko e ngaahi temipale foʻou. Ko e hā kuo liliu aí? ʻOku lava ke fakafekauʻaki ʻa e ʻuhingá mo e tupuʻanga ʻo e Kilisimasí? Ko e hā hono ngaahi tupuʻangá?
Ki muʻa ke lāulea ki he ngaahi fehuʻi ko iá, ʻe lelei ke lau ʻa e ngaahi fakamatala ʻi he Tohi Tapú ʻa ia ʻoku pehē tokua naʻe tupu mei ai ʻa e Fakatātā ʻAloʻi ʻi he Kilisimasí.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 4]
MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HE KAU HIKI KŌSIPELÍ
Ko e ʻApositolo ko Mātiú: “Hili ʻa e ʻaloʻi ʻo Sisu ʻi Petelihema ʻi Siutea, ʻi he kuonga ʻo e tuʻi ko Helota, ʻiloange naʻe hoko ki Selusalema ʻa ni Maki mei Hahake, ʻoku nau fehuʻi, Kofaʻā Ia kuo ʻaloʻi ko e Tuʻi ʻo e kakai Siu? he naʻa mau mamata ʻi Hahake ki hono fetuʻu pea kuo mau ōmi ke hū kiate ia. Pea ʻi he fanongo ki ai ʻa e tuʻi ko Helota, naʻa ne puputuʻu.” Ko ia naʻe ʻeke ai ʻe Hēlota ki he “houʻeiki taulaʻeiki . . . pe ʻaloʻi ʻi fē ʻa e Misaia.” ʻI he ʻiloʻi ʻe hoko “ʻi Petelihema,” naʻe tala ʻe Hēlota ki he kau makí: “Mou ʻalu ʻo ʻeke fakatotolo ki he tamasiʻi; pea ka mou ka ʻilo mou tala mai.”
“Pea nau ʻalu; pea ʻiloange, ko e fetuʻu naʻa nau mamata ki ai ʻi Hahake, naʻa ne tataki kinautolu ʻo aʻu atu ki he potu naʻe ʻi ai ʻa e tamasiʻi, . . . ʻi heʻenau hū ki he fale, naʻa nau ʻilo ʻa e tamasiʻi, ʻoku ʻi heʻene faʻē ko Mele.” Hili hono foaki kia Sīsū ʻa e ngaahi meʻaʻofá, naʻe “valokia kinautolu ʻi ha misi ke ʻoua te nau foki kia Helota, [ko ia] ne nau ʻalu ki honau fonua ʻi ha hala kehe.”
“Pea kuo nau ʻalu, ʻiloange, naʻe ha kia Siosefa ha angelo ʻa e ʻEiki ʻi ha misi, ʻo ne pehe, ʻA hake, ʻo toʻo ʻa e tamasiʻi mo ʻene faʻe, pea ke holataki ki Isipite . . . pea ʻa hake ia, ʻo ne toʻo ʻa e tamasiʻi mo ʻene faʻe ʻi he po ko ia, ʻo nau ʻalu . . . pea ʻi he toki ha kia Helota kuo vaʻingaʻaki ia ʻe he kau Maki, naʻa ne tuputamaki ʻaupito; ʻo ne fekau ke tamateʻi ʻa e tamaiki kotoa pe ʻi Petelihema mo e ngāhi ʻapi naʻe kau ki ai, ʻo ngata meiate kinautolu naʻe ua taʻu ʻo fai ki mui.”—Mātiu 2:1-16.
Ko e Ākonga ko Luké: Ko Siosefa naʻá ne “fononga hake . . . mei he kolo ko Nasaleti ʻi Kaleli, ko ʻene ʻalu ki Siutea, ki he kolo ʻo Tevita, ʻa ia ʻoku hingoa ko Petelihema; . . . ke na tohi ai mo Mele, . . . pea lolotonga ʻena ʻi ai, . . . naʻa ne ʻaloʻi ʻa e tama, ko hono ʻuluaki, ʻo ne fakakofuʻaki ia ʻa e kofuʻi tamasiʻi valevale, ʻo ne fakatokoto ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manu: koeʻuhi naʻe ʻikai te na hao ʻi he fale talifononga.”
“Pea naʻe ʻi he fonua ko ia ha kau tauhi sipi naʻe mohe vao, ʻo leʻohi ʻenau fanga sipi ʻi he poʻuli. Pea ʻiloange, naʻe tuʻu mai kiate kinautolu ha angelo ʻa e ʻEiki, . . . pea naʻa nau manavahē—ko e manavahē ka ko ha manavahē. Pea pehē ʻe he angelo kiate kinautolu, ʻOua ʻe manavahē; he ko eni kuo u haʻu mo au ha talanoa mālie, ko e meʻa fakafiefia ʻaupito, ko e meʻa maʻa e kakai Isileli katoa. He naʻe ʻaloʻi kiate kimoutolu ʻanenai ʻi he Kolo ʻo Tevita ha Fakamoʻui, ʻa ia ko e ʻEiki Misaia.” ʻI he hoko ʻa e meʻa ko iá ko e kau tauhi-sipí naʻa “nau ō fakavave, ʻo ʻilo ʻa Mele mo Siosefa fakatouʻosi, pea mo e tamasiʻi valevale ʻoku tokoto ʻi he ʻaiʻangakai.”—Luke 2:4-16.