TALANOA 78
Ko e Tohinima ʻi he Holisi
KO E HĀ ʻa e meʻa ko ʻeni ʻoku hokó? ʻOku fai ʻa e fuʻu kātoanga ʻa e kakaí. Naʻe fakaafeʻi ʻe he tuʻi ʻo Pāpiloné ha kau fakaafe mahuʻinga ʻe toko taha afe. Naʻa nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi ipu koula mo e ngaahi ipu siliva mo e ngaahi poulu naʻe ʻomai mei he temipale ʻo Sihova ʻi Selusalemá. Kae, fakafokifā, naʻe hā ʻa e louhiʻinima ʻo ha tangata ʻo kamata ke ne tohi ʻi he holisí. Naʻe ilifia ʻa e tokotaha kotoa pē.
Naʻe tuʻi ʻi he taimi ko iá ʻa Pelisasa, ʻa ia ko e mokopuna ia ʻo Nepukanesa. Naʻá ne kaila ke ʻomai ʻene kau tangata potó. Pea pehē ʻe he tuʻí: ‘Ka ʻi ai ha taha ʻe lava ke ne lau ʻa e tohinima ko ʻení pea tala mai hono ʻuhingá, ʻe ʻoange ki ai ha ngaahi meʻaʻofa lahi pea ʻe hoko ia ko e tokotaha pule mahuʻinga hono tolu ʻi he puleʻangá.’ Ka naʻe ʻikai ha taha ʻi he kau tangata potó te ne lava ʻo lau ʻa e tohinima ʻi he holisí, pe ke ʻilo hono ʻuhingá.
Naʻe fanongo ʻa e faʻē ʻa e tuʻí ki he longoaʻá peá ne haʻu ki he fuʻu loki kaí. Naʻá ne tala ki he tuʻí: ‘Kātaki, ʻoua te ke ilifia. ʻOku ʻi ai ha tangata ʻi ho puleʻangá ʻokú ne ʻilo ʻa e ngaahi ʻotua māʻoniʻoní. ʻI he taimi naʻe tuʻi ai ʻa hoʻo kui ko Nepukanesá naʻá ne fokotuʻu ia ko e pule ki heʻene kau tangata poto hono kotoa. Ko hono hingoá ko Tāniela. Fekau ke ne haʻu, pea te ne tala kiate koe ʻa e ʻuhinga kotoa ʻo e meʻa ko ʻení.’
Ko ia naʻe ʻomai leva ʻa Tāniela. ʻI he hili haʻane fakafisi ke tali ha ngaahi meʻaʻofa, naʻe kamata ʻe Tāniela ke fakahā ʻa e ʻuhinga naʻe toʻo ai ʻe Sihova ʻa e kui tangata ʻa Pelisasa ko Nepukanesá mei he tuʻunga-tuʻí. Naʻe pehē ʻe Tāniela: ‘Naʻá ne fuʻu loto-mahikihiki ʻaupito pea naʻe tautea ai ia ʻe Sihova.’
Naʻe tala ʻe Tāniela kia Pelisasa: ‘Ka ko koe kuó ke ʻilo kotoa ʻa e meʻa naʻe hoko kiate iá, ka ʻokú ke kei loto-mahikihiki pē ʻo hangē ko Nepukanesá. Kuó ke ʻomai ʻa e ngaahi ipu mo e ngaahi poulu mei he temipale ʻo Sihová ʻo inu mei ai. Kuó ke fakamālō ki he ngaahi ʻotua ʻoku ngaohi mei he ʻakau mo e maka, pea kuo ʻikai te ke fakalāngilangiʻi hotau Tokotaha-Fakatupu Lahí. Ko hono ʻuhinga ia kuo fekau mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e nima ke ne tohi ʻa e ngaahi leá ni.
Naʻe pehē ʻe Tāniela: ‘Ko e meʻa ʻeni kuo tohí, MINE, MINE, TIKELI mo U-PASINI.’
‘ʻOku ʻuhinga ʻa e MINÉ kuo lau ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi ʻaho ʻo ho puleʻangá pea kuó ne fakangata ia. ʻOku ʻuhinga ʻa e TIKELÍ kuo fua koe ʻi he meʻafuá pea ʻoku ʻikai haʻo lelei. ʻOku ʻuhinga ʻa e U-PASINÍ kuo ʻoatu ho puleʻangá ki he kau Mītiá mo e kau Pēsiá.’
Naʻa mo e kei lolotonga lea ʻa Tānielá, naʻe kamata ʻa e ʻohofi ia ʻo Pāpilone ʻe he kau Mītiá mo e kau Pēsiá. Naʻa nau ikunaʻi ʻa e koló pea tāmateʻi mo Pelisasa. Naʻe hoko ʻo moʻoni ʻa e tohinima ʻi he holisí ʻi he pō pē ko iá! Ka ko e hā ʻa e meʻa naʻe toki hoko ki he kau ʻIsilelí? ʻE vave pē haʻatau ʻilo ki ai, ka tau ʻuluaki sio pe ko e hā naʻe hoko kia Tānielá.