TALANOA 104
Ko e Foki ʻa Sīsū ki Hēvani
ʻI HE ʻosi atu ʻa e ngaahi ʻaho, naʻe tā tuʻo lahi ʻa e fakahā ʻe Sīsū ia ki hono kau muimuí. ʻI he taimi ʻe taha ʻoku fakafuofua ko e toko 500 nai ʻo e kau ākongá naʻe mamata kiate ia. ʻI heʻene hā kiate kinautolú, ʻokú ke ʻilo pe ko e hā naʻe fakamatala ʻe Sīsū kiate kinautolu ʻo kau ki aí? Ko e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fekau mai ʻe Sihova ʻa Sīsū ki māmani ke faiako ʻo fekauʻaki mo e Puleʻangá. Pea naʻa mo e hili hono fokotuʻu hake ia mei he maté naʻá ne hokohoko atu hono fai ʻení.
ʻOkú ke manatuʻi pe ko e hā ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá? ʻIo, ko e Puleʻangá ko e founga-pule moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi hēvani, pea ko Sīsū ʻa e Tokotaha kuo fili ʻe he ʻOtuá ke tuʻí. Hangē ko ia kuo tau ʻosi ako ʻo ʻiló, naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻe hoko ia ko ha tuʻi lelei ʻaki ʻene fafanga ʻa e fiekaiá, fakamoʻui ʻa e kau mahakí, pea aʻu ʻo fokotuʻu mo e kau maté ke moʻui!
Ko ia ʻe fēfē ʻa e ngaahi tuʻunga ʻi he māmaní ʻi he taimi ʻe pule ai ʻa Sīsū ko e tuʻi ʻi hēvani ʻi he taʻu ʻe taha afé? ʻIo, ʻe hoko ʻa e māmaní fakakātoa ko ha palataisi fakaʻofoʻofa. ʻE ʻikai ke toe ʻi ai ha ngaahi tau, pe faihia, pe mahamahaki, pea naʻa mo e maté ʻe ʻikai. ʻOku tau ʻilo ʻoku moʻoni ʻení koeʻuhi he naʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa e māmaní ke hoko ko e palataisi ke fiefia ai ʻa e kakaí. Ko e ʻuhinga ia naʻá ne ngaohi ai ʻa e ngoue ko ʻĪtení ʻi he kamataʻangá. Pea ʻe fakapapauʻi ia ʻe Sīsū ʻe fakahoko ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke faí.
Naʻe hoko ʻa e taimi kia Sīsū ke foki ai ki hēvaní. ʻI he ʻaho ʻe 40 naʻe fakahāhā ai ʻe Sīsū ia ki heʻene kau ākongá. Ko ia naʻa nau ʻilo pau kuó ne toe moʻui. Ka ki muʻa ke ne mavahe mei heʻene kau ākongá naʻá ne fakahā kiate kinautolu: ‘Nofo ʻi Selusalema kaeʻoua ke mou maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní.’ Ko e laumālie māʻoniʻoní ko e ivi ngāue ia ʻo e ʻOtuá, ʻo hangē ko e matangi ʻoku angi mai, pea ʻe tokoni ia ki hono kau muimuí ke nau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Fakaʻosí, naʻe pehē ʻe Sīsū: ‘Kuo pau ke mou malanga ʻo kau kiate au ki he feituʻu mamaʻo taha ʻo e māmaní.’
ʻI he hili ʻa hono leaʻaki eni ʻe Sīsuú, naʻe hoko ha meʻa fakaofo. Naʻe kamata ke ne mavahe hake ki hēvani, ʻo hangē ko ia ʻokú ke sio ki ai ʻi hení. Pea naʻe fakapuliki ia ʻe ha konga ʻao, pea naʻe ʻikai ke toe sio ʻa e kau ākongá kia Sīsū. Naʻe ʻalu ʻa Sīsū ki hēvani, pea naʻe kamata ke pule mai mei ai ki hono kau muimui ʻi he māmaní.