VAHE 35
ʻOku Malava Ke Ta ʻĀ Hake mei he Maté!
KAPAU te ta mate, ʻe loto ʻa e ʻOtuá ke toe fokotuʻu kitaua, ʻa ia, ke toe fakafoki mai kitaua ke ta moʻui?— Ko e tangata lelei ko Siopé naʻá ne tui ʻoku loto ki ai ʻa e ʻOtuá. Ko ia, ʻi he taimi naʻe fakakaukau ai ʻa Siope ʻoku teu ke ne maté, naʻá ne pehē ki he ʻOtuá: “Te ke toki ui, pea te u tali atu ʻe au.” Naʻe pehē ʻe Siope ko Sihova ko e ʻOtuá te ne holi, pe fiemaʻu lahi ke fokotuʻu hake ia.—Siope 14:14, 15.
ʻOku hangē tofu pē ʻa Sīsū ko ʻene Tamaí, ʻa Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku loto ʻa Sīsū ke tokoniʻi kitaua. ʻI he taimi naʻe pehē ai ʻe ha tangata naʻe puke ʻi he kiliá kiate ia, “ka ne ke loto ke fai, te ke lava ke fakamaʻa au,” naʻe tali ʻe Sīsū: “ʻOku ou loto pe.” (Fakaʻītali ʻamautolu.) Pea naʻá ne fakamoʻui ʻa e tangata naʻe puké mei hono kiliá.—Maake 1:40-42.
Naʻe anga-fēfē hono fakahā ʻe Sihova ʻokú ne ʻofa ʻi he fānaú?
Naʻe ako ʻe Sīsū mei heʻene Tamaí ke ʻofa ʻi he fānaú. ʻI ha meʻa ʻe ua naʻe hoko ʻi he kuohilí, naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití ke fokotuʻu hake ʻa e fānaú. Naʻe kole ʻa ʻIlaisiā kia Sihova ke fokotuʻu hake ʻa e foha ʻo ha fefine ʻa ia naʻe anga-lelei kia ʻIlaisiā. Pea naʻe fai ia ʻe Sihova. Naʻe toe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa ʻene sevāniti ko ʻIlaisá ke fokotuʻu hake ha kiʻi tamasiʻi.—1 Tuʻi 17:17-24; 2 Tuʻi 4:32-37.
ʻIkai ko ha meʻa fakafiefia ia ke ʻilo ʻoku ʻofa lahi ʻaupito mai ʻa Sihova kia kitaua?— ʻOku ʻikai te ne fakakaukau mai pē kia kitaua ʻi he taimi ʻokú ta moʻui aí. ʻOkú ne toe manatuʻi kitaua kapau te ta mate. Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku aʻu ʻo vakai ʻa e Tamaí ki he faʻahinga kuo mate ʻokú ne ʻofa aí ʻoku nau kei moʻui! (Luke 20:38) ʻOku pehē ʻe he Tohitapú ‘ʻe ʻikai lava ʻe he maté, pe ko e moʻuí, pe ko ha ngaahi meʻa he lolotongá ni, pe ko ha ngaahi meʻa ka hoko mai ke ne motuhi kitaua mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá.’—Loma 8:38, 39.
ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻá ne fakahaaʻi ʻoku tokanga mai ʻa Sihova ki he fānau īkí. Te ke manatuʻi naʻe vaheʻi ʻe Sīsū ha taimi ke talanoa ai ki he fānaú ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá. Ka naʻá ke ʻilo ko e ʻOtuá naʻá ne ʻoange kia Sīsū ʻa e mālohi ke toe fakafoki mai ai ʻa e fānaú mei he maté?— Ta talanoa angé ʻo fekauʻaki mo e taimi naʻe fokotuʻu hake ai ʻe Sīsū ʻa e ʻofefine taʻu 12 ʻo ha tangata ko hono hingoá ko Sailosi.
ʻOku nofo ʻa Sailosi mo hono uaifí pea mo ʻena tama pē tahá ʻo ofi ki he Tahi Kālelí. ʻI he ʻaho ʻe taha, ʻoku hoko ʻo puke lahi ʻa e kiʻi taʻahiné, pea ʻoku lava ke sio ʻa Sailosi te ne mate. ʻOku kamata ke ne fakakaukau kia Sīsū, ʻa e tangata fakaofo ko ia naʻe fanongo ai ʻa Sailosi ʻoku malava ke ne fakamoʻui ʻa e kakaí. Ko ia, ʻoku ʻalu ʻa Sailosi ʻo kumi kiate ia. ʻOkú ne ʻilo ʻa Sīsū ʻi he matātahi ʻo e Tahi Kālelí, ʻokú ne akoʻi ha fuʻu kakai tokolahi.
ʻOku lue atu ʻa Sailosi ʻi he fuʻu kakaí ʻo ne tūʻulutui ʻi he vaʻe ʻo Sīsuú. ʻOkú ne pehē kia Sīsū: ‘Ko ʻeku kiʻi taʻahiné ʻoku puke lahi. Te ke kātaki ka ke haʻu ʻo tokoniʻi ia? ʻOku ou kole atu ke ke haʻu.’ ʻI he taimi pē ko iá, ʻoku ʻalu ʻa Sīsū mo Sailosi. Ko e fuʻu kakai naʻa nau haʻu ke sio ki he Faiako Lahí ʻoku nau muimui atu foki. Ka ʻi he hili ʻenau mavahe atú, ʻoku haʻu ha kau tangata mei he fale ʻo Sailosí ʻo tala kiate ia: ‘Kuo mate ho ʻofefiné! Ko e hā ke kei fakahohaʻasi ai ʻa e faiakó?’
ʻOku fanongo atu ʻa Sīsū ki he lea ko eni ʻa e kau tangatá. ʻOkú ne ʻilo ʻa e loto-mamahi lahi ko ia ʻa Sailosi ʻi he mole ʻa ʻene tama pē ʻe tokotahá. Ko ia, ʻokú Ne tala ange kiate ia: ‘ʻOua ʻe manavahē. Tui pē ki he ʻOtuá, pea ʻe sai ho ʻofefiné.’ Naʻe hoko atu pē ʻenau ʻalú kae ʻoua kuo nau aʻu ki he fale ʻo Sailosí. ʻOku tangi heni ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻo e fāmilí. ʻOku nau loto-mamahi he kuo mate ʻa honau kiʻi kaumeʻá. Ka ʻoku tala ange ʻe Sīsū kia kinautolu: ‘ʻOua ʻe tangi. Kuo ʻikai ke mate ʻa e taʻahiné, ka ʻokú ne mohe.’
ʻI he leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e meʻa ko ení, ʻoku kamata ke kata ʻa e kakaí, he ʻoku nau ʻilo kuo mate ʻa e taʻahiné. Ko e hā leva ʻokú ke fakakaukau ai ʻoku pehē ʻe Sīsū ʻokú ne mohé?— Ko e hā ʻa e lēsoni ʻokú ke fakakaukau ʻokú ne loto ke akoʻi ki he kakaí?— ʻOkú ne loto ke nau ʻiloʻi ko e maté ʻe lava ke hangē ia ha mohe-maʻú. ʻOkú ne loto ke akoʻi kinautolu, fakafou ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻe lava ke ne fakafoki mai ha tokotaha kuo mate ke toe moʻui ʻo faingofua tatau pē mo ʻeta lava ke fafangu ha taha mei he mohé.
Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ta ako mei hono fokotuʻu hake ʻe Sīsū ʻa e ʻofefine ʻo Sailosí?
ʻOku ʻai ʻe Sīsū ke mavahe ʻa e tokotaha kotoa mei he falé tuku kehe pē ʻa ʻene kau ʻapositolo ko Pita, Sēmisi mo Sioné pea mo e tamai mo e faʻē ʻa e taʻahiné. ʻOkú ne hū atu leva ki he feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e kiʻi tamá. ʻOkú ne puke ʻa hono nimá ʻo ne pehē: ‘Taʻahine, tuʻu hake!’ Pea ʻi he taimi pē ko iá ʻokú ne tuʻu hake ʻo kamata ke luelue! ʻOku fiefia ʻaupito ʻa ʻene tamaí mo ʻene faʻeé.—Maake 5:21-24, 35-43; Luke 8:40-42, 49-56.
Sai, fakakaukau angé ki he meʻá ni. Koeʻuhi naʻe lava ʻe Sīsū ke toe fakafoki mai ʻa e kiʻi taʻahine ko iá ke toe moʻui, ʻe lava ke ne fai ʻa e meʻa tatau ki he niʻihi kehé?— ʻOkú ke fakakaukau te ne fai moʻoni ia?— ʻIo, te ne fai pehē. Naʻe pehē tonu ʻe Sīsū: “ʻOku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe fanongo ai ki [hoku] leʻo ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai.”—Sione 5:28, 29.
ʻOkú ke fakakaukau ʻoku loto ʻa Sīsū ke fokotuʻu hake ʻa e kakaí?— ʻOku tokoni ha toe fakatātā ʻe taha ʻi he Tohitapú ke tali ʻa e fehuʻi ko iá. Ko e meʻa ʻoku hoko ʻi he ʻaho ʻe taha ʻo ofi ki he kolo ko Neiní ʻoku fakahā ai ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e kakai ʻoku nau mamahi ʻi he ngaahi putú.
ʻOku kau ha fefine ʻi he fakahaʻele putu maʻa hono fohá ʻi he mavahe ʻa e fuʻu kakaí mei Neiní. Naʻe mate ki muʻa ʻa hono husepānití, pea ko ʻene tama pē eni ʻe tokotahá ʻoku mate. He loto-mamahi lahi ē ka ko ia! Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻo Neiní ʻoku nau muimui atu ʻi hono fata ki tuʻa ʻa e sino ʻo hono fohá mei he koló. ʻOku tangi ʻa e fefiné, pea ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe lava ke fai ʻe he kakaí ke fakafiemālieʻi ia.
ʻI he ʻaho ko ení, ʻoku haʻu ai ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ki he kolo ko Neiní. Ofi ki he matapā ʻo e koló, ʻoku nau fetaulaki ai mo e fuʻu kakai ʻoku nau ʻalu atu ke tanu ʻa e tama ʻa e fefiné. ʻI he sio ʻa Sīsū ki he tangi ʻa e fefiné, ʻokú ne ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate ia. ʻOku maongo ki hono lotó ʻa ʻene loto-mamahi lahí. ʻOkú ne loto ke tokoni kiate ia.
Ko ia, ʻi he fakaalaala kae mālohi ʻo ʻai ai ʻa e fefiné ke fanongó, ʻokú ne pehē: “ʻOua ʻe tangi.” Ko ʻene tōʻongá mo ʻene ngāué ʻokú ne ʻai ʻa e tokotaha kotoa ke tokanga kiate ia. ʻI he laka atu ʻa Sīsū ki he sinó, kuo pau pē ʻoku fifili ʻa e tokotaha kotoa pe ko e hā te ne faí. ʻOku lea ʻa Sīsū, ʻo ne fekau: “Tama, ʻoku ou tala atu, Ke ke tuʻu.” ʻI he taimi pē ko iá, ʻokú ne tangutu hake! Pea ʻoku kamata ke ne lea.—Luke 7:11-17.
Fakakaukau atu ki he ongoʻi kuo pau naʻe maʻu ʻe he fefiné! ʻE anga-fēfē hoʻo ongoʻí ʻi hoʻo talitali ha ʻofaʻanga naʻe mate?— ʻIkai ʻoku fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻoku ʻofa moʻoni ʻa Sīsū ʻi he kakaí pea ʻokú ne loto ke tokoniʻi kinautolu?— Fakakaukau atu ki he meʻa fakafiefia moʻoni ʻe hoko ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá ke toe talitali lelei mai ʻa e kakaí ki he moʻuí!—2 Pita 3:13; Fakahā 21:3, 4.
Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe hono fokotuʻu hake ʻa e tama pē ʻe tokotaha ʻa e fefiné ni?
ʻI he taimi ko iá, ko e niʻihi ʻo e faʻahinga ʻe toe fokotuʻu maí ko e kakai naʻá ta ʻiloʻi ki muʻa, kau ai ʻa e fānaú. Te ta ʻilo kinautolu ʻo hangē pē ko e ʻiloʻi ʻe Sailosi ʻa hono ʻofefiné ʻi hono toe fokotuʻu hake ia ʻe Sīsuú. Ko ha niʻihi ai ko e kakai naʻa nau mate ʻi he taʻu ʻe laui teau pe laui afe ki muʻa. Ka ʻe ʻikai ngalo kinautolu ʻi he ʻOtuá koeʻuhi pē ko ʻenau moʻui ʻi ha taimi fuoloa ki muʻá.
ʻIkai ko ha meʻa fakafiefia ia ke ʻilo ʻoku lahi pehē ʻa e ʻofa mai ʻa Sihova ko e ʻOtuá mo hono ʻAlo ko Sīsuú kia kitauá?— ʻOkú na fiemaʻu ke ta moʻui, ʻo ʻikai ʻi ha ngaahi taʻu siʻi pē, kae taʻengata!
Fekauʻaki mo e ʻamanaki fakaofo ʻa e Tohitapú ki he kau maté, kātaki ʻo lau ʻa e Aisea 25:8; Ngāue 24:15; mo e 1 Kolinito 15:20-22.