ʻAʻEVA ʻI HE HALA ʻO E FIEFIÁ
Fiemālie mo e Nima-homo
KUO TUʻO FIHA HOʻO FANONGO ʻI HE PEHĒ KO E FIEFIÁ MO E LAVAMEʻÁ ʻOKU FAKATUʻUNGA ʻI HE KOLOÁ? ʻI hono maʻu ʻa e vakai ko iá, ʻoku ngāue ʻa e laui miliona ʻi he ngaahi houa fakaongosia lahi ke maʻu ha paʻanga lahi ange. Ka ʻoku ʻomai ʻe he paʻangá mo e koloá ʻa e fiefia tuʻuloá? Ko e hā kuo fakamoʻoniʻí?
Fakatatau ki he Journal of Happiness Studies, ʻi he feau pē ʻetau fiemaʻu tefitó, ko hono maʻu ha paʻanga lahi ange ʻoku ʻikai ke ne fakalahi ʻetau fiefiá pe ʻai ke tau ongoʻi lelei ange. ʻOku ʻikai ko e paʻangá ʻa e palopalemá. Ko e “tuli ki he (paʻangá) ʻoku taki atu ki he loto-mamahí,” ko e lau ia ʻa e makasini Monitor on Psychology. ʻOku tapua mai ai ʻa e faleʻi ko eni ʻi he Tohi Tapú ʻi he meimei taʻu ʻe ua afe kuohilí: “Ko e ʻofa ki he paʻangá ko ha aka ia ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku koví, pea ʻi he kakapa atu ki he ʻofa ko ʻení . . . [ko e] niʻihi . . . kuo nau hokohokaʻi fakaʻaufuli ai kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi mamahi lahi.” (1 Tīmote 6:9, 10) Ko e hā nai ʻa e ngaahi mamahi ko iá?
HOHAʻA MO E TAʻEMAMOHE KE MALUʻI ʻA E KOLOÁ. “ʻOku ifo ʻa e mohe ʻa e tokotaha ʻoku ngāué, pe ʻoku siʻi pe lahi ʻa ʻene kaí, ka ko e koloa lahi ʻa e tokotaha koloaʻiá ʻoku ʻikai te ne fakaʻatā ia ke ne mohe.”—Tangata Malanga 5:12.
SIVA ʻA E ʻAMANAKÍ. ʻI ha ʻuhinga, ʻoku hoko iá ko e ʻikai lava ke fakalato ʻa e havala ki he paʻangá. “Ko e tokotaha ʻoku ʻofa ʻi he silivá ʻe ʻikai ʻaupito te ne fiemālie ʻi he silivá, pea ʻoku ʻikai fiemālie ʻa e tokotaha ʻoku ʻofa ʻi he koloá ʻi he meʻa ʻoku maʻu maí.” (Tangata Malanga 5:10) Pehē foki, ko e havala ki he koloá te ne ueʻi nai ha taha ke tukunoaʻi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻokú ne pouaki ʻa e fiefiá, hangē ko e fakamoleki ʻa e taimi mo e fāmilí mo e kaungāmeʻá pe ki he meʻa fakalaumālié.
ONGOʻI MAMAHI ʻI HE HŌLOA PE MOLE ʻA E PAʻANGÁ PE ʻINIVESÍ. “ʻOua naʻá ke fakaongosia ke maʻu ha koloa. Tuʻu hifo pea fakahāhā ʻa e mahinó. ʻI haʻo hila ki ai, ʻoku ʻikai ke ʻi ai, he ko e moʻoni te ne ʻai kapakau ʻo hangē ha ʻīkalé peá ne puna atu.”—Palōveepi 23:4, 5.
ʻULUNGAANGA ʻOKÚ NE POUAKI ʻA E FIEFIÁ
FIEMĀLIE. “Kuo ʻikai ke tau ʻomai ha meʻa ki he māmaní, pea heʻikai lava ke tau ʻave mei ai ha meʻa. Ko ia ʻi hono maʻu ha meʻakai mo ha valá, te tau fiemālie pē ʻi he ngaahi meʻá ni.” (1 Tīmote 6:7, 8) Ko e kakai fiemālié ʻoku ʻikai ke nau faʻa lāunga pe hanu pea ko ʻenau vakaí ʻokú ne maluʻi kinautolu mei he meheká. Pea koeʻuhi ko ʻenau moʻui toponó, ʻoku nau fakahaofi ai kinautolu mei he loto-moʻua mo e loto-mafasia ʻikai fiemaʻú.
NIMA-HOMO. “ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.” (Ngāue 20:35) ʻOku fiefia ʻa e kakai nima-homó he ʻoku nau saiʻia ke fakafiefiaʻi ʻa e niʻihi kehé, neongo kapau ko ha kiʻi konga pē honau taimí mo e iví ʻoku nau foakí. ʻOku nau faʻa maʻu ʻo hulu fau ʻa e meʻa ʻoku ʻikai lava ʻe he paʻangá ʻo fakatau maí—ʻa e ʻofá, fakaʻapaʻapá mo e kaumeʻa moʻoní, ʻa ia ʻoku nau toe nima-homo foki kiate kinautolu!—Luke 6:38.
FAKAMUʻOMUʻA ʻA E KAKAÍ ʻI HE KOLOÁ. “ʻOku lelei ange ha tisi vesitapolo ʻoku ʻi ai ʻa e ʻofá ʻi ha pulu sino ʻoku ʻi ai ʻa e tāufehiʻá.” (Palōveepi 15:17) Ko e poiní? Ko e ngaahi vahaʻangatae ʻofá ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he koloa fakamatelié. Pea ko e ʻofá, hangē ko ia te tau toki vakai ki aí, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he fiefiá.
Ko Sabina, ko ha fefine ʻi ʻAmelika Tonga, naʻá ne ako ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. ʻI hono liʻaki ia ʻe hono husepānití, naʻá ne fāinga ke tokonaki maʻana mo ʻene ongo tamaiki fefiné. Naʻá ne ngāue ua pea ʻā hake he ʻaho kotoa ʻi he 4:00 hengihengi. Neongo ʻene taimi-tēpile fakaongosiá, naʻá ne fili ke ako ʻa e Tohi Tapú. Ko e olá?
Naʻe ʻikai ke liliu ʻene tuʻunga fakapaʻangá. Ka ko ʻene vakai ki he moʻuí naʻe liliu fakaʻaufuli! Ko e fakatātaá, naʻá ne fiefia ʻi hono fakalato ʻene fiemaʻu fakalaumālié. (Mātiu 5:3) Naʻá ne maʻu ha ngaahi kaumeʻa moʻoni ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kaungātuí. Pea naʻá ne hokosia ʻa e fiefia ʻi he foaki atú ʻaki hono vahevahe atu ʻa e meʻa kuó ne akó.
“ʻOku fakatonuhiaʻi ʻa poto ʻi hono ngaahi olá,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Mātiu 11:19; fakamatala ʻi laló) Ko ia ai, ko e fiemālié mo e nima-homó pehē foki ki hono fakamuʻomuʻa ʻa e kakaí ʻi he koloá kuo fakatonuhiaʻi kakato ia!