TALANOA 51
Ko Lute mo Nāomi
ʻI HE Tohitapú te ke maʻu ai ʻa e tohi ʻoku ui ko Lute. Ko e talanoa ia ʻo fekauʻaki mo e fāmili naʻa nau moʻui lolotonga ʻa e taimi naʻe kei ʻi ʻIsileli ai ʻa e kau fakamaaú. Ko Luté ko ha fefine kei talavou mei he fonua ko Mōape; naʻe ʻikai ke kau ia ki he puleʻanga ʻa e ʻOtuá ko ʻIsileli. Ka ʻi he ako ʻa Lute ʻo ʻilo ʻa e ʻOtua moʻoni ko Sihová, naʻá ne hoko ʻo ʻofa lahi kiate ia. Ko Nāomi ko e fefine motuʻa angé ko ia naʻá ne tokoni kia Lute ke ako ʻo fekauʻaki mo Sihová.
Ko Nāomí ko e fefine ʻIsileli ia. Ko ia mo hono husepānití mo hona ongo foha naʻa nau hiki ki he fonua ko Mōapé ʻi he taimi naʻe siʻisiʻi ai ʻa e meʻakaí ʻi ʻIsileli. Pea naʻe mate ai ʻa e husepāniti ʻo Nāomí. Ki mui mai ai naʻe mali ʻa e ongo tama tangata ʻa Nāomí mo e ongo taʻahine mei Mōape naʻe hingoa ko Lute mo Opa. Ka naʻe ʻosi ʻa e taʻu nai ʻe 10, naʻe mate ʻa e ongo tama tangata ʻa Nāomí. Ko ha loto-mamahi ē ka ko Nāomi mo e ongo fefiné! Ko e hā nai ʻe fai ʻe Nāomí?
ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe fakakaukau ai ʻa Nāomi ke fai haʻane fononga mamaʻo ʻo foki ki hono ʻapí mo hono kakaí. Naʻe fie nofo pē ʻa Lute mo Opa pea mo Nāomi, ko ia naʻa na ō mo ia. Ka ʻi he hili pē ʻenau fononga siʻi atu he halá, naʻe hanga hake ʻa Nāomi ki he ongo fefiné ʻo ne pehē: ‘Foki kimoua ki ʻapi ʻo taki taha nofo mo hoʻomo faʻē.’
Naʻe ʻuma māvae ange leva ʻa Nāomi ki he ongo fefiné ni. ʻI he meʻá ni naʻá na kamata tangi koeʻuhi he naʻá na ʻofa lahi ʻia Nāomi. Naʻá na pehē ange: ‘ʻIkai! Te ma ʻalu mo koe ki ho kakaí.’ Ka naʻe tali ange ʻe Nāomi: ‘Kuo pau ke mo foki, ʻa hoku ongo ʻofefine. ʻE lelei ange pē homo ʻapí kiate kimoua.’ Ko ia naʻe kamata leva ke foki ʻa Opa ki hono ʻapí. Ka naʻe ʻikai pē ke foki ʻa Lute ia.
Naʻe hanga hake ʻa Nāomi kiate ia ʻo ne pehē: ‘Kuo foki ʻa Opa. ʻAlu mo koe ke mo foki ki ʻapi.’ Ka naʻe tali ʻe Lute: ‘ʻOua te ke feingaʻi au ke u liʻaki koe! Tuku pē au ke ta ō. Ko e feituʻu te ke ʻalu ki aí te u ʻalu ai, pea ko e feituʻu te ke nofo aí te u nofo ai. Ko ho kakaí ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtuá ko hoku ʻOtua. Ko e feituʻu te ke mate aí te u mate ai, pea ko e feituʻu ia ʻe tanu ai au.’ ʻI he ʻosi pē hono leaʻaki ʻeni ʻe Luté, naʻe ʻikai leva ke toe feinga ʻa Nāomi ke ʻai ia ke foki ki ʻapi.
Naʻe faifai pea aʻu atu ʻa e ongo fefiné ni ki ʻIsileli. Pea naʻá na nofo ai. Naʻe kamata ngāue leva ʻa Lute ʻi he ngoueʻangá, koeʻuhi he ko e taimi ʻeni ki hono tānaki ʻo e paʻalé. Naʻe fakangofua ʻe he tangata naʻe hingoa ko Pōasi ke ne tānaki paʻale ʻi heʻene ngoueʻangá. ʻOkú ke ʻilo pe ko hai ʻa e faʻē ʻa Pōasí? Ko Lēhapi mei he kolo ko Sielikō.
ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe pehē ʻe Pōasi kia Lute: ‘Kuó u fanongo he meʻa kotoa ʻo fekauʻaki mo koe, pea mo hoʻo anga-lelei kuo fai kia Nāomí. ʻOku ou ʻilo kuó ke liʻaki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻē mo ho fonuá pea mo hoʻo haʻu ʻo nofo ʻi he kakai naʻe teʻeki ai te ke ʻilo ki muʻa. ʻOfa ke failelei ʻa Sihova kiate koe!’
Naʻe tali ange ʻe Lute: ‘ʻOkú ke fuʻu anga-lelei kiate au, tangataʻeiki. Kuó ke ʻai au ke u ongoʻi fiemālie ange ʻaki hoʻo ngaahi lea kuo fai mai kiate aú.’ Naʻe saiʻia ʻaupito ʻa Pōasi ʻia Lute, pea naʻe ʻikai fuoloa kuó na mali. Ko e meʻa fakafiefia ʻeni kia Nāomi! Ka naʻe toe fiefia ange ʻa Nāomi ʻi he maʻu ʻe Lute mo Pōasi hona ʻuluaki fohá, naʻe fakahingoa ko ʻŌpeti. Ki mui mai naʻe hoko ʻa ʻŌpeti ko e kui tangata ia ʻa Tēvita, ʻa ia te tau toki ako lahi ʻo kau ki ai ʻamui ange.
Tohi ʻa Lute ʻi he Tohitapú.