LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • be p. 9-p. 12 pal. 3
  • Fiefia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fiefia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá
  • Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Fanongo ʻi he Folofola Mai ʻa Sihová
  • Lau Fakaʻaho ʻa e Tohitapú
  • Lau Kotoa ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá
  • Ko e ʻAonga mei he Lau Tohitapu Fakaʻahó
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Ke Ke Ngāue Tōtōivi ki he Lautohí
    Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí
  • Lau Tohitapú—ʻAonga mo Fakafiefia
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
  • Founga ʻe Lava Ke Ke Maʻu ʻAonga Lahi Taha Ai mei he Tohi Tapú
    Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!—Ako Tohi Tapu Fetalanoaʻaki
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Maʻu ʻAonga mei he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí
be p. 9-p. 12 pal. 3

Fiefia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá

MONŪʻIAĀ ka ko e tangata ʻa ia ko ʻene “fiefiá ʻoku ʻi he lao ʻa Sihová.” Ko ha tangata pehē ʻokú ne lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá “i ha leʻo-siʻi ʻi he ʻaho mo e pō.” (Sāme 1:​1, 2, NW) ʻOkú ke aʻusia ʻa e fiefia ko iá? ʻE lava fēfē ke ke fakatupulekina ʻa e fiefia ʻoku ʻoatu kiate koe ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá?

Fanongo ʻi he Folofola Mai ʻa Sihová

ʻOua ʻe lau pē ʻa e ngaahi foʻi leá. Sioloto atu ki he ngaahi tuʻunga fekauʻaki mo e meʻa ʻokú ke laú. Fakakaukauloto ki he ngaahi leʻo ʻo e faʻahinga ʻoku hiki lea mei aí. ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi vahe kamata ʻo e Tohitapú, fanongo kia Sihova tonu ʻi heʻene fakahaaʻi, ʻi he sitepu ki he sitepu, ʻa e meʻa kuo fai ʻi hono ngaohi ʻa e māmaní ke feʻunga ki he tangatá. Fanongo ʻi heʻene folofola ki hono ʻAló, ʻa e Tokotaha Pule Ngāué, kuo hoko mai ʻa e taimi ke ʻomai ai ʻa e ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá ke na ʻi ai. Sioloto atu ki he meʻa naʻe hokó: ʻOku angatuʻu ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, ʻoku fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e fakamaau kiate kinaua, pea hoko atu aí, ʻokú ne kapusi kinaua mei Palataisi. (Senesi, vahe 1-3) Maʻu ha ongoʻi manavahē ʻi hoʻo lau hifo ʻoku fakahaaʻi ʻe ha leʻo mei hēvani ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he tuʻunga ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e ʻofaʻanga, ko e tokotaha naʻe fekau mai ʻe he ʻOtuá ke ne foaki ʻa ʻene moʻuí maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. (Mt. 3:​16, 17) Feinga ke fakakaukauloto ki he tali ʻa e ʻapositolo ko Sioné ʻi heʻene fanongo ki hono talaki ʻe Sihova: “Vakai, oku ou fakafoou ae gaahi mea kotoabe.” (Fkh. 21:​5, PM) Ko e moʻoni, ko hono lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he founga ko ení ko ha meʻa fakafiefia ia ʻoku hokosia!

Hokohoko atu hono lau ʻa e lēkooti fakamānavaʻí, pea te ke hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha ngeia mo fakaofo. Te ke ongoʻi ʻoku tohoakiʻi mālohi koe ki he Tokotaha ko eni ʻoku ʻofa ʻiate kitautolú, feangainga mohu meesi kiate kitautolu, tokoniʻi kitautolu kapau ʻoku tau hanganaki feinga fakatōkilalo ke fai hono finangaló, pea fakahaaʻi mai kiate kitautolu ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e lavameʻa ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau faí.​—Sios. 1:8; Sāme 8:1; Ai. 41:10.

Ko e lahi ange ʻa e taimi ʻokú ke fakamoleki ʻi hono lau ʻa e Tohitapú, ko e lahi ange ia ʻa hoʻo fiemālie ʻi hoʻo tupulaki ʻi he ʻiloʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate koé. Ka ko e fiefiá ʻe laka mamaʻo ia ʻi he meʻa ko iá. ʻI hono tokonaki atu kiate koe ʻe hoʻo lautohí ʻa e tokoni ʻokú ke fiemaʻu ke fekuki fakapotopoto ai mo e ngaahi palopalemá, te ke ongoʻi ai ʻo hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻOku fakaofo hoʻo ʻu fakamoʻoni [ʻa] koe: ko ia ai kuo tauhi ia ʻe hoku laumalie.” (Sāme 119:129) Te ke fiefia foki ʻi hoʻo ʻilo mei he ngaahi Konga Tohitapú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa ia ʻoku tokoni ke fakafuo hoʻo fakakaukaú pea mo hoʻo ngaahi holí ʻi ha founga fakaʻotuá.​—Ai. 55:​8, 9.

ʻOku tokonaki mai ʻe he Tohitapú ʻa e tataki fakaeʻulungaanga ʻokú ne maluʻi kitautolu mei he maumaú pea fakahaaʻi kiate kitautolu ʻa e hala totonú. ʻI heʻetau lau iá, ʻoku tau ongoʻi ai ko Sihová ko ha Tamai ia ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi palopalema ʻe hoko ʻi heʻetau fakavaivai ki he ngaahi holi fakakakano taʻehaohaoá. ʻOku ʻikai te ne loto ke tau fuesia ʻa e ngaahi nunuʻa fakalilifu ʻa ia ʻe hoko mai taʻealakalofi mei he manuki ki heʻene ngaahi tuʻunga māʻolunga fakaeʻulungāngá. ʻOkú ne tokanga mai fekauʻaki mo kitautolu pea loto ke tau maʻu ʻa e founga lelei taha ʻo e moʻuí. Ko ʻetau lau ʻa ʻene Folofolá ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau maʻu ʻa e mahino kakato ange ki he tāpuaki ko ia ʻi hono maʻu ia ko hotau ʻOtua mo e Tamai fakahēvaní.

Lau Fakaʻaho ʻa e Tohitapú

ʻOku pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāmé fekauʻaki mo e tangata ʻokú ne lau fakaʻaho ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko e meʻa kotoa pē ʻokú ne faí ʻe lavameʻa.” (Sāme 1:​3, NW) ʻIo, neongo ʻetau ngaahi taʻehaohaoá, neongo ʻetau nofo ʻi he fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻo e ngaahi meʻa ʻa Sētané, pea neongo ʻa e ngaahi feinga ʻa e Tēvoló ke keina kitautolú, ko e lautohi mo hono ngāueʻaki tuʻumaʻu ʻo e meʻa ʻoku ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá te ne ʻai ke tau malava ai ʻo lavameʻa ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo hotau vahaʻangatae mo Sihová.

Koeʻuhi ʻoku tau ʻi he malumalu ʻo e tenge mei he fokotuʻutuʻu motuʻa ko ení, ko e tokanga ki he ngaahi fakakaukau ʻa e Tokotaha-Fakatupú naʻa mo e ʻi ha ngaahi mōmeniti siʻi ʻi he ʻaho taki taha ʻe lava ke ne ʻomai ʻa e mālohi kiate kitautolu. Ko e niʻihi ʻa ia naʻe tuku pilīsone koeʻuhi ko ʻenau tuí naʻe tātātaha pē ʻenau maʻu ʻa e ngaahi veesi naʻa nau ʻilo naʻe hiki ʻi he ngaahi kupu ʻi he nusipepá. Naʻa nau kosiʻi eni, ʻo ako maʻuloto, pea fakalaulauloto ki ai. Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻenau ngaahi feingá, koeʻuhí naʻa nau fai ʻa e meʻa naʻe fakaʻatā ʻi honau tuʻungá, ʻi heʻenau fai ke maʻu ʻa e ʻilo mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Mt. 5:3) Neongo ia, ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku tau maʻu ʻa e tauʻatāina lahi mamaʻo ange ʻi he meʻa ko iá. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakaʻosiʻaki ko hono lau fakavave ha veesi Tohitapu tuʻo taha ʻi he ʻahó, ʻiate ia pē, ʻoku ʻi ai ha ʻaonga fakaemana. Kae kehe, ʻe ʻatautolu ʻa e ngaahi tāpuaki, kapau te tau feʻunuʻaki ʻetau ngaahi meʻa ʻoku fakamuʻomuʻá koeʻuhi ke lau ha konga ʻo e Tohitapú ʻi he ʻaho taki taha, fakakaukau fekauʻaki mo ia, pea ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻuí.

Ko hono moʻoní, ko ʻetau ngaahi palani lelei tahá ʻe lava pē ke veuki. ʻI he hoko iá, ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻaonga moʻoní. Ko e fakatātaá, ʻe ʻikai te tau fakataumuʻa ke hokohoko atu taʻeinu ha vai ʻi ha ʻaho ʻe taha pe ua. Ko ia ai, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko mai ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó, ʻoku totonu ke tau vaheʻi ha taimi ke fakaivifoʻou ai kitautolu ʻaki ʻa e vai ʻo e moʻoní.​—Ng. 17:11.

Lau Kotoa ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá

Kuó ke lau fakafoʻituitui ʻa e Tohitapú kotoa? Kuo ongoʻi lōmekina ʻa e niʻihi ʻi he fakatuʻotuʻa atu ki he lautohi meia Senesi kia Fakahaá. Ko ia ai, ko e tokolahi naʻa nau loto ke lau kotoa ʻa e Tohitapú ne nau kamataʻaki hono ʻuluaki lau ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané. Ko e hā hono ʻuhingá? Mahalo koeʻuhi pē naʻe lava ke faingofua ange ai ʻenau sio ki he anga ʻo e kaunga ʻo e ngaahi tohi faka-Tohitapu ko iá kiate kinautolu ʻi he tuʻunga ko e faʻahinga tāutaha ʻoku nau feinga ke ʻaʻeva ʻi he topuvaʻe ʻo Kalaisí. Pe mahalo koeʻuhi ko e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻoku ʻikai hā ʻo hangē ʻoku fuʻu lahi ke laú—ko ha kiʻi laka siʻi hake pē ʻi he vahe fā ʻe taha ʻo e Tohitapú. Ka ʻi he hili ʻenau lau kakato ʻa e tohi ko ia ʻe 27, ʻoku nau fakahanga leva ʻenau tokangá ki he tohi ʻe 39 ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ʻo kamata lau pea fiefia ai. ʻI he aʻu ki he taimi ʻoku nau ʻosiki ai ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú, kuo nau fokotuʻu ai ha sīpinga ʻo e lau Tohitapu tuʻumaʻú, ko ia ʻoku nau hokohoko atu, ʻi hono lau tuʻo ua ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, pea kuo ʻikai ʻaupito te nau tuku. ʻOfa ke ke ʻai ʻi he tuʻunga tatau ʻa e lau fakaʻaho ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ko hoʻo tōʻonga ia ʻi he kotoa ʻo hoʻo moʻuí.

ʻOku ʻi ai ha taha ʻi ho fāmilí pe fakatahaʻangá ʻoku ʻikai lava ke lautohi? Ko e hā ʻoku ʻikai fokotuʻu ange ai ke lau tuʻumaʻu ʻa e Tohitapú ki he tokotaha ko iá? Te ke maʻu ʻaonga ai, pea ko ia foki te ne maʻu ʻaonga ʻi heʻene fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ne fanongo ki aí pea ngāueʻaki leva ia ʻi heʻene moʻuí.​—Fkh. 1:3.

ʻI he faai mai ʻa e taimí, te ke loto ai ke fakahoko ha ngaahi ngāue makehe felāveʻi mo hoʻo lau Tohitapú. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni ʻe lava ke fakaleleiʻi ai ʻa hoʻo mahino ki he felāveʻi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi konga kehekehe ʻo e Tohitapú. Kapau ʻoku ʻi hoʻo Tohitapú ha ngaahi maʻuʻanga fakamatala he tafaʻakí, ʻe tataki koe ʻe he meʻá ni ki he ngaahi fakaikiiki fakahisitōlia mo e ngaahi fakamatala felāveʻi mo ia. Te ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe tataki atu ai ki hono tohi ʻa e ngaahi saame kehekehe pea pehē ki he ngaahi tohi naʻe hiki ʻe he kau ʻapositolo ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tokonaki mai ʻe he Insight on the Scriptures ha fakamatala lahi fekauʻaki mo e puipuituʻa ʻo e kakai, ngaahi feituʻu, mo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku lave ki ai ʻi he Tohitapú. ʻOku tohoaki ʻe he ngaahi sātí ʻa e tokanga ki hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite ʻa e Tohitapú, fakahaaʻi ʻa e ngaahi tuʻi mo e kau palōfita ko ia naʻa nau toʻutangata tahá, pea ʻomai ʻa e ngaahi ʻaho ofi ki he ngaahi meʻa lahi naʻe hoko ʻi he Tohitapú.

ʻI hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó, ʻe mahino ai kiate koe ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe hoko ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. Te ke toe ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga naʻe feangainga ai ʻa Sihova mo hono kakaí ʻo hangē ko ia naʻá ne faí. Te ke sio ai ki he anga ʻo e fakafuofuaʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi tōʻonga ʻa e ngaahi puleʻangá, ngaahi kakaí pea mo e faʻahinga tāutaha. ʻE ʻoatu kiate koe ʻe he meʻá ni ʻa e fakamaama lahi ange ki heʻene fakakaukaú.

ʻE hoko ʻa e hisitōlia faka-Tohitapú ʻo toe fakamānako lahi ange kiate koe ʻi hoʻo sioloto atu ki he feituʻu ko ia naʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻá. Ko e ngaahi mape ʻo e ngaahi fonua faka-Tohitapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi konga fonua pea pehē ki he ngaahi mamaʻo ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi feituʻú. Ko e fakatātaá, ʻoku fakafuofua ko fē naʻe kolosi ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Tahi Kulokulá? Ko e hā ʻa e lahi ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá? Ko e hā ʻa e mamaʻo naʻe fononga ai ʻa Sīsū ʻi heʻene fakahoko ʻa ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní? Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe mamata ki ai ʻa Paula ʻi heʻene ngaahi fononga fakamisinalé? ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi mapé mo e ngaahi fakamatala fakasiokālafí ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻa ia te ne ʻai ke moʻoni kiate koe ʻa e meʻa ʻokú ke laú. Ko fē ʻe lava ke ke maʻu ai ʻa e ngaahi mape ʻo e ngaahi fonua ʻi he Tohitapú? ʻOku hā ʻa e niʻihi ʻi he New World Translation of the Holy Scriptures. Ko e ongo voliume Insight ʻoku ʻi ai ʻa e mape nai ʻe 70, pea ʻoku ʻi ai ha ʻiniteki mape ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻuluaki voliumé. Ngāueʻaki ʻa e Watch Tower Publications Index ke kumi ʻaki ʻa e ngaahi mape kehé. Kapau ʻoku ʻikai ala maʻu ʻa e ngaahi maʻuʻanga fakamatala ko iá, ngāueʻaki ʻa e ngaahi mape ʻoku pulusi ʻi he Taua Leʻo ke ne tokoniʻi koe ʻi hoʻo lau Tohitapú.

ʻI he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú, ʻoku fakavīkivikiʻi ai ʻe Tuʻi Tēvita ʻa Sihova, ʻi heʻene pehē: “E Otua, hono ikai mahuiga a hoo gaahi fakakaukau kiate au! oku fefe nai hono lahi oia!” (Sāme 139:​17, PM) ʻI he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, naʻe fakahīkihikiʻi ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa Sihova koeʻuhi kuó Ne ‘fakaulo mai ki hotau lotó, ke fakamamagia ia i he ilo oe naunau oe Otuá, i he fofoga o Kalaisí.’ (2 Kol. 4:​6, PM) Ko Tēvita mo Paulá naʻá na moʻui ʻi he laui senituli māvahevahe; neongo ia, naʻá na fakatou fiefia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻE lava ke ke pehē pē mo koe, kapau te ke vaheʻi ha taimi ke lau ai ʻa e meʻa kotoa kuo foaki atu ʻe Sihova maʻau, ʻi he ngaahi peesi ʻo ʻene Folofola fakamānavaʻí.

ʻAI KE LAVAMEʻA ʻA E LAU TOHITAPU FAKAʻAHÓ

Ko ha konga lahi ʻo e ako ʻoku ʻomai ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí ʻoku fakatefito ia ʻi he polokalama ʻo e lau Tohitapú. ʻOku mau uki atu ke ke kau ai.

Ko ha konga siʻisiʻi ʻo e Tohitapú ʻoku fakataimitēpileʻi ia ki he lautohi fakafoʻituituí pea ki he lāulea ʻi he akó ʻi he uike taki taha. Te ke lavaʻi heni ʻi he tuʻunga hokohoko ʻa hono lau ʻa e Tohitapú kotoa.

Koeʻuhi ke ʻai ʻa hono lau fakaʻaho ʻo e Tohitapú ko ha konga ia ʻo hoʻo moʻuí, vaheʻi ha taimi tuʻumaʻu ki ai—mahalo pē pongipongia, ʻi he taimi hoʻataá, ʻi he taimi efiafí, pe ki muʻa ke ke ʻalu ʻo mohé. ʻI hono lau pē ha fanga kiʻi konga ʻo ia lolotonga ʻa e ʻahó ʻi ha hoko ʻo ke maʻu ʻa e taimí ʻe ʻikai te ne fakapapauʻi ai ʻe ia ʻa e tuʻunga tuʻumaʻú.

Kapau ko ha ʻuluʻi fāmili koe, fakahaaʻi ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituituí ʻaki hono tokoniʻi ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fakatupu ha founga-tuʻumaʻu lelei. Ko hono fai ha lau Tohitapu ʻi he tuʻunga ko ha fāmilí ʻe fakalototoʻaʻi nai ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí ke nau tuli ki he lau Tohitapu fakaʻahó ʻi ha tuʻunga fakafoʻituitui.

Ko e lau Tohitapu fakaʻahó ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e akonakiʻi-kita. ʻOku ʻikai ke fanauʻi koe mo ha holi ki ai. ʻOku fiemaʻu ke ke “fakatupu ha holi” ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. (1 Pita 2:​2, NW) ʻI hoʻo fakatupulekina ʻa e tōʻongá ni, ʻe tupulaki ai ʻa hoʻo ʻuakai fakalaumālié. Te ke ʻiloʻi nai ai ʻokú ke loto ke fakalahi ia ʻaki hono fai ʻa e ngaahi ngāue makehe ʻo e lau Tohitapú mo e akó, ke toe loloto ange ai hoʻo ʻilo mo e mahino ki he ngaahi koloa fakalaumālie kuo ʻai ʻe Sihova ke ʻatā kiate kitautolú.

ʻI hoʻo fai ʻa hoʻo lau Tohitapú, vaheʻi ha taimi ke fakalaulauloto ai ki he ʻuhinga ʻo e meʻa ʻokú ke laú—ʻa e meʻa ʻokú ne tala atu kiate koe fekauʻaki mo Sihová, founga ʻe lava ke ne tākiekina ai hoʻo moʻuí ʻi ha tuʻunga ʻaonga, pea mo e founga ʻe lava ke ke ngāueʻaki ai ia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share