LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • lr vahe 13 p. 72-76
  • Faʻahinga Naʻa Nau Hoko ko e Kau Ākonga ʻa Sīsuú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Faʻahinga Naʻa Nau Hoko ko e Kau Ākonga ʻa Sīsuú
  • Ako mei he Faiako Lahí
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Muʻaki Kau Ākonga ʻa Sīsuú
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
  • Fili ʻo ʻEne Kau ʻAposetoló
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
  • Naʻe Faiako ʻa Sīsū ʻi he Moʻungá
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • 3 Ako ʻa e Moʻoni Fekauʻaki mo Sīsū
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
Ako mei he Faiako Lahí
lr vahe 13 p. 72-76

VAHE 13

Faʻahinga Naʻa Nau Hoko ko e Kau Ākonga ʻa Sīsuú

Tangutu ‘a Nātaniela (‘oku toe ui ko Pātolomiú) ‘i ha lalo ‘akau

Ko hai ʻa e tangata ko ení, pea ʻoku anga-fēfē ʻene hoko ko ha ākonga ʻa Sīsuú?

KO HAI ʻa e sevāniti lelei taha ʻa e ʻOtuá kuo faifai pea moʻui maí?— ʻOku tonu ia, ko Sīsū Kalaisi. ʻOkú ke fakakaukau ʻe malava ke ta hangē ko iá?— Sai, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú naʻá ne fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻangá kia kitaua ke ta muimui ai. Pea ʻokú ne fakaafeʻi kitaua ke ta hoko ko ʻene ongo ākonga.

ʻOkú ke ʻilo ʻa e ʻuhinga ʻo e pehē ke hoko ko ha ākonga ʻa Sīsuú?— ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai. ʻUluakí, kuo pau ke ta ako meiate ia. Ka ʻoku ʻikai ko ia pē. Kuo pau foki ke ta toe tui moʻoni ki he meʻa ʻokú ne leaʻakí. Kapau ʻokú ta fai pehē, te ta fai ai ʻa e meʻa ʻokú ne tala mai kia kitauá.

ʻOku pehē ʻe he kakai tokolahi ʻoku nau tui kia Sīsū. ʻOkú ke fakakaukau ko ʻene kau ākonga moʻoni kotoa kinautolu?— ʻIkai, ko e tokolahi taha ʻo kinautolú ʻoku ʻikai. ʻOku nau ʻalu nai ki he lotú. Ka ko e tokolahi ʻia kinautolú kuo teʻeki ai te nau fakamoleki ha taimi ke ako ai ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsuú. Ko hono moʻoní, ko e faʻahinga pē ʻoku muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ʻoku nau hoko ko ʻene kau ākongá.

Ta talanoa angé ʻo fekauʻaki mo e niʻihi ʻo e faʻahinga ʻa ia naʻa nau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻá ne hoko ai ko ha tangata ʻi he māmaní. Ko e taha ʻi he ʻuluaki ke hoko ko ha ākongá ko Filipe. ʻOku ʻalu ʻa Filipe ke kumi ʻa hono kaumeʻa ko Nātanielá (ʻoku toe ui ko Pātolomiú), ʻa ia ʻokú ke sio ki ai ʻoku tangutu ʻi he lalo ʻakaú. ʻI he haʻu ʻa Nātaniela kia Sīsuú, ʻoku pehē ʻe Sīsū: ‘Vakai, ko ha tangata faitotonu eni, ko ha ʻIsileli moʻoni.’ ʻOku ʻohovale ʻa Nātaniela peá ne ʻeke ange: ‘ʻOku anga-fēfē hoʻo ʻiloʻi aú?’

Sio ‘a Pita mo ‘Anitelū ki hono ui ‘e Sīsū ‘a Sēmisi mo Sione ke na hoko ko ‘ene ongo ākongá

Ko hai ʻoku ui ʻe Sīsū ke hoko ko ʻene ongo ākongá?

“ʻI he teʻeki ke ui koe ʻe Filipe, lolotonga hoʻo ʻi he lolo fiki, naʻa ku sio kiate koe,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. ʻOku ʻohovale ʻaupito ʻa Nātaniela ʻi he ʻiloʻi totonu ʻe Sīsū ʻa e feituʻu naʻe ʻi aí, ko ia ʻoku pehē ai ʻe Nātaniela: “Ko koe ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtua; ko e Tuʻi Isileli koe.”—Sione 1:50 (1:49, PM).

Siutasi ‘Isikaliote, Siutasi (‘oku toe ui ko Tatiusi), mo Saimone

Siutasi ʻIsikaliote, Siutasi (ʻoku toe ui ko Tatiusi), Saimone

Naʻe hoko ʻa e niʻihi kehe ko e kau ākonga ʻa Sīsū ʻi he ʻaho ko ia ki muʻa pea hoko ʻa Filipe mo Nātaniela ko e ongo ākongá. Ko e faʻahingá ni ko ʻAnitelū mo hono tokoua ko Pitá pea pehē foki kia Sione pea mahalo nai mo e tokoua ʻo Sione ko Sēmisí. (Sione 1:​35-52) Kae kehe, ʻi he taimi nounou mei ai, ʻoku toe foki ʻa e toko faá ni ki heʻenau ngāue fakaetoutaí. ʻI he ʻaho leva ʻe taha, lolotonga ʻa e luelue ʻa Sīsū ʻi he matātahi ʻo e Tahi Kālelí, ʻokú ne sio ai kia Pita mo ʻAnitelū ʻokú na tuku hifo ha kupenga ki tahi. ʻOku ui atu ʻa Sīsū kia kinaua: “Mo ōmi ʻo muimui ʻiate au.”

Sēmisi (foha ‘o ‘Alefiusí), Tōmasi, mo Mātiu

Sēmisi (foha ʻo ʻAlefiusí), Tōmasi, Mātiu

ʻI he taha siʻi atu ʻa Sīsuú, ʻokú ne sio ai kia Sēmisi mo Sione. ʻOkú na ʻi ha vaka mo ʻena tamaí, ʻo monomono honau kupengá. ʻOku ui kinaua ʻe Sīsū ke na muimui foki kiate ia. Ko e hā naʻá ke mei faí kapau naʻe ui koe ʻe Sīsū? Naʻá ke mei ʻalu mo ia ʻo ʻikai toe tatali?— Ko e kau tangatá ni ʻoku nau ʻiloʻi ʻa Sīsū. ʻOku nau ʻilo naʻe fekau mai ia ʻe he ʻOtuá. Ko ia, ʻoku nau liʻaki ʻi he taimi pē ko iá ʻenau ngāue fakaetoutaí pea muimui ʻia Sīsū.—Mātiu 4:​18-22.

Nātaniela, Filipe, mo Sione

Nātaniela, Filipe, Sione

ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa e kau tangatá ni ko e kau muimui ʻo Sīsuú, naʻe ʻuhinga iá ʻi he hili leva iá naʻa nau fai maʻu pē ʻa e meʻa naʻe tonú?— ʻIkai. Te ke manatuʻi nai ko e kau tangatá ni naʻe aʻu ʻo nau fekīhiaki ʻia kinautolu pe ko hai naʻe lahi taha ʻia kinautolú. Ka naʻa nau fanongo kia Sīsū, pea naʻa nau loto-lelei ke fai ha liliu. Kapau ʻokú ta loto-lelei ke fai ha liliu, ko kitaua foki ʻe lava ke ta hoko ko e ongo ākonga ʻa Sīsū.

Sēmisi (tokoua ‘o Sioné), ‘Anitelū, mo Pita

Sēmisi (tokoua ʻo Sioné), ʻAnitelū, Pita

Naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa e kakai kehekehe kotoa pē ke hoko ko ʻene kau ākonga. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe haʻu ha pule koloaʻia kei siʻi kia Sīsū ʻo ne ʻeke ange ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá. ʻI he pehē ʻe he pule koloaʻiá kuó ne talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻo talu mei heʻene kei siʻí, naʻe fakaafeʻi ia ʻe Sīsū: “Haʻu, o muimui iate au.” ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa naʻe hokó?—

Sai, ʻi he ʻiloʻi ʻe he tangatá ko e hoko ko ha ākonga ʻa Sīsuú naʻe pau ke mahuʻinga ange ia ʻi he hoko ʻo koloaʻiá, naʻá ne loto-mamahi ʻaupito. Naʻe ʻikai te ne hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū koeʻuhí he naʻá ne ʻofa ki heʻene paʻangá ʻo lahi ange ia ʻi heʻene ʻofa ki he ʻOtuá.—Luke 18:​18-25, PM.

ʻI he hili ʻa e malanga ʻa Sīsū ʻo meimei lava ʻa e taʻu ʻe taha mo e konga, naʻá ne fili ha toko 12 ʻo ʻene kau ākongá ke nau hoko ko e kau ʻapositolo. Ko e kau ʻapositoló ko e kau tangata ia naʻá ne fekau atu ke nau fai ʻa e ngāue makehe. ʻOkú ke ʻilo honau hingoá?— Ta sio angé pe ʻe lava ke ta ʻiloʻi kinautolu. Sio angé ki honau fakatātaá, pea sio pe ʻe lava ke ke tala mai honau hingoá. Peá ke feinga leva ke lau maʻuloto honau hingoá.

Ko e kau fefine na‘a nau hoko ko e kau ākonga ‘a Sīsuú na‘a nau fononga mo ia, fō hono valá, mo tokoni ‘i he teuteu ‘ene me‘akaí

Ko hai ʻa e kau fefine ko eni ʻa ia naʻa nau tokoniʻi ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻá ne ʻalu ai ʻo malangá?

ʻI he faai mai ʻa e taimí, ko e taha ʻo e kau ʻapositolo ʻe toko 12 naʻe hoko ia ʻo kovi. Ko Siutasi ʻIsikaliote ia. ʻI he hili iá, naʻe toe fili ha ākonga ʻe taha ke hoko ko ha ʻapositolo. ʻOkú ke ʻilo ʻa hono hingoá?⁠— Ko Mataiasi. Ki mui ai, naʻe hoko foki ʻa Paula mo Panepasa ko e ongo ʻapositolo, ka naʻe ʻikai te na kau ʻi he toko 12.—Ngāue 1:​23-26; 14:⁠14.

Hangē ko ia naʻá ta ako ʻi he Vahe 1 ʻo e tohi ko ení, naʻe mahuʻingaʻia ʻa Sīsū ʻi he fānau īkí. Ko e hā naʻá ne fai pehē aí?— Koeʻuhí he naʻá ne ʻilo ʻe malava ke nau hoko foki ko ʻene kau ākonga. Ko hono moʻoní, ʻoku faʻa malava ke leaʻaki ʻe he fānaú ʻa e ngaahi meʻá ʻi ha founga ʻoku aʻu nai ʻo malava ke ne ʻai ʻa e kakai lalahí ke nau fanongo mo loto ke ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo e Faiako Lahí.

Naʻe toe hoko ʻa e kakai fefine tokolahi ko e kau ākonga ʻa Sīsū. Ko e niʻihi naʻe fononga fakataha mo ia ʻi he taimi naʻá ne ʻalu ai ke malanga ʻi he ngaahi kolo kehé. Ko Mele Makitaline, Sōana mo Sūsana naʻa nau fai ia. Naʻa nau toe tokoni nai ke teuteu ʻa ʻene meʻakaí mo fō hono valá.—Luke 8:​1-3.

ʻOkú ke loto ke hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū?— Manatuʻi, ko e pehē pē ko ha taha kitaua ʻo ʻene kau ākongá ʻoku ʻikai ke ʻai ai ke ta hoko ko ha ākonga. Kuo pau ke ta fai ʻo hangē ko ha taha ʻo ʻene kau ākongá ʻi ha feituʻu pē ʻokú ta ʻi ai, ʻo ʻikai ʻi he taimi pē ʻokú ta ʻalu ai ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha feituʻu ʻe niʻihi ʻa ia ʻoku mahuʻinga ai ke ta fai ʻo hangē ko ha ākonga ʻa Sīsuú?—

ʻIo, ʻoku totonu ke ta fai pehē ʻi ʻapi. Ka neongo ia, ko ha feituʻu ʻe taha ʻa e ʻapiakó. Ko e meʻa ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa ngalo ʻia koe mo aú, ke hoko ko ha ākonga moʻoni ʻa Sīsuú, kuo pau ke ta fai ʻo hangē ko iá ʻi he kotoa ʻo e ʻahó, ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ʻokú ta ʻi fē.

‘I he ‘apiakó, ‘oku ako ha tamasi‘i lolotonga ia ‘oku pau‘u ‘a hono kaungākalasí

Ko fē ʻoku mahuʻinga ai kia kitaua ke fai ʻo hangē ko ha ākonga ʻa Sīsuú?

Lau fakataha leva ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi he Mātiu 28:​19, 20; Luke 6:​13-16; Sione 8:​31, 32; mo e 1 Pita 2:⁠21.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share