LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g19 Fika 2 p. 10-11
  • Hoko ʻo Fua Fatongia

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Hoko ʻo Fua Fatongia
  • ʻĀ Hake!—2019
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO E HĀ ʻOKU KAU KI HE HOKO ʻO FUA FATONGIÁ?
  • KO E HĀ ʻOKU MAHUʻINGA AI KE HOKO ʻO FUA FATONGIÁ?
  • FOUNGA KE AKOʻI AI ʻA E FUA FATONGIÁ
  • 8 Faʻifaʻitakiʻanga
    ʻĀ Hake!—2018
  • ʻE Lava ke Tokoniʻi Koe ʻe he Tohi Tapú ke Akoʻi Hoʻo Fānaú?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Founga ke Akoʻi Ai Hoʻomo Tamá
    ʻE Lava Ke Fiefia Ho Fāmilí
  • Ngaahi Mātuʻa—Tokoniʻi Hoʻomou Fānaú Ke Nau ʻOfa kia Sihova
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2019
g19 Fika 2 p. 10-11
Ko ha tamai ʻokú ne tokoni ki hono foha ke fuʻifuʻi ha fuʻu ʻakau

LĒSONI 4

Hoko ʻo Fua Fatongia

KO E HĀ ʻOKU KAU KI HE HOKO ʻO FUA FATONGIÁ?

Ko e kakai ʻoku nau fua fatongiá ʻoku nau alafalalaʻanga. ʻOku nau muimuiʻi ha ngāue naʻe vaheʻi kiate kinautolu pea fakakakato ia ʻi hono taimí.

Neongo kapau ʻoku fakangatangata ʻa e malava ʻa e fānau īkí, ʻe lava ke nau kamata ako ke hoko ʻo fua fatongia. “Ko e malava ʻa ha kiʻi tama ke fai ʻa e meʻa ʻoku tala ange kiate iá ʻoku kamata ia ʻi hono māhina 15, pea ko ʻene holi ke fai loto-lelei ʻa e fanga kiʻi ngāué ʻoku kamata ia ʻi he māhina 18 nai,” ko e lau ia ʻa e tohi Parenting Without Borders. “ʻI he ngaahi anga fakafonua lahi ko e ngaahi mātuʻá ʻoku kamata ke nau akoʻi ʻenau fānaú ke fai ʻa e fanga kiʻi ngāué mei he taʻu nimá ki he taʻu fitú, pea ko e fānau iiki ko ení ʻoku malava ke nau fai ʻa e ngaahi ngāue lahi ʻi ʻapi.”

KO E HĀ ʻOKU MAHUʻINGA AI KE HOKO ʻO FUA FATONGIÁ?

ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ko e tamaiki lalahi tokolahi ʻoku nau feinga ke mavahe ʻo nofo pē ʻiate kinautolu pē ka ʻoku ʻikai malava ke nau fai pehē pea ʻoku nau toe foki leva ʻo nofo mo ʻenau ongo mātuʻá. ʻI he tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku hoko eni koeʻuhí naʻe ʻikai ʻaupito ke akoʻi ʻa e toʻutupú ke levaʻi lelei ʻa e paʻangá, tokangaʻi ha ʻapi pe fakahoko ʻa e ngaahi fatongia fakaʻahó.

Ko ia ai, ko e lelei tahá ke ke akoʻi hoʻo fānaú ki he ngaahi fatongia te nau fai ʻi heʻenau fuʻu lahí. “ʻOku ʻikai te ke loto ke nau fakafalala pē kia koe kae ʻoua ke nau taʻu 18 peá ke tuku atu kinautolu ki he māmaní,” ko e lau ia ʻa e tohi How to Raise an Adult.

FOUNGA KE AKOʻI AI ʻA E FUA FATONGIÁ

Vaheʻi ʻa e ngaahi ngāue.

TEFITOʻI MOʻONI FAKATOHITAPU: “ʻOku ʻaonga ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e ngāue mālohí.”​—Palōveepi 14:23.

Ko e fānau īkí ʻoku nau vēkeveke ke ngāue fakataha mo ʻenau ngaahi mātuʻá. ʻE lava ke ke ngāueʻaongaʻaki ʻa e hehema fakanatula ko ení ʻaki hono vaheʻi ki hoʻo fānaú ʻa e ngaahi ngāue ʻi ʻapi.

Ko e ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻoku nau toumoua ke fai ia. ʻOku nau fakaʻuhinga ko ʻenau fānaú ʻoku ʻosi tuʻuna pē ʻenau homueká ʻi he ʻaho taki taha, ko ia ko e hā ke toe fakalahi atu ai ʻenau kavengá?

Kae kehe, ko e fānau ʻoku nau fai ʻa e ngaahi ngāué ʻoku ngalingali ange te nau lavameʻa ʻi he akó, koeʻuhi ko e ngaahi ngāué ʻokú ne akoʻi kinautolu ke tali ʻa e ngaahi ngāue ʻoku ʻoange ʻi he akó pea fakakakato. He ko ē, ʻoku pehē ʻi he tohi Parenting Without Borders, “ʻi he taimi ʻoku tau tukunoaʻi ai ʻa e vēkeveke ʻa e fānaú ke fai ha ngāue ʻi heʻenau kei siʻi angé, ʻoku nau maʻu ai ʻa e fakakaukau ʻo pehē ko e tokoní ʻoku ʻikai mahuʻinga . . . ʻOku kamata foki ke nau ʻamanekina ke fai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngaahi meʻá maʻanautolu.”

Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he fakamatala ko iá, ko hono fai ʻe he fānaú ʻa e fanga kiʻi ngāué ʻoku akoʻi ai kinautolu ke nau faʻa tokoni ki he niʻihi kehé kae ʻikai ke nau hoko ʻo siokita. Ko e fanga kiʻi ngāue ko iá ʻokú ne tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai honau ngafa mahuʻinga ke fakahoko ʻi he fāmilí.

Tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fua ʻenau ngaahi fehālaakí.

TEFITOʻI MOʻONI FAKATOHITAPU: “Fanongo ki he faleʻí pea tali ʻa e akonakí, koeʻuhí ke ke hoko ai ʻo poto ʻi ho kahaʻú.”​—Palōveepi 19:20.

ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe hoʻo fānaú ʻa e ngaahi fehālaakí​—ko e fakatātaá, kapau ʻoku maumauʻi ʻe ho fohá pe ʻofefiné ha koloa ʻa ha taha​—talitekeʻi ʻa e hehema ke fūfuuʻi ʻa e meʻa naʻe hokó. Ko e fānaú ʻe lava ke nau tali ʻa e nunuʻá​—ʻi he tuʻunga ko ení, ko e kole fakamolemole pea mahalo naʻa mo hono fetongi ia.

Ko hono fakahaaʻi ʻa e fehālaakí mo e tōnounoú te ne akoʻi hoʻo fānaú

  • ke nau hoko ʻo faitotonu pea fakahaaʻi ʻenau fehālaakí

  • ke fakaʻehiʻehi mei hono tukuakiʻi ʻa e niʻihi kehé

  • ke fakaʻehiʻehi mei he kumi kalofangá

  • ke kole fakamolemole, ʻo ka feʻungamālie

Ko ha tamai ʻokú ne tokoni ki hono foha ke fuʻifuʻi ha fuʻu ʻakau

AKOʻI HE TAIMÍ NI

Ko e fānau ʻoku akoʻi ke nau fua fatongiá ʻe malava ke nau fakalele ola lelei ange ʻenau moʻuí ʻi heʻenau fuʻu lahí

Akoʻi ʻAki ʻa e Faʻifaʻitakiʻangá

  • ʻOku ou ngāue mālohi, fokotuʻutuʻu maau mo tauhi-taimi?

  • ʻOku sio ʻeku fānaú ʻoku ou fai ʻa e ngaahi ngāue ʻi ʻapi?

  • ʻOku ou fakahaaʻi ʻeku ngaahi fehālaakí, naʻa mo e kole fakamolemole ʻo ka fiemaʻu?

Meʻa Naʻá Ma Faí . . .

“Kapau naʻá ku ngaahi ʻemau kai efiafí, ko e fānaú naʻa nau tokoni mei heʻenau kei siʻí. Kapau naʻá ku pelu fō, naʻa nau kau foki ai. Kapau naʻá ku tafi efu, naʻa nau tafi efu mo kinautolu. Naʻe fakalata ʻa e ngāué kiate kinautolu. Naʻa nau fiefia ke kau fakataha mo au ʻi hono fai ʻa e ngāue naʻá ku faí. Ko e founga ia naʻa nau ako ai ke nau fua fatongiá.”​—Laura.

“ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ku tala ange ki heʻema kiʻi tamasiʻí ke tā ki ha kaungāmeʻa ʻo e fāmilí pea kole fakamolemole kiate ia ki heʻene anga-koví. ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú naʻe pau ke ne kole fakamolemole ʻi he ngaahi taimi lahi ʻi hono leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa totonu kae taʻeʻofa, ka ʻi he taimí ni kuó ne ako ke kole fakamolemole loto-lelei ʻi he taimi ʻokú ne fai ai ha fehālaaki.”​—Debra.

AKO ʻA E NGAAHI LĒSONI ʻAONGA

“Ko e fānaú ʻoku nau fai ʻa e ngaahi fehālaaki, pea ʻi he taimi ʻoku nau fai ai iá, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke manatuʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻe ako ʻe he fānaú ʻa e ngaahi lēsoni ʻaonga mei ai,” ko e tohi ia ʻa ha faiako ko Jessica Lahey ʻi he makasini Atlantic. “ʻI he taʻu ki he taʻu, ko ʻeku kau ako ‘lelei tahá’​—ʻa e faʻahinga ʻoku nau fiefia taha mo lavameʻa ʻi heʻenau moʻuí​—ʻa e kau ako naʻa nau fai ʻa e tōnounou, fakahaaʻi ʻenau fehālaakí, pea naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he mātuʻá ke nau fehangahangai mo ʻenau ngaahi fehālaakí.”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share