LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • lr vahe 9 p. 52-56
  • ʻOku Fiemaʻu Ke Ta Talitekeʻi ʻa e Ngaahi ʻAhiʻahí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Fiemaʻu Ke Ta Talitekeʻi ʻa e Ngaahi ʻAhiʻahí
  • Ako mei he Faiako Lahí
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻAhiʻahiʻi ʻe he Tēvoló ʻa Sīsū
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • Ako mei he Fakataueleʻi ʻo Sīsuú
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
  • Ko ha Fili ʻo e Moʻui Taʻengatá
    Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní
  • “Tali Tekeʻi ʻa e Tevolo” ʻo Hangē ko Ia Naʻe Fai ʻe Sīsuú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ako mei he Faiako Lahí
lr vahe 9 p. 52-56

VAHE 9

ʻOku Fiemaʻu Ke Ta Talitekeʻi ʻa e Ngaahi ʻAhiʻahí

KUO faifai ange pea kole atu ʻe ha taha ke ke fai ha meʻa naʻe hala?— Naʻá ne fakaʻaiʻai koe ke ke fai ia? Pe naʻá ne pehē ʻe fakalata ia pea ʻe ʻikai moʻoni hala ke fai ia?— ʻI he taimi ʻoku fai mai ai eni ʻe ha taha kia kitauá, ʻokú ne feinga ke ʻahiʻahiʻi kitaua.

Ko e hā ʻoku totonu ke ta fai ʻi hono ʻahiʻahiʻi kitauá? ʻOku totonu ke ta foʻi pea fai ʻa e meʻa ʻoku halá?— ʻE ʻikai ke fiefia ai ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Ka ʻokú ke ʻilo pe ko hai ʻe fiefia aí?— ʻIo, ko Sētane ia ko e Tēvoló.

Ko Sētané ko e fili ia ʻo e ʻOtuá, pea ko Sētane ʻa hota filí. ʻOku ʻikai lava ke ta sio kiate ia koeʻuhí ko ha laumālie ia. Ka ʻoku malava ke ne sio mai kia kitaua. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe talanoa ʻa e Tēvoló mo Sīsū ko e Faiako Lahí, peá ne feinga ai ke ʻahiʻahiʻi ia. Ta sio angé ki he meʻa naʻe fai ʻe Sīsuú. Pea te ta ʻilo leva ai ʻa e meʻa totonu ke faí ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitauá.

‘I he hili pē ‘ene papitaisó, na‘e hanga ‘a Sīsū ki he langí peá ne lotu

Ko e hā naʻe kamata nai ke manatuʻi ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻe papitaiso aí?

Naʻe fiemaʻu maʻu pē ʻe Sīsū ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne fakahaaʻi fakahāhā eni ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he Vaitafe Sioataní. Ko e ʻosi atu pē ia ʻo e papitaiso ʻa Sīsuú naʻe feinga ai ʻa Sētane ke ʻahiʻahiʻi Iá. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú naʻe ‘mavaeua ʻa e langí’ kia Sīsū. (Mātiu 3:​16, PM) ʻOku malava ke ʻuhinga eni, naʻe kamata ke manatuʻi ʻe Sīsū he taimi ko ení ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo ʻene moʻui ki muʻa ʻi hēvani mo e ʻOtuá.

Hili ʻene papitaisó, naʻe ʻalu leva ʻa Sīsū ki ha toafa ke fakakaukau ai ki he ngaahi meʻa naʻe kamata ke ne manatuʻí. Naʻe mahili atu ʻa e ʻaho mo e pō ʻe fāngofulu. ʻI he taimi kotoa ko ení, naʻe ʻikai ke kai ʻe Sīsū ha meʻa ʻe taha, ko ia naʻá ne fuʻu fiekaia he taimi ko ení. Ko e mōmeniti eni naʻe feinga ai ʻa Sētane ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sīsuú.

Ngāue‘aki ‘e he Tēvoló ‘a e ngaahi fo‘i maká ‘i hono ‘ahi‘ahi‘i ‘o Sīsuú

Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe he Tēvoló ʻa e ngaahi foʻi maká ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sīsuú?

Naʻe pehē ʻe he Tēvoló: “Kapau ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtua, fekau ke hoko ʻa e ngāhi foʻi maka ni ko e ngāhi foʻi ma.” He mei ifo moʻoni ē ko ha ngaahi foʻi mā ʻe niʻihi! Ka naʻe mei lava ke liliu ʻe Sīsū ʻa e maká ko ha ngaahi foʻi mā?— ʻIo, naʻá ne mei malava. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko Sīsū, ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi mālohi makehe.

Naʻá ke mei ʻai ha foʻi maka ko ha foʻi mā kapau naʻe kole atu ʻe he Tēvoló ke ke fai ia?— Naʻe fiekaia ʻa Sīsū. Ko ia, ʻikai naʻe mei totonu ke kiʻi fai tuʻo taha pē ia?— Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻoku hala ke ngāueʻaki ʻa hono ngaahi mālohí ʻi he founga ko iá. Naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻa e ngaahi mālohi ko iá ke tohoakiʻi ʻa e kakaí ki he ʻOtuá, kae ʻikai ko e ngāueʻaki kiate ia tonu.

Ko ia, ʻi hono kehé, naʻe tala ʻe Sīsū kia Sētane ʻa e meʻa ʻoku hiki ʻi he Tohitapú: ‘ʻOku ʻikai moʻui ʻa e tangatá ʻi he maá pē, ka ʻi he ngaahi folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo Sihová.’ Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko hono fai ʻa e meʻa ʻoku leleiʻia ai ʻa Sihová ʻoku mahuʻinga lahi ange ia ʻi hono maʻu ʻa e meʻakai ke kaí.

Ka naʻe toe feinga pē ʻa e Tēvoló ia. Naʻá ne ʻave ʻa Sīsū ki Selusalema pea ʻai ke ne tuʻu ʻi ha konga māʻolunga ʻo e temipalé. Naʻe pehē leva ʻe Sētane: ‘Kapau ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá, hopo mei heni ki lalo. He ʻoku tohi ko e kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá te nau taʻofi koe mei haʻo lavea.’

Ko e hā naʻe lea peheni ai ʻa Sētané?— Naʻá ne leaʻaki iá ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sīsū ke ne fai ha meʻa fakavalevale. Ka naʻe ʻikai pē ke fanongo ʻa Sīsū ia kia Sētane. Naʻá ne tala kia Sētane: ‘Kuo tohi . . . ʻE ʻikai te ke haʻaki ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova ko ho ʻOtuá.’ Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻoku hala ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova ʻaki hono ʻai ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻene moʻuí.

Neongo ia, naʻe ʻikai pē ke foʻi ʻa Sētane. Ko hono hokó, naʻá ne ʻave ʻa Sīsū ki ha moʻunga māʻolunga ʻaupito. Naʻá ne fakahaaʻi ange ai kiate ia ʻa e ngaahi puleʻanga pe founga pule kotoa pē ʻo e māmaní mo honau lāngilangí. Naʻe pehē leva ʻe Sētane kia Sīsū: “Koe ngāhi meʻa ni kotoa pe te u ʻatu moʻou, ʻo kapau te ke fakatomapeʻe ʻo lotu kiate au.”

Fakakaukau atu ki he tuʻuaki ʻa e Tēvoló. Naʻe maʻu moʻoni ʻe Sētane ʻa e kotoa ʻo e ngaahi puleʻangá ni pe founga pule ʻa e tangatá?— Sai, naʻe ʻikai ke fakaʻikaiʻi ʻe Sīsū ʻa hono maʻu kinautolu ʻe Sētané. Naʻá ne mei fai ia kapau naʻe ʻikai ke maʻu ia ʻe Sētane. ʻIo, ko Sētane moʻoni ʻa e pule ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní. ʻOku aʻu ʻo ui ia ʻe he Tohitapú ko e “ʻeiki ʻo e maama ko eni.”—Sione 12:⁠31.

Taliteke‘i ‘e Sīsū hono tu‘uaki ange ‘e Sētane ‘a e pule‘anga kotoa ‘o e māmaní

Ko e hā naʻe lava ai ʻe Sētane ke ne tuʻuaki kia Sīsū ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ko ení?

Ko e hā te ke faí kapau ʻe palōmesi atu ʻe he Tēvoló ha meʻa kia koe ʻo kapau te ke lotu ange kiate ia?— Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻe hala ke lotu ki he Tēvoló ʻo tatau ai pē pe ko e hā te Ne maʻú. Ko ia, naʻe pehē ʻe Sīsū: ‘Sētane, fei mo ʻalu! He ʻoku pehē ʻe he Tohitapú ko Sihova ko ho ʻOtuá te ke lotu ki aí pea ko ia pē tokotaha te ke tauhí.’—Mātiu 4:​1-10; Luke 4:​1-13.

Sio ha ki‘i ta‘ahine ‘o faka‘amu ki ha fo‘i pai

Ko e hā te ke faí kapau ʻoku ʻahiʻahiʻi koe?

Ko kitaua foki ʻokú ta fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi. ʻOkú ke ʻilo ki ha niʻihi ʻo kinautolu?— Ko ha kiʻi fakatātā eni. ʻE ngaohi nai ʻe hoʻo faʻeé ha foʻi pai pe ha foʻi keke ifo ʻaupito ki ha hikingaua. Te ne tala atu nai ke ʻoua naʻá ke kai ha konga ʻo ia kae ʻoua ke aʻu ki he taimi kaí. Ka ʻokú ke fuʻu fiekaia, ko ia ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻahiʻahiʻi nai ai koe ke ke kai ia. Te ke talangofua ki hoʻo faʻeé?— ʻOku loto ʻa Sētane ke ke talangataʻa kiate ia.

Manatuʻi ʻa Sīsū. Naʻe fuʻu fiekaia foki mo ia. Ka naʻá ne ʻilo ko hono ʻai ke fiefia ʻa e ʻOtuá naʻe mahuʻinga ange ia ʻi he kaí. ʻOkú ke fakahaaʻi ʻokú ke hangē ko Sīsuú, ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ʻa e meʻa ʻoku tala atu ʻe hoʻo faʻeé.

Mahalo pē ʻe kole atu ʻe he fānau kehé kia koe ke ke folo ha ngaahi foʻiʻakau. Te nau tala atu nai ʻe ʻai koe ʻe he ngaahi meʻá ni ke ke ongoʻi lelei moʻoni. Ka, ko e ngaahi foʻiʻakau ia ko ení ko ha faitoʻo kona tapu nai ia. ʻE lava ke ne ʻai koe ke ke puke lahi pea aʻu ki heʻene ʻai koe ke ke mate. Pe ʻe ʻoatu nai ʻe ha taha kia koe ha foʻi sikaleti, ʻa ia ʻoku ʻi ai foki ʻa e faitoʻo kona tapú pea fakaʻaiʻai koe ke ke ifi ia. Ko e hā te ke faí?—

Tu‘uaki ange ‘e ha tamasi‘i ki ha ongo tamaiki ha sikaleti; ‘oku to‘o ia ‘e he tamasi‘i ‘e taha, kae mavahe ‘a e tamasi‘i ‘e tahá

Manatuʻi ʻa Sīsū. Naʻe feinga ʻa Sētane ke hanga ʻe Sīsū ʻo ʻai ʻene moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi hono tala kiate ia ke ne puna mei he temipalé. Ka naʻe ʻikai ke fai ia ʻe Sīsū. Ko e hā te ke faí kapau ʻe fakaʻaiʻai koe ʻe ha taha ke ke fai ha meʻa fakatuʻutāmaki?— Naʻe ʻikai ke fanongo ʻa Sīsū ia kia Sētane. Pea ʻoku ʻikai foki totonu ke ke fanongo ki ha taha pē ʻokú ne feinga ke ʻai koe ke ke fai ha ngaahi meʻa ʻoku hala.

Puke ‘e ha ki‘i ta‘ahine ha kahoa losalio

Ko e hā ʻoku hala ai ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻīmisí ʻi he lotú?

ʻE kole atu nai kia koe ʻi ha ʻaho ke ke fai ha tōʻonga lotu ki ha ʻīmisi, ʻa e meʻa ʻoku pehē ʻe he Tohitapú ke ʻoua naʻá ta faí. (Ekisoto 20:​4, 5) Mahalo ko e konga nai ia ʻo ha ouau ʻi he ʻapiakó. ʻE tala atu nai kia koe, ʻe aʻu ʻo ʻikai toe lava ke ke ʻalu ki he akó kapau te ke fakafisi ke fai ʻa e meʻá ni. Ko e hā te ke faí?—

ʻOku faingofua ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi he taimi ʻoku fai pehē ai ʻa e tokotaha kehe kotoa pē. Ka ko hono fai ʻo e meʻa ʻoku totonú ʻe lava ke fuʻu faingataʻa ia ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa e niʻihi kehé ke ʻai kitaua ke ta faihalá. Te nau pehē nai ko e meʻa ʻoku nau faí ʻoku ʻikai ke fuʻu kovi ʻaupito ia. Ka ko e fehuʻi mahuʻingá, Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo iá? ʻOkú ne ʻafioʻi ʻe ia ʻa e meʻa ʻoku lelei tahá.

Ko ia, tatau ai pē pe ko e hā ʻoku tala atu ʻe he niʻihi kehé, ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke ta fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá ʻoku halá. ʻI he founga ko iá, te ta ʻai maʻu pē ai ʻa e ʻOtuá ke fiefia, pea ʻe ʻikai ʻaupito te ta fakafiefiaʻi ʻa e Tēvoló.

Ko e fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e founga ke talitekeʻi ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ke faihalá ʻe malava ke maʻu ia ʻi he Sāme 1:​1, 2; Palovepi 1:​10, 11; Mātiu 26:41; mo e 2 Timote 2:⁠22.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share