LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g18 Fika 1 p. 8-9
  • ʻOfa

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOfa
  • ʻĀ Hake!—2018
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • FĀʻŪTAHA ʻI HA “FAKAMAʻU HAOHAOA”
  • ʻOfa (Agape)—Ko e Hā Ia pea Ko e Hā ʻOku ʻIkai Ko Iá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1994
  • “Hokohoko Atu ʻa e ʻAʻeva ʻi he ʻOfá”
    ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova
  • ʻOfá, “ko e Haʻi Haohaoa ʻo e Fāʻūtahá”
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
  • ʻOfa—Ko ha ʻUlungaanga Mahuʻinga
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2018
g18 Fika 1 p. 8-9
Ko ha ongo meʻa ʻokú na fiefia

ʻAʻEVA ʻI HE HALA ʻO E FIEFIÁ

ʻOfa

ʻOKU MĀTUʻAKI FIEMAʻU ʻE HE TANGATÁ ʻA E ʻOFÁ. Heʻikai tupulekina ha nofo mali, fāmili pe kaumeʻa kapau ʻoku ʻikai ha ʻofa. Ko ia ai, tā ko e ʻofá ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki he moʻui lelei fakaʻatamaí mo e fiefiá. Ka, ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “ʻofa”?

Ko e ʻofa ko ení ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ki he ʻofa fakaemanakó, ʻa ia ko e moʻoni, ʻoku mahuʻinga pē mo ia. ʻI hono kehé, ko ha tuʻunga māʻolunga ia ʻo e ʻofá ʻokú ne ʻai ha tokotaha ke ne fakahāhā ʻa e tokanga moʻoni ki he lelei ʻa e niʻihi kehé, naʻa mo hono fakamuʻomuʻa ia ʻi haʻaná. Ko e ʻofa ia ʻoku tataki ʻe he tefitoʻi moʻoni fakaʻotuá ka ʻoku ʻikai ʻaupito ʻuhinga iá ʻoku ʻikai ke kau ai ʻa e loto-māfaná mo e ongoʻi.

ʻOku pehē ʻi ha fakamatalaʻi fakaʻofoʻofa ʻo e ʻofá: “Ko e ʻofá ʻoku kātaki mo anga-lelei. Ko e ʻofá ʻoku ʻikai te ne meheka. ʻOku ʻikai te ne hīkisia, ʻoku ʻikai te ne fakafuofuolahi, ʻoku ʻikai te ne fai ha tōʻonga taʻefeʻunga, ʻoku ʻikai te ne kumi ki heʻene lelei pē ʻaʻana, ʻoku ʻikai te ne hoko ʻo ʻitangofua. ʻOku ʻikai te ne hanganaki fakalau ʻa e koví. ʻOku ʻikai te ne fiefia ʻi he taʻemāʻoniʻoní, ka ʻokú ne fiefia ʻi he moʻoní. ʻOkú ne ʻūkuma ʻa e meʻa kotoa pē, . . . ʻamanaki ʻi he meʻa kotoa pē, kātekina ʻa e meʻa kotoa pē. Ko e ʻofá heʻikai ʻaupito ke kaʻanga ia.”​—1 Kolinitō 13:4-8.

Ko e ʻofa peheé “heʻikai ʻaupito ke kaʻanga ia” ʻo ʻuhingá heʻikai ʻaupito ke ngata ia. Ko e moʻoni, ʻe lava ke tupu ia ʻo mālohi ange ʻi he faai atu ʻa e taimí. Pea koeʻuhí ko e ʻofá ʻoku kātaki, anga-lelei mo faʻa fakamolemole, “ko ha fakamaʻu haohaoa ia ʻo e fāʻūtahá.” (Kolose 3:14) Ko ia ai, ko e ngaahi vahaʻangatae ʻoku haʻiʻaki ʻa e ʻofa ko iá ʻoku malu mo fakafiefia neongo ʻa e ngaahi taʻehaohaoá. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he haʻi ʻo e nofo malí.

FĀʻŪTAHA ʻI HA “FAKAMAʻU HAOHAOA”

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e nofo malí. Ko e fakatātaá, naʻá ne pehē: “‘ʻE tuku ange ai ʻe ha tangata ʻene tamaí mo ʻene faʻeé pea te ne pīkitai ki hono uaifí, pea ʻe hoko ʻa e toko uá ko e kakano pē taha’ . . . Ko ia ai, ko e meʻa kuo haʻi fakatahaʻi ʻe he ʻOtuá, tuku ke ʻoua naʻa fakamāvae ia ʻe ha tangata.” (Mātiu 19:5, 6) ʻOku fakamamafaʻi heni ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe ua.

“ʻE HOKO ʻA E TOKO UÁ KO E KAKANO PĒ TAHA.” Ko e nofo malí ʻa e haʻi fekoekoeʻi taha ʻe lava ke maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, pea ko e ʻofá ʻe lava ke ne maluʻi ia mei he taʻemateakí​—ʻa ia ko e hoko ia ʻa e husepānití pe uaifí ʻo “sino taha” mo ha taha kehe kae ʻikai ko hono hoá. (1 Kolinitō 6:16; Hepelū 13:4) Ko e taʻemateakí ʻokú ne motuhi ʻa e falalá pea veteki ʻa e nofo malí. Kapau ʻoku ʻi ai ha fānau, ʻe lava ke uesia fakaeongo kinautolu, ʻai ke nau ongoʻi liʻekina, ʻikai malu pe aʻu ʻo nau ʻiteʻita.

“KO E MEʻA KUO HAʻI FAKATAHAʻI ʻE HE ʻOTUÁ.” Ko e nofo malí ko ha haʻi toputapu foki ia. Ko e ngaahi hoa mali ʻoku nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá ʻoku nau feinga ke fakaivimālohiʻi ʻenau nofo malí. ʻOku ʻikai ke nau kumi ki ha founga ke mavahe ai ʻi he hoko ʻa e faingataʻá. Ko ʻenau ʻofá ʻoku mālohi pea ʻokú ne matuʻuaki ʻa e faingataʻá. Ko e ʻofa peheé ʻoku tokoni ki he ngaahi hoa malí ke “ʻūkuma ʻa e meʻa kotoa pē,” ke nau ngāue ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá ʻi he feinga ke tauhi maʻu ʻa e feongoongoí mo e melinó.

ʻI hono maʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ʻofa feilaulauʻi-kitá, ko e fānaú te nau maʻu ʻaonga lahi mei ai. Ko ha finemui ko Jessica naʻá ne pehē: “Naʻe feʻofaʻaki mo fefakaʻapaʻapaʻaki moʻoni ʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé. ʻI he sio ki hono fakaʻapaʻapaʻi ʻe heʻeku faʻeé ʻeku tamaí, tautefito ʻi heʻene fakafeangai kiate kimautolu fānaú, ʻokú ne ueʻi au ke u faʻifaʻitaki kiate ia.”

Ko e ʻofá ʻa e ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa taha ʻo e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e ʻOtuá ko e ʻofa.” (1 Sione 4:8) Ko ia ʻoku ʻikai ha ofo ʻi hono toe ui ʻa Sihova ko e “ʻOtua fiefiá.” (1 Tīmote 1:11) Te tau fiefia foki ʻi he feinga ke faʻifaʻitaki ki he ngaahi ʻulungaanga hotau Tokotaha-Fakatupú​—tautefito ki heʻene ʻofá. ʻOku pehē ʻi he ʻEfesō 5:1, 2: “Mou hoko ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá, ʻi he tuʻunga ko ʻene fānau ʻofeina, pea hokohoko atu ʻa e ʻaʻeva ʻi he ʻofá.”

POINI TEFITÓ

‘Ko e ʻofá ʻoku kātaki mo anga-lelei. ʻOkú ne ʻūkuma ʻa e meʻa kotoa pē, ʻamanaki ʻi he meʻa kotoa pē, kātekina ʻa e meʻa kotoa pē. Ko e ʻofá heʻikai ʻaupito ke kaʻanga ia.ʼ​—1 Kolinitō 13:4-8.

Ko e ʻofá ʻokú ne pouaki ʻa e fiefiá koeʻuhí . . .

  • ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke fakahāhā ʻa e tokanga moʻoni ki he lelei ʻa e niʻihi kehé

  • ʻOku lava ke tupu ʻo mālohi ange ʻi he faai atu ʻa e taimí

  • ʻOku mālohi pea ʻokú ne ʻai ke matuʻuaki ʻe he ngaahi kaumeʻá mo e nofo malí ʻa e faingataʻá

  • ʻOkú ne tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau tupulekina mo ongoʻi malu

  • ʻOkú ne ʻai ke tau faʻifaʻitaki lahi ange ki hotau Tokotaha-Fakatupú

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share