“ʻOku Faingataʻa ke Moʻoni Ia!”
KO HA fakamatala ʻeni ʻa ha tangata mei Niu ʻIoke (U.S.A.): “Naʻe ʻalu ʻa hoku foha ko Jonathan ʻi ha ngaahi maile siʻi ʻo ʻaʻahi ki hono ngaahi kaumeʻá. Naʻe ʻikai ke loto ʻa hoku uaifí, ko Valentina, ki heʻene ʻalu ki he feituʻu naʻe nofo ai ʻa hono ngaahi kaumeʻá. Naʻe manavasiʻi maʻu pē ʻa Valentina ʻo fekauʻaki mo e feʻaluʻaki ʻa e kakaí ʻi he ngaahi meʻalelé ʻi he halá. Ka naʻe manako ʻa Jonathan ʻi he ngaahi meʻa fakaʻilekitolōniká, pea ko hono ngaahi kaungāmeʻá naʻe ʻi ai honau fale ngāue ʻa ia ʻe malava ke ne maʻu mei ai ha taukei ʻi hono ngāueʻaki iá. Naʻá ku ʻi homau ʻapí ʻi Manhattan fakahihifo, ʻi Niu ʻIoke. Naʻe ʻalu ʻa hoku uaifí ʻi heʻene ʻaʻahi ki hono kāinga ʻi Pueto Liko. Naʻá ku fakakaukau ʻo pehē: ‘Kuo mei aʻu mai ʻa Jonathan.’ Hili iá naʻe tatangi ʻa e kiʻi fafangu ʻi he matapaá. ‘ʻOku pau pē ko ia ʻeni.’ Ka naʻe ʻikai ko ia. Ka ko e kau polisi mo e kau ngāue fakafaitoʻo fakavavevave mo pōtoʻi naʻa nau ngāue ki ha fakatuʻutāmaki naʻe hoko. Naʻe ʻeke mai ʻe he tangata polisí: ‘ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e laiseni fakaʻuli ko ʻení?’ ‘ʻIo, ko e laiseni fakaʻuli ia ʻa hoku fohá, ko Jonathan.’ ‘ʻOku mau fie tala atu ha ongoongo fakamamahi kiate koe. Naʻe hoko ha fakatuʻutāmaki ʻi he halá, pea . . . ko ho fohá, . . . kuó ne mālōlō.’ Ko ʻeku ʻuluaki talí, ‘ʻOku faingataʻa ke moʻoni ia!’ Ne hanga ʻe he meʻa fakaʻohovale ko ʻeni naʻe hokó ʻo fakalaveaʻi homau lotó ʻa ia ʻoku kei fai hono faitoʻo, pea naʻa mo e ngaahi taʻu ʻamui angé.”
‘ʻOku mau fie tala atu ha ongoongo fakamamahi kiate koe. Naʻe hoko ha fakatuʻutāmaki ʻi he halá, pea . . . ko ho fohá, . . . kuó ne mālōlō.’
Ko e tohi ʻeni ʻa ha tamai ʻi Barcelona (Sipeini): “Naʻa mau hoko ko ha kiʻi fāmili fiefia ʻi Sipeini ʻi he ngaahi taʻu 1960 tupú. Ko María, ko hoku uaifí ia, pea mo ʻema fānau ʻe toko tolu, ko David naʻe taʻu 13, ko Paquito naʻe taʻu 11, pea mo Isabel naʻe taʻu 9.
“ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi Maʻasi 1963, naʻe foki mai ai ki ʻapi mei he akó ʻa Paquito ʻo ne lāunga fekauʻaki mo e langa lahi hono ʻulú. Naʻá ma puputuʻu pe ko e hā nai hono tupuʻangá—ka naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuó ma ʻilo. ʻI he hili pē ʻa e houa ʻe tolu ne mālōlō ʻa e tamasiʻí ni. Ko ha foʻi kālava naʻe pā pea fānoa ʻa e totó ʻi hono ʻutó ʻo ngata fakafokifā ai ʻa ʻene moʻuí.
“Naʻe hoko ʻa e mate ʻa Paquito ʻi he taʻu ʻe 30 tupu kuo maliu atú. Ka neongo ia, ʻoku kei ʻiate kimautolu ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni ʻa e mamahi lahi ʻo e mole atu ko iá. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha ongo mātuʻa ʻe mole atu haʻana tama pea ʻikai te na ongoʻi kuo mole atu ha meʻa meiate kinaua—neongo pe ko e hā ʻa hono lahi ʻo e taimi kuo maliu atu mei aí pe ko hono lahi ʻo ha toe fānau kuó na maʻu nai.”
Ko e ongo meʻa ko ʻeni ʻe ua naʻe hokó, ʻa ia ko e mole atu ʻa e fānau mei he ongo mātuʻá, ʻokú ne fakahāhaaʻi ʻa hono loloto pea mo hono tolonga ʻa e mamahi ʻoku hoko ʻi he mate ʻa ha kiʻi tama. He toki meʻa moʻoni ē ka ko e ngaahi lea naʻe tohi ʻe ha tangata toketā filōsefa ʻo pehē: “ʻOku fakatupu mamahi mo fakaloto-mamahi ange ʻa e mate ʻa ha kiʻi tama ʻi he mate ʻa ha tokotaha matuʻotuʻa ange koeʻuhi ko e kiʻi tamá ko e tokotaha ia ʻi he fāmilí ʻoku ʻamanekina ʻe mate fakamuimuí. . . . ʻOku fakahāhaaʻi ʻe he mate atu ʻa ha kiʻi tama ʻa e mole atu ʻa e ngaahi fakatuʻotuʻa ki ai ʻi he kahaʻú, ʻa e ngaahi vahaʻangatae [ko e foha, ko e mali ʻo hoto fohá, ko e mokopuna], mo e ngaahi meʻa te ne hokosia . . . ʻa ia naʻe teʻeki ai ke ne aʻu ki ai.” Pea ko e ongo loloto ko ʻeni ʻo e mole atu ko iá ʻoku toe malava ke hoko ia ki ha fefine pē kuo mole atu haʻane pēpē ʻi haʻane tamatō.
Ko e fakamatala ʻeni ʻa ha uaifi naʻe loto-mamahi: “Ko hoku husepānití, ko Russell, naʻá ne ngāue ko ha ʻōfisa fakafaitoʻo ʻi he feituʻu naʻe fai ai ʻa e tau ʻi he Pasifikí he lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní. Naʻá ne sio tonu peá ne hao moʻui mei he ngaahi tau fakalilifu ʻe niʻihi. Naʻá ne foki mai ki he ʻIunaite Seteté pea ki ha moʻui nonga ange. Naʻá ne hoko ki mui ko ha faifekau ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI hono taʻu 60 tupu siʻí naʻe kamata ke hā mei ai ʻa e ngaahi fakaʻilonga fekauʻaki mo e palopalema ʻo hono mafú. Naʻá ne feinga ke ne aʻu ki ha moʻui longomoʻui. Ka, ʻi he ʻaho ʻe taha ʻi Siulai 1988, naʻá ne tofanga lahi ai ʻi ha mahaki ʻo hono mafú peá ne mate. Naʻe hoko ko ha mole lahi ʻa ʻene maté. Naʻe aʻu ʻo ʻikai ʻaupito te u lava ke lea māvae ki ai. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko hoku husepānití. Ka naʻá ne hoko ko hoku kaumeʻa lelei taha. Naʻá ma nofo fakataha ʻi he taʻu ʻe 40 ʻo e moʻuí. ʻI he taimi ko ʻení ne hā kiate au kuo pau ke u fehangahangai mo ha taʻelata makehe.”
Ko e niʻihi pē ia ʻo e ngaahi meʻa fakamamahi ʻe laui afe ʻoku hoko ʻo ne uesia ʻa e ngaahi fāmili ʻi māmani kātoa ʻi he ʻaho kotoa pē. Hangē pē ko ia ʻe tala atu ʻe he tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻoku loto-mamahí, ʻi he taimi ʻoku ʻave ai ʻe he maté ʻa hoʻo kiʻi tamá, ho husepānití, ho uaifí, ha taha ʻi hoʻo ongo mātuʻá, ho kaumeʻá, ʻoku moʻoni ʻaupito ʻa e meʻa naʻe uiʻaki ʻa e maté ʻe he tokotaha tohi Kalisitiane ko Paulá, ko e “fili fakamui.” ʻOku faʻa hoko ko e ʻuluaki tali ʻoku hoko fakaenatula mai pē ʻi he ngaahi ongoongo fakamamahi peheé ko hono fakaʻikaiʻi nai, “ʻOku faingataʻa ke moʻoni ia! ʻOku ʻikai te u tui ki ai.” ʻOku ʻi ai mo e ngaahi meʻa kehe ʻoku faʻa hoko atu, ʻo hangē ko ia te tau vakai ki aí.—1 Kolinito 15:25, 26.
Kae kehe, ki muʻa ke tau fakakaukau atu ki he ngaahi ongoʻi loto-mamahi ʻoku hokó, tau tali ange ha ngaahi fehuʻi mahuʻinga ʻe niʻihi. ʻOku ʻuhinga ʻa e maté ʻo pehē ko e ngataʻanga ia ʻo e tokotaha ko iá? ʻOku ʻi ai ha ʻamanaki te tau toe sio ki he faʻahinga naʻa tau ʻofa aí?
ʻOku ʻi Ai ha ʻAmanaki Moʻoni
ʻOku fakahāhaaʻi mai ʻe he tokotaha tohi Tohitapu ko Paulá ha ʻamanaki fakafiemālie mei he “fili fakamui,” ko e maté. Naʻá ne tohi: “ʻE halaʻatā ha mate.” “Ko e fili fakamui ʻe toʻo atú ko mate.” (1 Kolinito 15:26, The New English Bible) Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe mātuʻaki fakapapauʻi ai ʻe Paula ʻa e meʻa ko iá? Koeʻuhí he naʻe akoʻi ia ki ai ʻe he tokotaha naʻe ʻosi fokotuʻu mei he maté, ko Sīsū Kalaisi. (Ngāue 9:3-19) Ko e toe ʻuhinga ia naʻe malava ai ʻa Paula ke ne tohi ʻo pehē: “He ko e meʻa ʻi he fou mai ʻi ha tangata [ʻĀtama] ʻa e mate, pea fou mai ʻi ha tangata foki [Sīsū Kalaisi] ʻa e toetuʻu ʻo e pekia. ʻIo, hange tofu pe ʻoku mate kotoa pe ʻia Atama, pehe foki ʻe fakamoʻui hake kotoa pe ʻia Kalaisi.”—1 Kolinito 15:21, 22.
Naʻe loto-mamahi ʻaupito ʻa Sīsū ʻi heʻene fetaulaki mo ha uitou mei Neini peá ne sio kuo mate ʻa e tama ʻa e uitoú. ʻOku fakahā mai ʻe he fakamatala ʻa e Tohitapú: “Pea ʻi heʻene [Sīsū] ofi ki he matanikolo [Neini], ʻiloange, naʻe fata mai kituaʻā ha pekia, ko e tama pe toko taha ia a ʻene faʻe, pea ko e fefine uitou ia: pea naʻe ʻiate ia ha kakai tokolahi ʻo e kolo. Pea ʻi he mamata ʻe Sisu ki he fefine, naʻe langa hono fatu ʻi he ʻofa ki ai, ʻo ne pehē kiate ia, ʻOua ʻe tangi. Pea ne ʻalu atu ʻo ala ki he fata; pea tuʻu pe ʻa e kau fata. Pea ne pehē, Tama, ʻoku ou tala atu, Ke ke tuʻu. Pea nofo hake ʻa e ʻangaʻanga, ʻo kamata lea. Pea ne tuku ia ki heʻene faʻe. Pea moʻu ilifia ʻa e kakai kotoa pe: ʻo nau fakamālōʻia ʻa e ʻOtua, ʻo nau pehē, Kuo tupu ʻi hotau lotolotonga ha palofita lahi: mo ʻeni, kuo ʻaʻahi ʻa e ʻEiki ki hono kakai.” Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo hono ueʻi ʻa Sīsū ʻe he manavaʻofá, ʻo ne fokotuʻu ai mei he maté ʻa e tama ʻa e uitoú! Fakakaukau atu ki hono fakakite mai ʻe he meʻa ko iá ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú!—Luke 7:12-16.
ʻI ai, ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga naʻa nau sio tonu ki he meʻá ni, naʻe fakahoko ai ʻe Sīsū ha meʻa fakangalongataʻa ko hono fokotuʻu ha taha mei he maté. Ko hono fakapapauʻi ia ʻo e toetuʻu ʻa ia naʻá ne ʻosi kikiteʻi ʻi ha taimi ki muʻa pea toki hoko ʻa e meʻá ni, ko hono fokotuʻu mai ke moʻui ʻi he māmaní ʻi he malumalu ʻo “ha langi foʻou.” ʻI he taimi ko iá naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “ʻOua te mou ofo ʻi he meʻa ko ia: he ʻoku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe fanongo ai ki hono leʻo ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai.”—Fakahā 21:1, 3, 4; Sione 5:28, 29; 2 Pita 3:13.
Ko e toe kau sio tonu kehe ki ha toetuʻu naʻe hoko, naʻe kau ai ʻa Pita, fakataha mo e niʻihi kehe ʻo e toko 12 naʻa nau fononga fakataha mo Sīsuú. Naʻa nau fanongo tonu kia Sīsū ʻi he hili ʻene toetuʻú heʻene lea ange kiate kinautolu ʻi he Tahi Kālelí. ʻOku fakahā mai ʻe he fakamatalá: “Pea meʻa ʻa Sisū kiate kinautolu, Mou ōmi ʻo fai hoʻomou pelekifasi. Pea naʻe ʻikai ha taha ʻi he kau ako ʻe fakatoʻotoʻa ke huhū ange kiate ia, ʻo pehē, Ko hai tū koe? he naʻa nau ilo ko e ʻEiki ia. Pea meʻa mai ʻa Sisū, ʻo ne toʻo ʻa e foʻi ma, ʻo ʻange kiate kinautolu, pea pehē foki mo e mataʻi ika. Ko hano tuʻo tolu ʻeni o ʻene ha ʻa Sisū ki he kau ako, hili ʻene toetuʻu mei he pekia.”—Sione 21:12-14.
Ko ia ai, naʻe malava ʻe Pita ke ne tohiʻaki ʻene tuipau ʻo pehē: “Ha tahaā ke fakamaloʻia, pe ko e ʻOtua mo Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi; ʻa ia, ʻi he lahi o ʻene meesi, naʻa ne fakatupufoʻou kitautolu ke maʻu ha ʻamanaki ʻoku moʻui, ko e meʻa ʻi he toetuʻu ʻa Sisu mei he pekia.”—1 Pita 1:3.
Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa ʻene ʻamanaki pau ʻi heʻene pehē: “ʻO u tui pē ki he ngaahi meʻa kotoa pe kuo tohi ʻi he Lao mo e Tohi Palofita; pea u falala pe ki he ʻOtua, ʻe faifai pea hoko ha toetuʻu ʻa e angatonu mo e angahala fakatouʻosi—pea ko e meʻa ia ʻoku tui ki ai ʻe kinautolu ni foki.”—Ngāue 24:14, 15.
Ko ia ai, ʻoku laui miliona ʻa e faʻahinga kuo nau lava ʻo maʻu ʻa e ʻamanaki mālohi ke sio ki he faʻahinga naʻa nau ʻofa aí te nau toe moʻui mai ʻi he māmaní kae ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga mātuʻaki kehekehe. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga ko iá? Ko e ngaahi fakamatala fakaikiiki ange fekauʻaki mo e ʻamanaki ko ʻeni ʻoku makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga naʻa tau ʻofa ai ka kuo mole atu ʻi he maté ʻe fai hono fakamatalaʻi ʻi he konga fakamuimui ʻo e polosiua ko ʻení, kuo fakakaveinga “Ko ha ʻAmanaki Papau ki he Kau Maté.”
Ka te tau tomuʻa lave ki he ngaahi fehuʻi ʻokú ke maʻu nai ʻo kapau ʻokú ke loto-mamahi ʻi he mole atu ha taha naʻá ke ʻofa ai: ʻOku totonu ke te loto-mamahi pehē ni? ʻE anga-fēfē ʻeku fekuki mo hoku loto-mamahí? Ko e hā ʻoku malava ke fai ʻe he niʻihi kehé ke tokoni mai kiate au ke u fekuki mo ia? Te u tokoni fēfē ki he niʻihi kehe ʻoku nau loto-mamahí? Pea ko e tuʻu-ki-muʻá, Ko e hā ʻa e lau ʻa e Tohitapú ʻo fekauʻaki mo ha ʻamanaki papau ki he kau maté? Te u toe sio koā ki he faʻahinga naʻá ku ʻofa aí? Pea ʻi fē?