VAHE 44
ʻOku Totonu ke ʻOfa Hota Ngaahi Kaumeʻá ki he ʻOtuá
KO E ngaahi kaumeʻá ko e kakai ia ʻokú ta saiʻia ke talanoa ki ai mo fakamoleki fakataha ʻa e taimí mo kinautolu. Ka ʻoku mahuʻinga ke maʻu ʻa e faʻahinga kaumeʻa totonú. Ko hai ʻokú ke fakakaukau ko e kaumeʻa lelei taha ia ʻe lava ke ta maʻú?— ʻIo, ko Sihova ko e ʻOtuá.
ʻE lava ke ta hoko moʻoni ko ha kaumeʻa ʻo e ʻOtuá?— Sai, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú naʻe hoko ʻa ʻĒpalahame, ko ha tangata naʻe moʻui fuoloa ki muʻa, ko e “kaumeʻa ʻo Sihova.” (Semisi 2:23, NW) ʻOkú ke ʻilo ʻa e ʻuhinga naʻá ne hoko ai ko e kaumeʻa ʻo Sihová?— ʻOku tali mai ʻe he Tohitapú, ko ʻĒpalahamé naʻe talangofua ki he ʻOtuá. Naʻá ne talangofua neongo naʻe faingataʻa ʻa e meʻa naʻe kole kiate ia ke ne faí. Ko ia, ke hoko ko e kaumeʻa ʻo Sihová, kuo pau ke ta fai ʻa e meʻa ʻokú ne leleiʻia aí, hangē pē ko e meʻa naʻe fai ʻe ʻĒpalahamé pea hangē ko e meʻa naʻe fai maʻu pē ʻe he Faiako Lahí.—Senesi 22:1-14; Sione 8:28, 29; Hepelu 11:8, 17-19.
Ko e hā naʻe hoko ai ʻa ʻĒpalahame ko e “kaumeʻa ʻo Sihová”?
Naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló: “Ko hoku ngaahi kaumeʻa ʻakimoutolu ʻo kapau ʻoku mou fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ou tuʻutuʻuni atu.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Sione 15:14) Koeʻuhi ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tala ʻe Sīsū ki he kakaí naʻe haʻu meia Sihova, naʻe pehē ʻe Sīsuú ko hono ngaahi kaumeʻá ʻa e kakai naʻa nau fai ʻa e meʻa naʻe pehē ʻe he ʻOtuá ʻoku totonu ke nau faí. ʻIo, naʻe ʻofa kotoa hono ngaahi kaumeʻá ki he ʻOtuá.
Ko e niʻihi ʻo e ngaahi kaumeʻa ofi taha ʻo e Faiako Lahí ko ʻene kau ʻapositoló, ʻa ia ko honau fakatātaá ʻoku lava ke ke sio ki ai ʻi he peesi 75 ʻo e tohí ni. Naʻa nau fononga fakataha mo ia mo tokoni kiate ia ke fakahoko ʻa e ngāue fakamalangá. Naʻe fakamoleki lahi ʻe Sīsū ʻa hono taimí mo e kau tangatá ni. Naʻa nau kai fakataha. Naʻa nau talanoa fakataha ʻo kau ki he ʻOtuá. Pea naʻa nau fai fakataha mo e ngaahi meʻa kehe. Ka naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi kaumeʻa tokolahi kehe ʻo Sīsū. Naʻá ne faʻa nofo mo kinautolu, pea naʻa nau feohi fiefia fakataha.
Ko e kiʻi fāmili ʻe taha naʻe saiʻia ʻa Sīsū ke nofo aí naʻa nau nofo ʻi he kiʻi kolo ko Pētani, ʻi tuʻa pē ʻi he kolo lahi ko Selusalemá. ʻOkú ke manatuʻi kinautolu?— Ko Mele mo Māʻata mo hona tuongaʻane ko Lāsalosí. Naʻe ui ʻe Sīsū ʻa Lāsalosi ko hono kaumeʻa. (Sione 11:1, 5, 11) Ko e ʻuhinga naʻe ʻofa ai ʻa Sīsū ʻi he kiʻi fāmili ko ení mo fiefia ʻi he nofo fakataha mo kinautolú koeʻuhí he naʻa nau ʻofa kia Sihova mo tauhi Ia.
Ko e hā naʻe faʻa nofo ai ʻa Sīsū mo e kiʻi fāmili ko ení ʻi heʻene ngaahi ʻaʻahi ki Selusalemá? ʻOkú ke ʻilo honau hingoá?
ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ení naʻe ʻikai ke anga-lelei ʻa Sīsū ia ki he kakai naʻe ʻikai te nau tauhi ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne anga-lelei foki kia kinautolu. Naʻe aʻu ʻo ne ʻalu ki honau ngaahi ʻapí ʻo ne kai fakataha mo kinautolu. Naʻe fakatupunga ʻe he meʻá ni ha niʻihi ke nau pehē ko Sīsuú ko ha ‘kaumeʻa ʻo e kau tānaki tukuhaú mo e kau angahalá.’ (Mātiu 11:19) Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke ʻalu ʻa Sīsū ia ki he ngaahi ʻapi ʻo e kakaí ni koeʻuhi ko ʻene saiʻia ʻi heʻenau founga moʻuí. Naʻá ne ʻaʻahi kia kinautolú koeʻuhi ke ne lava ai ʻo talanoa kia kinautolu ʻo fekauʻaki mo Sihova. Naʻá ne feinga ke tokoniʻi kinautolu ke nau liliu mei heʻenau ngaahi founga koví pea tauhi ki he ʻOtuá.
Ko e hā kuo kaka ai ʻa Sākeasi ʻi he fuʻu ʻakau ko ení?
Naʻe hoko ʻa e meʻa ko ení ʻi he ʻaho ʻe taha ʻi he kolo ko Sielikoó. Naʻe fou atu ʻa Sīsū ai ʻi heʻene fononga ki Selusalemá. Naʻe ʻi ai ha fuʻu kakai, pea naʻe ʻi he fuʻu kakaí ha tangata ko hono hingoá ko Sākeasi. Naʻá ne fiemaʻu ke ne sio kia Sīsū. Ka ko Sākeasí naʻe nounou, pea naʻe ʻikai lava ke ne sio koeʻuhi ko e fuʻu kakaí. Ko ia, naʻá ne lele muʻomuʻa ʻi he halá ʻo ne kaka ʻi ha fuʻu ʻakau koeʻuhi ke ne sio lelei ai ki he ʻalu hifo ʻa Sīsuú.
ʻI he taimi naʻe aʻu mai ai ʻa Sīsū ki he fuʻu ʻakau ko iá, naʻá ne hanga hake ʻo ne pehē: ‘ʻAlu hifo ke vave, he ko e ʻahó ni te u ʻalu atu ki ho falé.’ Ka ko Sākeasí ko ha tangata koloaʻia ia naʻá ne fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe kovi. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ʻe Sīsū ke ʻalu ki he fale ʻo ha tangata peheé?—
Naʻe ʻikai koeʻuhi naʻe saiʻia ʻa Sīsū ʻi he founga moʻui ʻa e tangata ko iá. Naʻá ne ʻalu ki aí ke talanoa kia Sākeasi ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá. Naʻá ne sio ki he feinga mālohi ʻa e tangata ko iá ke sio kiate iá. Ko ia, naʻá ne ʻilo ʻe fanongo nai ʻa Sākeasi. Ko ha taimi lelei eni ke talanoa ai kiate ia ʻo fekauʻaki mo e founga ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá ʻoku totonu ke moʻui ai ʻa e kakaí.
Ko e hā ʻoku ʻaʻahi ai ʻa Sīsū kia Sākeasí, pea ko e hā ʻoku palōmesi ʻe Sākeasi te ne faí?
Ko ia, ko e hā ʻokú ta sio ʻoku hoko he taimi ní?— ʻOku saiʻia ʻa Sākeasi ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. ʻOkú ne ongoʻi loto-mamahi ʻaupito ʻi heʻene kākaaʻi ʻa e kakaí, pea ʻokú ne palōmesi te ne fakafoki ʻa e paʻanga naʻe ʻikai haʻane totonu ke toʻó. Hili iá, ʻokú ne hoko leva ko ha muimui ʻo Sīsū. Ko e toki taimi ia ʻoku hoko ai ʻa Sīsū mo Sākeasi ko e ongo kaumeʻá.—Luke 19:1-10.
Kapau te ta ako mei he Faiako Lahí, te ta ʻaʻahi nai ki he kakai ʻoku ʻikai ko hota ngaahi kaumeʻá?— ʻIo. Ka ʻe ʻikai te ta ʻalu ki honau falé koeʻuhi ko ʻeta saiʻia ʻi heʻenau founga moʻuí. Pea ʻe ʻikai te ta fai fakataha mo kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku halá. Te ta ʻaʻahi kia kinautolú koeʻuhi ke ta lava ai ʻo talanoa kia kinautolu ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá.
Ka ko hota ngaahi kaungāmeʻa ofí ko e faʻahinga ia ʻoku tautefito ki ai ʻeta saiʻia ke fakamoleki fakataha ʻa e taimí mo kinautolú. Ke hoko ko e faʻahinga kaumeʻa totonú, kuo pau ke nau hoko ko e faʻahinga ʻoku saiʻia ai ʻa e ʻOtuá. ʻOku aʻu ʻo ʻikai ʻiloʻi nai ʻe he niʻihi ko hai ʻa Sihova. Ka ʻo kapau ʻoku nau loto ke ʻilo ʻo fekauʻaki mo ia, ʻe lava ke ta tokoni kia kinautolu. Pea ʻi he aʻu ki he taimi ʻoku nau ʻofa ai kia Sihova ʻo hangē ko kitauá, ʻe lava leva ke ta hoko ko honau kaungāmeʻa ofi.
ʻOku toe ʻi ai ʻa e founga ʻe taha ke ʻilo ai pe ʻe hoko ha taha ko ha kaumeʻa lelei. Siofi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne faí. ʻOkú ne fai ha ngaahi meʻa taʻeʻofa ki he kakai kehé pea kataʻi leva ia? ʻOku ʻikai ke tonu ia, ʻikai ko ia?— ʻOkú ne tō maʻu pē ki ha faingataʻa? ʻE ʻikai te ta fiemaʻu ke ta tō fakataha mo ia ki ha faingataʻa, ʻikai ko ia?— Pe ʻokú ne fai ʻilo pau pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví peá ne fakakaukau leva ʻokú ne poto koeʻuhi ko e ʻikai ke maʻu iá? Neongo kapau naʻe ʻikai ke maʻu ʻa e tokotaha ko iá, naʻe sio hifo ʻa e ʻOtuá ki he meʻa naʻá ne faí, ʻikai ko ia?— ʻOkú ke fakakaukau ko e kakai ʻoku nau fai ʻa e ngaahi meʻa peheé te nau hoko ko hota ngaahi kaumeʻa lelei?—
Fēfē ke ke toʻo mai ʻa hoʻo Tohitapú? Ta sio angé ki he meʻa ʻoku leaʻaki ai ʻo fekauʻaki mo e anga ʻo hono uesia ʻe hota ngaahi kaumeʻá ʻa ʻeta moʻuí. Ko e konga Tohitapú ko e Palovepi vahe 13, veesi 20. ʻOkú ke maʻu ia?— ʻOku pehē ai: “Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto: ka ko ia ʻoku kaumeʻa mo e sesele ʻe hoko ko e lusa.” ʻOku ʻuhinga ení kapau te ta feohi mo e kakai seselé pe koví, te ta hoko nai ai ʻo kovi. Pea ʻoku toe moʻoni foki ko e ngaahi kaumeʻa lelei mo potó ʻokú ne tokoniʻi kitaua ke ta fakatupu ʻa e ngaahi ʻulungaanga leleí.
ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ʻia kitaua ko Sihova ʻa e Tokotaha mahuʻinga taha ʻi heʻeta moʻuí. ʻOku ʻikai te ta loto ke maumauʻi ʻa ʻeta kaumeʻa mo iá, ʻikai ko ia?— Ko ia, kuo pau ke ta tokanga ke kaumeʻa mo e faʻahinga pē ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá.
Ko e mahuʻinga ʻo e faʻahinga kaumeʻa totonú ʻoku hā ia ʻi he Sāme 119:115; 1 Kolinito 15:33; 2 Timote 2:22; mo e 1 Sione 2:15.