LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g25 Fika 1 p. 12-13
  • Hoko ʻo Nima-Homo

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Hoko ʻo Nima-Homo
  • ʻĀ Hake!—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUHINGA ʻOKU MAHUʻINGA AÍ
  • MEʻA ʻE LAVA KE KE FAÍ
  • Ko e Kau Foaki Nima-Homó ko e Kakai Fiefia
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Houngaʻia ʻi he Nima-Homo mo e Fakaʻatuʻi ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2013
  • Fiefia ʻi he ʻAonga ʻo e Foakí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Maʻá e Kakai)—2017
  • Meʻa ʻi Lotó
    ʻĀ Hake!—2025
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2025
g25 Fika 1 p. 12-13
Ko ha fāmili ʻoku nau tangutu takatakai ʻi ha tēpile ʻi tuʻa ʻi honau kiʻi ʻapí, ʻo kai fiefia fakataha mo ha tokotaha fakaafe.

FEKUKI MO E HIKIHIKI ʻA E TOTONGI ʻO E KOLOÁ

Hoko ʻo Nima-Homo

Kapau ʻokú ke fāinga ke fekuki mo e hikihiki ʻa e totongi ʻo e koloá, te ke ongoʻi nai heʻikai malava ke hoko ʻo nima-homo. Kae kehe, te ke ʻiloʻi nai ko e foaki nima-homo ki he niʻihi kehé te ne tokoniʻi koe ke fekuki mo e ngaahi faingataʻa fakaʻekonōmiká. ʻOku malava ke ke levaʻi lelei ʻa e paʻangá pea hoko ʻo nima-homo ʻi he taimi tatau.

ʻUHINGA ʻOKU MAHUʻINGA AÍ

Ko e hoko ʻo nima-homó—naʻa mo e ʻi he fanga kiʻi founga īkí—ʻokú ne ʻai ke tau fiefia pea ongoʻi lelei fekauʻaki mo kitautolu. Ko hono moʻoní, ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi akó ko e foaki atú ʻoku kaunga lelei ia ki heʻetau moʻui lelei fakaesinó mo fakaʻatamaí. Ko e fakatātaá, ʻoku lava ke ne fakasiʻisiʻi ʻa e loto-moʻuá, loto-mafasiá, toto māʻolungá pea naʻa mo e felāngaakí. ʻOku tau toe malava ai ʻo mohe lelei.

“ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.”—Ngāue 20:35.

ʻI heʻetau fai ha foaki atu ki he niʻihi kehé, fakapaʻanga pe ʻi ha founga kehe, ʻe faingofua ange ai ke tau tali ʻa e tokoní ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu ai iá. Ko Howard, ʻoku nofo ʻi ʻIngilani, ʻokú ne pehē: “ʻI he kumi ki ha founga ke hoko ai ʻo nima-homo pea tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku ou ongoʻi mo hoku uaifí ʻi he aʻu ki he taimi ʻokú ma fiemaʻu tokoni aí ʻoku ʻikai ke ma hoko ʻo fakakavenga.” Ko e moʻoni, ko e kakai ʻoku nau nima-homo loto-moʻoní ʻoku ʻikai ke nau ʻamanekina ke maʻu ha meʻa mei ai. Ka te nau maʻu nai ha ngaahi kaumeʻa moʻoni ʻoku nau loto-lelei ke tokoni ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu ai iá.

“Hanganaki foaki, pea ʻe foaki atu ʻa e kakaí kiate kimoutolu.”—Luke 6:38.

MEʻA ʻE LAVA KE KE FAÍ

Vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú. Kapau ʻoku ʻikai ke loko lahi ha meʻa ke ke foaki atu, ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e meʻa ʻe lava ke ke vahevahe atu, neongo kapau ko ha kiʻi houa kai maʻamaʻa pē. Ko Duncan mo hono fāmilí, ʻoku nau nofo ʻi ʻIukanitā, ʻoku nau fuʻu masiva, ka ʻoku nau kei maʻu pē ha laumālie nima-homo. ʻOku pehē ʻe Duncan: “ʻI he Sāpate kotoa, ʻoku ou fakaafeʻi mo hoku uaifí ha taha ki homa ʻapí ki ha houa kai maʻamaʻa. ʻOkú ma fiefia ʻi he fakamoleki ʻa e taimi mo e niʻihi kehé.”

Ko e moʻoni, ʻi hoʻo fai ha foaki ki he niʻihi kehé, ʻoku totonu ke ke hoko ʻo fakaʻatuʻi. Heʻikai te ke loto ke fakatupunga ha ngaahi faingataʻa ʻikai fiemaʻu ki ho fāmilí.—Siope 17:5.

ʻAhiʻahiʻi eni: ʻOange ki ha taha ha meʻakai pe naʻa mo ha inu. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te ke toe fiemaʻu, fēfē ke ke ʻoange ia ki ho ngaahi kaumeʻá pe kaungāʻapí ʻa ia te nau fakaʻaongaʻi nai mo houngaʻia ai.


Foaki atu ʻi ha ngaahi founga kehe. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻaʻofa lelei tahá ʻoku ʻikai ke fakatau mai ʻaki ha paʻanga. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke tau foaki hotau taimí mo e tokangá ʻaki hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻaonga maʻá e niʻihi kehé. Naʻa mo e ngaahi lea anga-leleí ʻe lava ke hoko ko ha meʻaʻofa! Ko ia tala ange ki he niʻihi kehé ʻa e lahi hoʻo houngaʻia pe ʻofa ʻiate kinautolú.

ʻAhiʻahiʻi eni: Tokoni ki he niʻihi kehé ʻi heʻenau ngaahi ngāue fakaʻapí pe monomono honau ʻapí. Fai ha kiʻi tohi loto-moʻoni pe ʻave ha pōpoaki ʻi he telefoní ki ha kaumeʻa, neongo kapau ko hoʻo tala ange pē ki he tokotaha ko iá ʻokú ke fakakaukau fekauʻaki mo ia.

ʻI hoʻo kumi ki ha ngaahi founga ke hoko ai ʻo nima-homó, ʻokú ke fakaava ai ha matapā ki he ngaahi tāpuaki lahi.

“ʻOua ʻe ngalo ke failelei mo vahevahe atu ʻa e meʻa ʻoku mou maʻú ki he niʻihi kehé.”—Hepelū 13:16.

Ko ha ongo meʻa mali ʻokú na tokoni ki ha fefine taʻumotuʻa ke fakamaʻa hono ʻapí. ʻOkú ne ʻoange kiate kinaua ha ipu vai mafana lolotonga ia ʻokú na tafi mo hiko ʻa e lauʻiʻakaú.
Ko Trey.

“Neongo ʻoku siʻisiʻi homa ʻapaatimení, ʻokú ma saiʻia ke feimeʻakai maʻa homa ngaahi kaumeʻá pea mau kai fakataha. ʻOkú ma fiefia moʻoni ʻi hono poupouʻi homa ngaahi kaumeʻá. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku lava ke ma foaki ha paʻanga. Ka ko e lahi tahá, ʻokú ma foaki atu homa taimí. Pea kuó ma hokosia maʻu pē ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.”—Trey, ʻIsileli.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share