VAHE 4
ʻOku ʻi Ai ha Hingoa ʻo e ʻOtuá
KO E HĀ ʻa e ʻuluaki meʻa ʻokú ke faʻa ʻeke ki ha taha ʻi hoʻo fuofua feʻiloaki mo iá?— ʻIo, ʻokú ke ʻeke ʻa hono hingoá. ʻOku ʻi ai kotoa hotau hingoa. Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he ʻuluaki tangata ʻi he māmaní ha hingoa. Naʻá ne fakahingoa ia ko ʻĀtama. Ko e uaifi ʻo ʻĀtamá naʻe fakahingoa ia ko ʻIvi.
Kae kehe, ʻoku ʻikai ko e kakaí pē ʻoku ʻi ai honau hingoá. Fakakaukau ki ha toe ngaahi meʻa kehe ʻoku ʻi ai honau hingoa. ʻI he taimi ʻoku ʻoatu ai ʻe ha taha haʻo tamapua pe ha manu ke tauhi, ʻokú ke fakahingoa ia, ʻikai ko ia?— ʻIo, ko e maʻu ha hingoá ʻoku mahuʻinga ʻaupito.
Vakai hake ki he ngaahi fetuʻu lahi ʻaupito ʻi he poʻulí. ʻOkú ke fakakaukau ʻoku ʻi ai hanau hingoa?— ʻIo, naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ha hingoa ki he foʻi fetuʻu taki taha ʻi he langí. ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú kia kitaua: “ʻA ʻene ʻAfio ʻoku ne lau ʻa e ngaahi fetuʻu pe ʻoku fiha; ʻoku ne fakahingoa honau kotoa.”—Sāme 147:4.
Naʻá ke ʻiloʻi ko e ngaahi fetuʻú kotoa ʻoku ʻi ai honau hingoa?
Ko hai te ke pehē ko e tokotaha mahuʻinga taha ia ʻi he ʻunivēsí kotoa?— ʻIo, ko e ʻOtuá. ʻOkú ke fakakaukau ʻoku ʻi ai hano hingoa?— Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku ʻi ai Hono hingoa. Naʻe tuʻo taha ʻa e pehē ʻe Sīsū ʻi ha lotu ki he ʻOtuá: ‘Kuó u fakaʻilo ho huafá ki hoku kau muimuí.’ (Sione 17:26) ʻOkú ke ʻilo ʻa e hingoa ʻo e ʻOtuá?— ʻOku tala tonu mai ia ʻe he ʻOtuá kia kitaua. ʻOkú ne folofola: “Ko Sihova au; ko hoku hingoa ia.” Ko ia, ko e hingoa ʻo e ʻOtuá ko SIHOVA.—Aisea 42:8.
ʻOku fēfē hoʻo ongoʻí ʻi he taimi ʻoku manatuʻi ai ʻe he niʻihi kehé ho hingoá?— ʻOkú ke fiefia, ʻikai ko ia?— ʻOku fiemaʻu foki ʻe Sihova ʻa e kakaí ke nau ʻiloʻi ʻa hono hingoá. Ko ia, ʻoku totonu ke ta ngāueʻaki ʻa e hingoa Sihová ʻi heʻeta talanoa ʻo kau ki he ʻOtuá. Ko e Faiako Lahí naʻá ne ngāueʻaki ʻa e hingoa ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová, ʻi he taimi naʻá ne lea ai ki he kakaí. ʻI he taimi ʻe taha naʻe pehē ai ʻe Sīsū: ‘Te ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa.’—Maake 12:30, PM.
Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e ‘Sihová’ ko ha hingoa mātuʻaki mahuʻinga ia. Ko ia, naʻá ne akoʻi ʻa hono kau muimuí ke nau ngāueʻaki ʻa e hingoa ʻo e ʻOtuá. Naʻe aʻu ʻo ne akoʻi kinautolu ke leaʻaki ʻa e hingoa ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau lotú. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke ʻiloʻi ʻe he kakai kotoa pē ʻa Hono hingoa, ko e Sihová.
ʻI he kuohilí, naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e mahuʻinga ʻo hono hingoá ki he tangata ko Mōsesé, ʻa ia ko ha ʻIsileli. Naʻe nofo ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he fonua naʻe ui ko ʻIsipite. Ko e kakai ʻo e fonua ko iá naʻe ʻiloa ko e kau ʻIsipité. Naʻa nau ʻai ʻa e kau ʻIsilelí ko e kau pōpula pea naʻa nau anga-fakamamahi ʻaupito kia kinautolu. ʻI he tupu hake ʻa Mōsesé, naʻá ne feinga ke tokoniʻi ʻa e tokotaha ʻi hono kakaí. Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke ʻita ʻa Felo, ko e tuʻi ʻo ʻIsipité. Naʻá ne loto ke fakapoongi ʻa Mōsese! Ko ia, naʻe hola ʻa Mōsese mei ʻIsipite.
Naʻe ʻalu ʻa Mōsese ki ha fonua ʻe taha. Ko e fonua ia ko Mitianí. Naʻe mali ai ʻa Mōsese pea kamata ke tauhi hake ha fāmili. Naʻá ne toe ngāue foki ko ha tauhi-sipi ʻo tokangaʻi ʻa e fanga sipí. ʻI he ʻaho ʻe taha, ʻi he femoʻuekina ʻa Mōsese ʻi hono tokangaʻi ʻa ʻene fanga sipí ʻo ofi ʻi ha moʻunga naʻá ne mamata ai ki ha meʻa fakaofo. Naʻe ulo ha fuʻu ʻakau talatala, ka naʻe ʻikai ke vela ia! Naʻe ʻunuʻunu ofi atu ʻa Mōsese ke sio lelei ki ai.
ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ne hokó?— Naʻe fanongo ʻa Mōsese ki ha leʻo ʻoku ui mai mei he loto ʻakau talatala ulo ko iá. Naʻe ui mai ʻa e leʻó, “Mōsese! Mōsese!” Ko hai naʻá ne lea mai ʻaki iá?— Ko e ʻOtuá ia naʻe leá! Naʻe lahi ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ke fai ʻe Mōsesé. Naʻe folofola ʻe he ʻOtuá: ‘Ke ke haʻu kau fekau atu koe kia Felo, ko e tuʻi ʻo ʻIsipité, ke ʻomi mei ʻIsipite ʻa hoku kakai ko haʻa ʻIsilelí.’ Naʻe palōmesi ʻa e ʻOtuá te ne tokoniʻi ʻa Mōsese ke ne fai ʻa e meʻá ni.
Ko e hā ʻa e meʻa mahuʻinga naʻe ako ʻe Mōsese ʻi he fuʻu ʻakau talatala naʻe uló?
Ka naʻe pehē ʻe Mōsese ki he ʻOtuá: ‘Kau ka ʻalu ki haʻa ʻIsileli ʻi ʻIsipité peá u pehē naʻe fekau mai au ʻe he ʻOtuá. Fēfē kapau te nau pehē kiate au, “Ko hai hono huafa?” ‘Ko e hā haʻaku lea ʻe fai?’ Naʻe folofola ʻe he ʻOtuá kia Mōsese ke tala ki haʻa ʻIsileli: ‘Kuo fekau au ʻe Sihova kiate kimoutolu. Ko Sihova ʻa hoku hingoá ʻo taʻengata.’ (Ekisoto 3:1-15) ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻe tauhi ʻe he ʻOtuá ʻa e hingoa ko e Sihová. ʻE ʻikai ʻaupito te ne liliu ia. Naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke ʻiloʻi ʻaki ia ʻa hono hingoa ko e Sihová ʻo taʻengata.
Naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe he ʻOtuá ke ongoongoa hono hingoá ʻi he Tahi Kulokulá?
ʻI he taimi naʻe foki ai ʻa Mōsese ki ʻIsipité, naʻe fakakaukau ʻa e kau ʻIsipité kia Sihova ko ha kiʻi ʻotua valevale pē ʻo e kau ʻIsilelí. Naʻe ʻikai te nau fakakaukau ko e ʻOtua ia ʻo e foʻi māmaní kotoa. Ko ia, naʻe folofola ʻa Sihova ki he tuʻi ʻo ʻIsipité: ‘Te u ʻai ke ongoongoa hoku hingoá ʻi māmani kātoa.’ (Ekisoto 9:16) Naʻe ʻai moʻoni ʻe Sihova ʻo ongoongoa ʻa hono hingoá. ʻOkú ke ʻilo ʻa e founga naʻá ne fai ai iá?—
Sai, naʻá ne ʻai ʻa Mōsese ke ne taki ʻa e kakai ʻo ʻIsilelí ki tuʻa mei ʻIsipite. ʻI heʻenau aʻu ki he Tahi Kulokulá, naʻe ʻai ʻe Sihova ha hala mātuʻu ʻi loto tonu ai. Naʻe laka lelei atu ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he fonua mōmoá. Ka, ʻi he hili ʻa e aʻu atu ʻa Felo mo e kotoa ʻo ʻene kau taú ki he kilisitahi mōmoá, naʻe holo hifo ʻa e vai naʻe taʻofi ʻi he ongo tafaʻakí ʻi he kau ʻIsipité, pea ne nau mate kotoa ai.
Naʻe vave ai ʻa e kamata ke fanongoa ʻe he kakai kotoa pē ʻi he māmaní ʻa e meʻa kuo fai ʻe Sihova ʻi he Tahi Kulokulá. ʻOku anga-fēfē ʻeta ʻiloʻi naʻa nau fanongo aí?— Sai, hili ʻa e taʻu ʻe 40 nai, naʻe haʻu ʻa e kau ʻIsilelí ki Kēnani, ʻa ia ko e fonua naʻe palōmesi ʻe Sihova te ne foaki maʻanautolú. Naʻe tala ai ʻe ha kiʻi fefine ko Lēhapi ki ha ongo tangata ʻIsileli: “Kuo mau fanongo ki he fakamatuʻu ʻe Sihova ʻa e Tahi Kulokula ʻi homou ʻao ʻi hoʻomou hu mai mei Isipite.”—Siosiua 2:10.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku tokolahi ʻa e kakai ʻoku nau hangē tofu pē ko e kau ʻIsipite ko iá. ʻOku ʻikai te nau tui ko Sihova ʻa e ʻOtua ʻo e foʻi māmaní kotoa. Ko ia, ʻoku fiemaʻu ai ʻe Sihova ʻa hono kakaí tonu ke nau talanoa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo ia. Ko e meʻa eni naʻe fai ʻe Sīsuú. ʻI he ofi ke ngata ʻa ʻene moʻui ʻi he māmaní, naʻá ne tala hake kia Sihova ʻi he lotu: “Kuo u fakaʻilo kiate kinautolu ho huafa.”—Sione 17:26.
Naʻe ʻai ʻe Sīsū ʻa e hingoa ʻo e ʻOtuá ke ʻiloa. ʻE lava ke ke fakahaaʻi mai ʻa e hingoa ʻo e ʻOtuá ʻi he Tohitapú?
ʻOkú ke loto ke hangē ko Sīsuú? Peʻi tala leva ki he niʻihi kehé ko e hingoa ʻo e ʻOtuá ko Sihova. Te ke ʻiloʻi nai ai ʻoku ʻikai ke ʻilo ia ʻe he kakai tokolahi. Ko ia, mahalo ʻe lava ke ke fakahā ange kia kinautolu ʻa e konga tohi ʻi he Tohitapú ko e Sāme 83:18 (PM). Toʻo mai he taimí ni ʻa e Tohitapú peá ta kumi fakataha ʻa e konga tohi ko iá. ʻOku pehē: ‘Koeʻuhi ke ʻilo ʻe he kakaí ko koe, ko ho huafa ʻoʻoú ko Sihova, ko e Fungani Māʻolunga ʻi māmani kotoa pē.’
Ko e hā ʻokú ta ako mei hono lau ení?— ʻIo, ʻokú ta ako ai ko e Sihová ʻa e hingoa mahuʻinga taha ʻoku ʻi aí. Ko e hingoa ia ʻo e ʻOtua Māfimafi-Aoniú, ʻa e Tamai ʻa Sīsuú pea mo e Tokotaha naʻá ne ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē. Pea manatuʻi, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku totonu ke ta ʻofa kia Sihova ko e ʻOtuá ʻaki hota lotó kotoa. ʻOkú ke ʻofa ʻia Sihova?—
ʻE lava fēfē ke ta fakahaaʻi ʻokú ta ʻofa ʻia Sihova?— Ko e founga ʻe tahá, ko e hoko ʻo ʻiloʻi ia ʻi he tuʻunga ko ha Kaumeʻa. Ko e toe founga ʻe taha, ko hono tala ki he niʻihi kehé ʻa hono hingoá. ʻE malava ke ta fakahaaʻi hangatonu ange kia kinautolu mei he Tohitapú ko hono hingoá ko Sihova. ʻE toe malava foki ke ta fakamatala ki he ngaahi meʻa fakaofo kuo ngaohi ʻe Sihová pea mo e ngaahi meʻa lelei kuó ne faí. ʻOku ʻai ʻe he meʻá ni ke fiefia lahi ʻa Sihova he ʻokú ne fiemaʻu ʻa e kakaí ke nau ʻilo ʻo fekauʻaki mo ia. ʻOku malava ke ta kau ʻi hono fai iá, ʻikai ko ia?—
ʻE ʻikai ke loto ʻa e tokotaha kotoa ke fanongo ʻi heʻeta talanoa ʻo kau kia Sihová. Ko e kakai tokolahi naʻe ʻikai te nau fanongo ʻi he taimi naʻe talanoa ai naʻa mo Sīsū, ʻa e Faiako Lahí, ʻo kau kiate Iá. Ka naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe he meʻa ko iá ʻa Sīsū mei heʻene talanoa ʻo fekauʻaki mo Sihová.
Ko ia, ʻai ke ta hangē ko Sīsuú. Ta hanganaki talanoa ʻo fekauʻaki mo Sihova. Kapau te ta fai pehē, ʻe leleiʻia ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻia kitaua he ʻokú ta fakahaaʻi ʻa e ʻofa ki hono hingoá.
Lau fakataha leva mei he Tohitapú ha toe ngaahi konga tohi ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo e hingoa ʻo e ʻOtuá: Aisea 12:4, 5; Sioeli 2:32; Mātiu 6:9; mo e Sione 17:6.